Prijeđi na sadržaj

Mohač

Koordinate: 45°59′45″N 18°40′47″E / 45.995931°N 18.67985°E / 45.995931; 18.67985
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Mohács)
Mohač

Zračni snimak
Država Mađarska
RegijaJužno Podunavlje
ŽupanijaBaranjska
MikroregijaMohačka mikroregija
Najbliži veći gradPečuh

Površina
 • Ukupna112,24 km2
Koordinate45°59′45″N 18°40′47″E / 45.995931°N 18.67985°E / 45.995931; 18.67985

Stanovništvo
 • Ukupno19 129

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj7700
Pozivni broj69
Stranicahttp://www.mohacs.hu
Zemljovid
Mohač na zemljovidu Mađarske
Mohač
Mohač
Mohač na zemljovidu Mađarske

Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).


Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Mohač se nalazi na cesti OsijekBeli Manastir – Seksar (Szekszárd) 26 km sjeverno od Belog Manastira i 10 km od graničnog prijelaza DuboševicaUdvar. Na Dunavu kod Mohača nema mosta pa se na lijevu obalu prelazi kompom, odakle cesta vodi na sjever prema Baji, odnosno na jug prema graničnom prijelazu prema Srbiji (SantovoBereg).

U starim hrvatskim ljetopisima i narodnim pjesmama Mohač se naziva i Muač, Muhač, Muvač[1] čak i u množini Muhači.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine Turci su pod sultanom Sulejmanom I. Veličanstvenim katastrofalno porazili vojsku ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. u tzv. Mohačkoj bitci.

Druga velika Bitka kod Mohača dogodila se 1687. godine.

Za vrijeme turske vlasti je Mohač bio sjedištem sandžaka.

Još u 18. i sve do uvođenja agresivne asimilatorske politike u 19. st., Hrvati su u Mohaču bili apsolutna većina, a to se promijenilo zbog snažne asimilacijske politike mađarskih vlasti i nepovoljnih međunarodnih okolnosti sredinom 19. stoljeća i 20. stoljeća.[2]

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Upravno je sjedište Mohačke mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7700. Grad se rasprostire na 112,23 km četvornih. Širenjem je obuhvatio i neka susjedna sela, kao što je Dolnja Kanda. Pored nje, Mohač je obuhvatio i naselje Novi Mohač i sela Šar, Jelužda (Ležda), Gornja Kanda, Trnovac (Pustara).

U Mohaču se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj.

Delegat Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj za Mohač ulazi kao predstavnik Baranje. U sastavu od ožujka 2007. je to Đuro Jakšić.[3]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Svakog proljeća se u Mohaču održava festival Pohod bušara (mađ. Busójárás).

Promet

[uredi | uredi kôd]

Od Mohača vodi prema ostatku mađarske željezničke mreže željeznička prometnica (kraj se nalazi u Szolohegyu). U Mohaču se nalazi željeznička postaja.

Krajem je željezničke pruge Pečuh – Mohač i spojem s lukom na Dunavu.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Riječna luka za izvoz ugljena iz rudarskog područja Pečuha. Crna i obojena metalurgija, mašinska, tekstilna, kožarska i prehrambena industrija, u okolici voćarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po vjeroispovijesti, bilo je 2001. godine 74,8% rimokatolika, grkokatolika 0,3%, reformiranih 6,2%, evangelista 1,0% te ostali.[4]

2001. je u Mohaču živjelo 19.049 stanovnika. Po nacionalnom sastavu je bilo 93% Mađara, 2,4% Roma, 4,7% Hrvata, 9,6% Nijemaca, 0,6% Srba te ostalih 5,9%.[4] Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Romi, Nijemci i Srbi.

Hrvati u Mohaču

[uredi | uredi kôd]

U Mohaču se nalazi hrvatsko kulturno-umjetničko društvo "Mohač", čiji je utemeljitelj i voditelj poznati mađarski atletski reprezentativac Stipan Filaković.[5]

Mjesni Hrvati pripadaju skupini Šokaca.[5]

Od kulturno-folklornih manifestacija, u Mohaču se od 2009. godine održava Pranje na Dunavu, u suorganizaciji Saveza Hrvata u Mađarskoj, Udruge baranjskih Hrvata i čitaonice mohačkih Šokaca.[6]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Đuro Šarošac: Narodna nošnja baranjskih Hrvata, str. 233.
  2. Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: sociialno- historijski pregled, autor Josip Kumpes, Etnol. tríb. 2 l, Vol. 28, l998., str. 9.-33.
  3. ÖRFArhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2011. (Wayback Machine) Odibrani delegati za Državnu samoupravu, 5. ožujka 2007.
  4. a b (mađ.) [1][neaktivna poveznica] Központi Statisztikai Hivatal
  5. a b Hrvatski glasnik, br. 15/2008.Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. veljače 2012. (Wayback Machine), Pripremamo se za obilježavanje 35. obljetnice društva, 10. travnja 2008.
  6. MVPEI RHArhivirana inačica izvorne stranice od 3. studenoga 2011. (Wayback Machine) Generalni konzulat RH Pečuh, 4. srpnja 2009.
  7. Hrvatski glasnik, br. 5/2009.Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. veljače 2012. (Wayback Machine) Vinkovo na mohačkoj Planini, 29. siječnja 2009., str. 15.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mohač