Postira
| Postira | |
|---|---|
 grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Naselja | Dol, Postira |
| Površina[1] | 46,9 km2 |
| Površina središta | 10,1 km2 |
| Koordinate | 43°23′N 16°38′E / 43.38°N 16.63°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 1 538 |
| – gustoća | 33 st./km2 |
| Urbano | 1 431 |
| – gustoća | 152 st./km2 |
| Poštanski broj | 21410 |
  Postira Postira na zemljovidu Hrvatske | |
Postira je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Općini Postira pripadaju 2 naselja (stanje 2006.), to su Dol i Postira.
Popis 2011.[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Postira ima 1.559[3] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 98,46%,[4] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 94,93% čine pripadnici katoličke vjere.[5] Samo naselje Postira ima 1.429 stanovnika.[6]
| broj stanovnika | 1605 | 1780 | 1978 | 2158 | 2244 | 2117 | 1710 | 1677 | 1587 | 1613 | 1758 | 1632 | 1465 | 1495 | 1553 | 1559 | 1538 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1127 | 1194 | 1308 | 1472 | 1526 | 1402 | 1710 | 1220 | 1152 | 1170 | 1330 | 1302 | 1238 | 1287 | 1375 | 1429 | 1431 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Načelnik Općine je Siniša Marović.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Postira 1614. godine broje 130 stanovnika od pričesti, 1637. oko 190, a već 1645. 320 stanovnika. Krajem 17. stoljeća pučanstvo je opalo, jer se 1697. spominje samo 200 ljudi. Ubrzo se opet oporavilo. Godine 1705. stanovnika je 250, 1738. 300, a 1763. 400 ljudi. Od utvrđenih građevina u Postirima spominje se kula Lazanić koja se nije sačuvala. Tu se može pribrojiti i apsida župne crkve koja je ojačana obrambenim prozorima i puškarnicama dograđenim 1767. godine. Među značajnim zgradama ističe se renesansna kuća u kojoj su uklesani brojni natpisi u klasičnoj kapitali s humanističkim citatima vjerske naravi. Ostale stilske građevine iz doba baroka poboljšavaju dojmljivost mjesta.
U Postirima je državna muška osnovna škola osnovana 1838., a ženska 1891. godine. Nastava na hrvatskom jeziku uvedena je 1885. godine.
Postira je 1926. godine pohodio bl. Ivan Merz gdje je za održavanja sleta orlovske katoličke mladeži pohodio crkvu sv. Ivana Krstitelja i u njoj prisustvovao misnome slavlju. Danas je na pročelju crkve spomen-ploča u čast blaženiku.[7]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
- "Sardina d.o.o"" - tvornica za preradu ribe
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- dr. Ivan Matija Škarić[8]
- dr. Josip Škarić
- don Juraj Gospodnetić
- Vladimir Nazor, hrv. književnik
- akademik Ivo Škarić
- Žan Jakopač, hrv. glazbenik
- Sandra Nejašmić, hrv. kiparica
- Petar Hranuelli, hrv. kipar
- Jakša Petrić, hrv. političar, predsjednik Sabora SRH
- prof. dr. don Tonči Matulić, hrv. teolog i književnik
- Ive Marković-Kora, izvorni hrvatski kipar i pjesnik
- mons. Josip Šantić, generalni vikar Vojnoga ordinarijata u RH
- Ruggero Tommaseo, novinar i pisac
- Branko Benzon, hrv. liječnik, političar i diplomat
- dr. sc. Kristina Jelinčić Vučković, arheologinja
- Nikola Bižaca, hrv. bogoslov
- Branko Belan, hrv. filmski redatelj, kritičar i književnik
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Sakralni objekti
- Benediktinski samostan sv. Stjepana na Mirju, kasnoantičko nalazište na Malom brigu iznad Postira
- Crkva sv. Ante
- Crkva sv. Ivana Krstitelja i ranokršćanska crkva
- Bazilika sv. Lovre u uvali Lovrečini
- Villa rustica i srednjovjekovna crkva
- Ostalo
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- OŠ Vladimira Nazora
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Prosvjetno - kulturna manifestacija Nazorovi dani Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine)
- Udruga za promicanje kulture i umjetnosti "Kogula"
Šport[uredi | uredi kôd]
- Stolnoteniski klub „Postira“
- Nogometni klub „Postira-Sardi“
- Boksački klub „Sardina“
- Malonogometni klub "Nevera Postira"
- Planinarsko društvo "Profunda"
- ROŠO "Kolektivac"
- Jedriličarski klub "Postira"
- Jedriličarski klub "Gažul"
Od 2007. održava se Mala noćna regata, jedina hrvatska regata koja se jedri po noći, pod svjetlima reflektora. Odvija se zahvaljujući jedinstvenom prirodnom fenomenu – noćnoj zračnoj struji zvanoj ‘gažul’ koja se s Vidove gore, najviše točke na Jadranu, za ljetnih noći spušta u postirsku luku.[9][10] Od 2010. održava se Regata ol postirske Fjere na ruti Postira – Omiš – Dugi rat – Supetar – Postira.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
- ↑ IKA: Brusje: Obljetnica prvoga Trga bl. Ivana Merza u Hrvatskoj, 10.05.2016 | 20:54 | IKA V - 180046/5. Pristupljeno 14. svibnja 2016.
- ↑ OFM Hrv_ franjevačka provincija Sv_ Ćirila i Metoda - Juniorat - Fra Bonaventura i Zagrebačka Biblija
- ↑ https://sportske.jutarnji.hr/sportmix/video-mala-nocna-regata-u-postirama-na-bracu-ante-botica-najbolje-je-procitao-gazul/6463252/
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2020. Pristupljeno 18. veljače 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| ||||||||||||||||||||||||||