Mursko Središće

Koordinate: 46°30′32″N 16°26′03″E / 46.50883°N 16.43413°E / 46.50883; 16.43413
Izvor: Wikipedija
Mursko Središće
Zastava Murskog Središća.gif
Zastava
Coat of arms of Mursko Sredisce.svg
Grb
Središte grada
Središte grada
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Medjimurje.svg Međimurska
Površina
 - ukupna 33,89 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 6.548 stan.
Broj stanovnika
Mursko Središće, Međimurska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Hlapičina 676 600
Križovec 631 537
Mursko Središće 3444 3321
Peklenica 1217 1072
Štrukovec 339 325

Ukupno
[uredi]
6548 6307 5855
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Dražen Srpak (HDZ)
Poštanski broj 40315
Pozivni broj +385 (0)40
Autooznaka ČK
Službena stranica http://wp.mursko-sredisce.hr/
Zemljovid
Zemljovid
Mursko Središće na karti Hrvatska
Mursko Središće
Mursko Središće
Mursko Središće na zemljovidu Hrvatske
Mursko Središće na karti Međimurska županija
Mursko Središće
Mursko Središće
Mursko Središće na zemljovidu Međimurske županije

Mursko Središće (mađ.: Muraszerdahely) je grad u sjevernoj Hrvatskoj. Mursko Središće je povezano prometnicama prema Čakovcu, Podturnu i prema Sv. Martinu na Muri te graničnom prijelazu prema Sloveniji.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Grad se sastoji od 5 naselja (stanje 2006), a to su: Hlapičina, Križovec, Mursko Središće, Peklenica i Štrukovec.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Mursko Središće je najsjeverniji grad u Hrvatskoj smješten na 46* 30' i 49 sjeverne zemljopisne širine i 16* 26' i 38 istočne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od 160 m.

Susjedne općine su Podturen, Sveti Martin na Muri, Selnica, Vratišinec i grad Čakovec u Republici Hrvatskoj te grad Lendava u Republici Sloveniji.

Promet[uredi | uredi kôd]

Mursko Središće je prometno jako opterećeno jer se u samom centru nalazi granica sa Slovenijom, time je i promet, pogotovo ljeti kad navale strani turisti, opterećen. Traži se već duže vrijeme rješenje koje bi promet kroz Mursko Središće reduciralo, a najbolje rješenje bi bilo još jedan granični prijelaz koji bi riješio problem Murskog Središća.

Podturen koji je udaljen 10 km bi bio idealan granični prijelaz po tome jer graniči sa Slovenijom i Mađarskom te se može lakše doći do dogovora sa Slovencima ili Mađarima. O toj se temi već raspravljala u Budimpešti i u Hrvatskoj Vladi.

Ulica Vladimira Nazora u Murskom Središću
Most na Muri i šetnica u Murskom Središću

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Grad Mursko Središće zauzima površinu od 34 kvadratnih kilometara. Na njegovom području su još mjesta Štrukovec, Hlapičina, Peklenica i Križovec (također pripadaju Upravi Murskog Središća). Na tom području živi više od 7200 stanovnika. Gustoća stanovnika je 214 stanovnika na kilometar kvadratni.

Grad Mursko Središće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2211
2416
2710
3069
3435
3682
4062
4630
5207
5671
5878
6483
6421
6631
6548
6307
5855
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. U 1857. sadrži dio podataka općine Selnica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Mursko Središće: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
939
1009
1112
1240
1420
1474
1630
1707
1975
2241
2389
2691
2995
3331
3322
3444
3321
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

Mursko Središće postalo je grad 22. ožujka 1997. godine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Mursko Središće se već uz Prelog, Čakovec, Nedelišće, Štrigovu i Podturen već 1638. – 1698. god. ubraja među 6 gradskih naselja u Međimurju.

Mursko Središće spada među najstarija naselja u Međimurju jer se crkva sv. Martina spominje već 1334. godine (Sancti Martini in Zredysche). Povjesničari (Kukuljević) drže da je tu već u rimsko doba postojalo naselje zvano Halicanum kao važna postaja na rimskoj cesti Poetovio (Ptuj) - Carnuntum (Petronell između Beča i Bratislave).

Kao važno trgovište spominje se 1477. godine. Ne zna se kakvo je zlo zadesilo mjesto 1501. godine, jer se do tada još mjesto spominje kao župa, a kasnije se pripojava župi Selnica. Godine 1650. mjesto ima naziv Mura Zerdahel. U kanonskim vizitacijama 1660. godine spominje se da je u mjestu kapela svetog Martina, da bi se 1716. g. prvi put spominjala kapela sv. Ladislava. Veću obnovu ta je kapela doživjela 1820. godine, kao župna crkva Marije Kraljice i Svetog Ladislava. Isprva je to bila građevina u gotskom stilu, uz Muru, no stradala je u poplavi 1690., pa je izgrađena nova, na uzvisini (uz cestu prema Sv. Martinu).

Početkom prošlog stoljeća Mursko Središće se naglo razvija zahvaljujući cesti i željezničkoj pruzi Čakovec - Lendava, izgrađenoj 1889. godine, ali i eksploataciji nafte: već 1850. počinje eksploatacija u obližnjoj Selnici i Peklenici. To je pospješilo i izgradnju naftovoda Selnica - Mursko Središće 1901. godine, prvog u ovom dijelu Europe.

Nakon 1. svjetskog rata počinje eksploatacija ugljena. Isprva je to bilo u Peklenici, a onda i na području Murskog Središća. 1925. započeli su radovi na otvaranju prve jame u Međimurju - Hrastinka 1. Rudari su bili dovedeni iz Slovenije. Iskorištavanjem ugljena bavilo se poduzeće "Kraljić i Majhen" koje je 1946. godine prešlo pod državnu upravu kada su osnovani "Međimurski ugljenokopi". Od osnivanja do zatvaranja 1972. godine iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili prosječno 157.626 tona godišnje. Tijekom svoga postojanja rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog Središća, nego i ovog dijela Međimurja. Danas su od rudnika ostali navozi jalovine - "halde", spomenik rudaru u centru mjesta, te ime nogometnom klubu - Rudar, dok se jedan noćni klub naziva upravo Jama.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Od gospodarskih djelatnosti najznačajnija je industrija. Dominantne industrijske grane ovog područja su: tekstilna industrija, graditeljstvo i ugostiteljstvo. Najveći broj radno sposobnog stanovništva odlazi u Čakovec, koji je središte razvoja industrije i gospodarstva.

Prometni sustav našeg područja spada u dio glavne cestovne mreže Međimurja, a okosnica mu je državna cesta 209 Varaždin-Nedelišće-Čakovec-Šenkovec-Mursko Središće.

Sljedeća po važnosti je županijska cesta Ž2003 GP Bukovje-Sv. Martin na Muri-Mursko Središće-Podturen, tzv. "Murska magistrala", koja povezuje naselja Murskog područja. Spomenute ceste se u zadnjih nekoliko godina obnavljaju, proširuju i uređuju te se pokušava uspostaviti optimalni uvjeti prometa.

Opskrba plinom je na području Međimurja veoma razvijena. Zanimljiv je podatak da je prvo plinificirano naselje u Međimurju bio grad Mursko Središće koji je imao distribuciju plina za 600 domaćinstava još 1956. godine. Vodo-opskrbna i kanalizacijska mreža je razvijena u svim naseljima, s time da su u nekim naseljima mjesni vodoopskrbni sustavi. Postoji tendencija proširivanja i obnove dotrajalih vodova.

Elektro-opskrba je također veoma razvijena. Opskrbna mreža je pretežno zračna a na dijelovima i podzemna. Odvoz otpada je riješen na razini lokalne samouprave, te svaka od općina ima uređenu sanitarnu deponiju na svom području, s time da je u planu zatvaranje istih te otvaranje centralne deponije za cijelu županiju.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Župna crkva sv. Ladislava i Marije kraljice

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna škola Mursko Središće

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]