Sutivan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sutivan
Sutivan (grb).gif
Sutivan na karti Hrvatska
Sutivan
Sutivan
Sutivan na karti Hrvatske
Koordinate: 43°23′06″N 16°28′37″E / 43.385°N 16.477°E / 43.385; 16.477
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Ranko Blažević[1]
Naselja u sastavu općine Sutivan
Površina 22,00 km2
Stanovništvo (2011.) 822
Poštanski broj 21403
Sutivan, Brac.jpg
Sutivan

Sutivan je općina u Hrvatskoj.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Jedino naselje je mjesto Sutivan.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Sutivan je sa svojih 720 stanovnika zasigurno jedna od najmanjih hrvatskih općina, smještena na otoku Braču - nasuprot Splita, protežući se duž sjeverozapadne obale otoka od Miraca do Bobovišća.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Sutivan ima 822[2] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 94,65%[3], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 86,37% čine pripadnici katoličke vjere.[4]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ime Sutivan službeno je ime nastalo od imena starokršćanske bazilike sanctus Johannes, iako ga mještani i ostali otočani nazivaju isključivo Stivan, a u tom obliku se javlja i u raznim povijesnim ispravama. Od 250 stanovnika pocetkom XVIII stoljeća pa preko 1875 stanovnika 1890. godine Stivan danas broji oko 700 stalnih stanovnika.

Sutivanska luka.

Do opadanja je došlo, kao i u cijeloj Dalmaciji, nakon vinske klauzule, te bolesti vinove loze - peronospore i žiloždere, koje su opustošili Bračko gospodarstvo.

Godine 1611. Sutivan je imao 196 duša od pričesti, 1618. oko 200 duša od pričesti, 1681. godine 260, a 1697. 300 stanovnika. Taj se broj zadržao i 1718., ali je 1738. naselje već imalo 400 duša od pričesti odnosno 450 stanovnika. Do 1763. broj stanovnika raste na 500, a 1772. u Sutivanu živi 700 ljudi. Radi zaštite od gusarskih napada u mletačko-turskim ratovima sagrađen je Kaštil u istočnom dijelu luke, a sagradio ga je na morskom žalu Janko Marijanović-Dražoević nazvan konte Janko podrijetlom iz Poljica. Donji jaki i kosi zidovi toga kaštela iz 17. stoljeća građeni su od tesana kamenja. Malo podalje je oko 1700. godine splitski pjesnik Jerolim Kavanjin sagradio svoj dvorac u baroknom stilu, s dvorištem i parkom. Tu je ispjevao svoju Velepjesan. Na južnim dvorišnim vratima uklesao je natpis OSTIVM NON HOSTIVM (Prijateljima, a ne neprijateljima).

Stara sutivanska Loža u Velikoj zgradi služila je za sastanke, dok je Mala zgrada služila za tamnicu. Svi su ti objekti davali određeni pečat tome naselju. Sutivanska župna crkva nadograđena i proširena 1772. u baroknom stilu ukrašena je mnogim umjetninama. Privatna muška osnovna škola osnovana je 1837., a nastavu je održavao mjesni župnik dok ju nije tri godine kasnije tadašnja pokrajinska vlast priznala državnom školom. Ženska osnovna škola otvorena je 1882., a u objema školama hrvatski je kao nastavni jezik uveden 1886. godine. U Sutivanu je 1822. bio liječnik Andrija Definis i ljekarnik Jakov Dešković. 1873. godine Sutivan ima općinskoga liječnika i dvije primalje.

U 1893. godini Stivan je proizvodio oko 9300 hektolitara vina i 3500 hektolitara ulja - 1/4 ukupne Bračke proizvodnje.

Između 1880. i 1900. godine Stivanjani su se masovno iseljavali, najviše u Čile, SAD, Argentinu i Boliviju. Radi blizine kopna (do splitske luke 13.000 metara) od drevnih je vremena snažna veza Sutivana sa Splitom, od Dioklecijanova vremena pa do danas, a primjer je raskošni ljetnikovac hrvatskog književnika Jerolima Kavanjina,(koji je nedavno stradao u požaru) sa baroknim perivojem, u kojem je napisao najopsežniji spjev u hrvatskoj književnosti “Bogatstvo i uboštvo”, sa 32.658 stihova u 30 pjevanja.

Boj u Splitskom kanalu.

17. studenoga 1991. su na mjestu Golom Brdu kod Sutivana poginula dvojica hrvatskih branitelja Domovinskog rata Nikša Dragičević i Luka Martinić. 20 godina poslije, na tom istom mjestu je otkriven spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, djelo hrvatskog akademskog kipara Lovre Jakšića. Nalazi se na mjestu na kojem su na taj isti nadnevak 1991. godine poginula ta dvojica bračkih branitelja. Samo otkrivanje je dio komemoracije 20. obljetnice pomorske bitke u Splitskim vratima i Bračkom kanalu u kojoj su sudjelovali branitelji s otoka Brača i Šolte, u kojoj su hrvatske snage izvojevale pobjedu, prisilivši brodovlje JRM povući se, prekinuli pomorsku blokadu i omogućivši konačno slobodnu plovidbu tim dijelom hrvatskog pomorja.[5]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Crkvica Sv. Ivana na temeljima starokršćanske bazilike iz VI stoljeća
  • Župna crkva Uznesenja Marijina iz 1579. godine
  • Katakombe na novom groblju iz 1634. godine
  • Vjetrenjača obitelji Ilić
  • Crkva Sv. Roka iz 1635. godine
  • Kavanjinov ljetnikovac iz 1690. godine
  • Kastel “Marijanovića” iz XVII stoljeća
  • Kompleks kuća Definis
  • Kompleks kuća “Ilić” iz 1505. godine
  • spomenik hrvatskim braniteljima, djelo akad. kipara Lovre Jakšića

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Čuda u Metkoviću i Sutivanu: nezavisne liste uz pomoć društvenih mreža uzdrmale ‘nepromjenljivu’ vlast
  2. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  3. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  4. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  5. Brač Online Spomenik braniteljima, 16. studenoga 2011., pristupljeno 17. studenoga 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sutivan


P parthenon.svg Nedovršeni članak Sutivan koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.