Muhamed Bekir Kalajdžić
| Muhamed Bekir Kalajdžić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | Mostar, 22. listopada 1892. |
| Smrt | Sarajevo, 10. rujna 1963.) |
| Zanimanje | književnik, nakladnik |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Portal o životopisima | |
Muhamed Bekir Kalajdžić (Mostar, 22. listopada 1892. – Sarajevo, 10. rujna 1963.), bosanskohercegovački je književnik i nakladnik, koji je kao tinejdžer osnovao časopis Biser, a potom i prvu bošnjačku nakladničku kuću, Muslimanska knjižnica.[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Muhamed Bekir Kalajdžić je rođen u gradu Mostaru, gdje je odrastao. U rodnom mjestu je završio mekteb i dvije godine trgovačke škole.[2][3] Nakon što je izbačen iz škole zbog lošeg ponašanja, Kalajdžić je kupio tiskaru i počeo radio na otvaranju knjižare, s ciljem prikupljanja i očuvanja bošnjačkih, turskih i arapskih književnih djela.[4]
Muhamed Bekir Kalajdžić je u Mostaru živio sa skupinom mladih bošnjačkih pisaca; Abdurezak Hivzi Bjelevac, Husein Dubravić, Salih-beg Bakamović, Mirhab Karišiković, Omer Balić i Muhamed Behlilović. Uz njihovu pomoć, Kalajdžić je 1. prosinca 1911. godine je u Mostaru s podružnicom u Trebinju osnovao prvu bošnjačku knjižaru i tiskaru.[5][6][7][8][9] Ova skupina književnika je bila snažan sustav podrške Kalajdžiću kao izdavaču i mladom vlasniku trgovine. Dana 1. lipnja 1912. Kalajdžić je pokrenuo časopis Biser. Ovaj časopis se prvo tiskao kao mjesečnik, a 1913. i u dvomjesečnom obliku. Časopis je trebao biti nepolitička zamjena za propali politički časopis Behar.[10] Jedan od najvažnijih poteza u Kalajdžićevom nakladničkom i uredničkom radu bilo je zapošljavanje pjesnika Muse Ćazima Ćatića koji je pisao poeziju i eseje za Biser, ali je dao i doprinos prijevodima brojnih turskih i arapskih studija i knjiga za Muslimansku knjižnicu koju je Kalajdžić osnovao.[11][12][13] Glavna tema ovih publikacija bio je islam i bošnjačka kultura, ali i djela iz književnosti, didaktike i udžbenika.
Prvi svjetski rat prekinuo je rat Bisera posao od 1914. do 1918., kada je Kalajdžić ponovo počeo izdavati časopis, ali je vrlo brzo ponovo ugašen.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Biser, na prago stote godišnjice. Bosnjaci. 5. travnja 2011. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića: Bosna i Hercegovina : Sv. 3. Etnička povijest Bosne i Hercegovine. Ziral. 1982. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Istaknuti Bošnjaci. 1998. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Zaboravljena baština. 1992. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda: 1887-1918. 1990. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. 2004. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Dobri Bosnjani. Bosnjaci. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Prilozi za povijest islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini XX stoljeća. 2004. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Odjek, Volume 32. 1979. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Anali Gazi Husrev-begove bibliotheke. 2001. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Hercegovina, Volumes 15-16. 2003. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Musa Ćazim Ćatić: Studija. 1965. Pristupljeno 8. travnja 2016.
- ↑ Biserje: antologija muslimanske književnosti. 1990. Pristupljeno 8. travnja 2016.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Muhamed Bekir Kalajdžić (1892.-1963.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. srpnja 2017. (Wayback Machine)