Selnica

Popis naselja
Selnica
	; Selnica Selnica na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Međimurska
Načelnik općine	Ervin Vičević
Naselja u sastavu općine	10 naselja, vidi Općinska naselja
Površina	25,01 km2
Stanovništvo (2001.)	3.442
	Broj stanovnika; Selnica, Međimurska [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	40314 Selnica

Crkveni dvor kod Crkve Svetog Marka u Selnici.

Selnica (mađarski Szelence) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Općini Selnica pripada 10 naselja (stanje 2006), to su: Bukovec, Donji Koncovčak, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Merhatovec, Plešivica, Praporčan, Selnica, Zaveščak i Zebanec Selo.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Selnica nalazi se u sjevernom dijelu Međimurske županije, smješten na brežuljkastom dijelu, za kojeg je karakteristična raštrkanost naselja. Površina Općine iznosi 25,01 km². Graniči s općinama Štrigova na zapadu, Sveti Martin na Muri na sjeverozapadu, Sveti Juraj na Bregu na jugu, dok s područjem grada Mursko Središće graniči na sjeveru i istoku.

Općini upravno pripada deset naselja: Selnica, Donji Koncovčak, Zebanec Selo, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Bukovec, Zaveščak, Praporčan, Merhatovec i Plešivica. Neka od tih naselja nalaze se na brežuljkastom području i vrlo su raštrkana, pa se upravo iz tih razloga javlja problem prometne nepovezanosti, odnosno prometne izolacije tih naselja. Prometna povezanost s ostalim mjestima u okolici danas je dobra.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2001. Općina ima 3442 stanovnika.

(...od toga ..)

Selnica -1206 stanovnika
Bukovec -181 stanovnika
Donji Koncovčak -308 stanovnika
Donji Zebanec -190 stanovnika
Gornji Zebanec -234 stanovnika
Merhatovec -160 stanovnika
Plešivica -118 stanovnika
Praporčan -187 stanovnika
Zaveščak -293 stanovnika
Zebanec Selo -665 stanovnika

Općina Selnica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1529	1534	1808	2048	2412	2634	2572	3136	3652	3784	3527	3664	3413	3322	3442	2991	2636
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. U 1857. dio podataka sadržan je u gradu Mursko Središće. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Selnica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	277	309	1003	1150	525	517	528	695	905	970	917	965	959	1059	1106	1076	949
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Naselja Bukovec, Donji Koncovčak, Selnica i Zaveščak u 1880. i 1890. iskazana su kao jedno naselje pod imenom Selnički Vrh, kao i naselje Praporčan od 1869. do 1890. Podaci za to bivše naselje sadržani su u naselju Selnica. Sadrži i podatke za bivše naselje Crna Mlaka (iskazuje se od 1900.) koje je od 1921. do 1948. bilo samostalno naselje. U 1857. dio podataka sadržan je u naselju Hlapčina (općina Mursko Središće). Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općinsko vijeće sastoji se od trinaest članova. Predsjednik Općinskog vijeća je Dragutin Debelec (HDZ).

Općinsko poglavarstvo na čelu s predsjednikom Poglavarstva i načelnikom općine Anđelkom Kovačićem (HSLS) ima pet članova.

Na području Općine djeluje sedam mjesnih odbora: Selnica, Donji Koncovčak, Zebanec, Bukovec, Zaveščak, Praporčan i Merhatovec. Administrativno središte Općine je naselje Selnica.

Dan općine obilježava se 25. travnja.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ime naselja Selnica prvi se puta izrijekom spominje u popisu župa iz 1334. Mjesto je bilo sjedište župe Sv. Marka.

Dolaskom Zrinskih u Međimurje i prelaskom na protestantizam, u Selnici su bili luterani, dok je znatno više katolika bilo u okolnim selima koja su pripadala župi. Godine 1857. izvršen je popis stanovništva: po vjeri su svi stanovnici bili rimokatolici, a selo je i dalje bilo sjedište župe Sv. Marka.

Razvoj ovog kraja počinje krajem 19. stoljeća kada se na području današnje Općine počinje u otvorenim kopovima eksploatirati ugljen. Otprilike u istom razdoblju pronađena je i nafta, koja se počela eksploatirati, što je omogućilo do zapošljavanje ljudi i razvoj ovoga kraja. Selničko je naftno polje jedno od najstarijih u svijetu. Transport nafte vršio se u prvo vrijeme cisternama s konjskom zapregom, da bi od 1901. do 1904. bio izgrađen prvi naftovod dužine 4 km, od Selnice do željezničkog kolodvora u Murskom Središću. Proizvodnja nafte u Selnici trajala je sve do 1952. godine.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i uslužnim obrtom. Ima 20 većih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave stočarstvom, voćarstvom, povrtlarstvom i vinogradarstvom, te mnogo manjih poljoprivrednika kojima je to dopunska djelatnost.

Osnovana je i Gospodarska zona Selnica, koja još u projektnoj fazi. U zoni se planira obavljanje djelatnosti prerade drva i proizvodnje PVC stolarije.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Franjo Magdalenić hrvatski svećenik i prosvjetitelj, kanonik zagrebački

Pikač - tradicionalna maska iz Selnice na "Međimurskom fašnjaku" 2014. godine

Valentin Pozaić pomoćni biskup zagrebački

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Crkva Svetog Marka Evanđelista iz 1334. godine. Spomenik prvom nalazištu nafte u kontinentalnom dijelu Europe.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Djeca u općini pohađaju Osnovnu školu Selnica, te Područnu školu Zebanec. Škola na tom području postoji od početka 19. stoljeća.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Najstarije društvo u Selnici je Vatrogasno društvo koje je osnovano 1882. godine. Također djeluju i Kulturno-umjetničko društvo "Pikač", udruga "OAZA 98", te nekoliko drugih udruga.

Sport[uredi | uredi kôd]

Na području Općine postoji nekoliko nogometnih klubova: NK Mladost Selnica, NK Zebanec, NK Donji Koncovčak i NK Plavi 1975 Prekopa, ženski nogometni klub ŽNK Oaza Mladost, teniski klub, orijentacijski klub Međimurje.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Službene stranice Općine Selnica