Selnica
Ovo je glavno značenje pojma Selnica. Za druga značenja pogledajte Selnica (razdvojba).| Selnica | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
.gif) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
  Selnica Selnica na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Država |  Hrvatska
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Županija |  Međimurska
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Načelnik općine | Ervin Vičević | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Naselja u sastavu općine | 10 naselja, vidi Općinska naselja | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Površina | 25,01 km2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stanovništvo (2001.) | 3.442 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Poštanski broj | 40314 Selnica | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
 | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Selnica (mađarski Szelence) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Općini Selnica pripada 10 naselja (stanje 2006), to su: Bukovec, Donji Koncovčak, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Merhatovec, Plešivica, Praporčan, Selnica, Zaveščak i Zebanec Selo.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina Selnica nalazi se u sjevernom dijelu Međimurske županije, smješten na brežuljkastom dijelu, za kojeg je karakteristična raštrkanost naselja. Površina Općine iznosi 25,01 km2. Graniči s općinama Štrigova na zapadu, Sveti Martin na Muri na sjeverozapadu, Sveti Juraj na Bregu na jugu, dok s područjem grada Mursko Središće graniči na sjeveru i istoku.
Općini upravno pripada deset naselja: Selnica, Donji Koncovčak, Zebanec Selo, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Bukovec, Zaveščak, Praporčan, Merhatovec i Plešivica. Neka od tih naselja nalaze se na brežuljkastom području i vrlo su raštrkana, pa se upravo iz tih razloga javlja problem prometne nepovezanosti, odnosno prometne izolacije tih naselja. Prometna povezanost s ostalim mjestima u okolici danas je dobra.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu iz 2001. Općina ima 3442 stanovnika.
(...od toga ..)
- Selnica -1206 stanovnika
- Bukovec -181 stanovnika
- Donji Koncovčak -308 stanovnika
- Donji Zebanec -190 stanovnika
- Gornji Zebanec -234 stanovnika
- Merhatovec -160 stanovnika
- Plešivica -118 stanovnika
- Praporčan -187 stanovnika
- Zaveščak -293 stanovnika
- Zebanec Selo -665 stanovnika
Uprava[uredi | uredi kôd]
Općinsko vijeće sastoji se od trinaest članova. Predsjednik Općinskog vijeća je Dragutin Debelec (HDZ).
Općinsko poglavarstvo na čelu s predsjednikom Poglavarstva i načelnikom općine Anđelkom Kovačićem (HSLS) ima pet članova.
Na području Općine djeluje sedam mjesnih odbora: Selnica, Donji Koncovčak, Zebanec, Bukovec, Zaveščak, Praporčan i Merhatovec. Administrativno središte Općine je naselje Selnica.
Dan općine obilježava se 25. travnja.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ime naselja Selnica prvi se puta izrijekom spominje u popisu župa iz 1334. Mjesto je bilo sjedište župe Sv. Marka.
Dolaskom Zrinskih u Međimurje i prelaskom na protestantizam, u Selnici su bili luterani, dok je znatno više katolika bilo u okolnim selima koja su pripadala župi. Godine 1857. izvršen je popis stanovništva: po vjeri su svi stanovnici bili rimokatolici, a selo je i dalje bilo sjedište župe Sv. Marka.
Razvoj ovog kraja počinje krajem 19. stoljeća kada se na području današnje Općine počinje u otvorenim kopovima eksploatirati ugljen. Otprilike u istom razdoblju pronađena je i nafta, koja se počela eksploatirati, što je omogućilo do zapošljavanje ljudi i razvoj ovoga kraja. Selničko je naftno polje jedno od najstarijih u svijetu. Transport nafte vršio se u prvo vrijeme cisternama s konjskom zapregom, da bi od 1901. do 1904. bio izgrađen prvi naftovod dužine 4 km, od Selnice do željezničkog kolodvora u Murskom Središću. Proizvodnja nafte u Selnici trajala je sve do 1952. godine.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i uslužnim obrtom. Ima 20 većih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom, voćarstvom, povrtlarstvom i vinogradarstvom, te mnogo manjih poljoprivrednika kojima je to dopunska djelatnost.
Osnovana je i Gospodarska zona Selnica, koja još u projektnoj fazi. U zoni se planira obavljanje djelatnosti prerade drva i proizvodnje PVC stolarije.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Franjo Magdalenić hrvatski svećenik i prosvjetitelj, kanonik zagrebački
- Valentin Pozaić pomoćni biskup zagrebački
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Crkva Svetog Marka Evanđelista iz 1334. godine. Spomenik prvom nalazištu nafte u kontinentalnom dijelu Europe.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Djeca u općini pohađaju Osnovnu školu Selnica, te Područnu školu Zebanec. Škola na tom području postoji od početka 19. stoljeća.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Najstarije društvo u Selnici je Vatrogasno društvo koje je osnovano 1882. godine. Također djeluju i Kulturno-umjetničko društvo "Pikač", udruga "OAZA 98", te nekoliko drugih udruga.
Sport[uredi | uredi kôd]
Na području Općine postoji nekoliko nogometnih klubova: NK Mladost Selnica, NK Zebanec, NK Donji Koncovčak i NK Plavi 1975 Prekopa, ženski nogometni klub ŽNK Oaza Mladost, teniski klub, orijentacijski klub Međimurje.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||