Donja Dubrava

Koordinate: 46°19′N 16°49′E / 46.31°N 16.81°E / 46.31; 16.81
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Donja Dubrava. Za druga značenja pogledajte Donja Dubrava (razdvojba).
Donja Dubrava

grb
Država Hrvatska
Županija Međimurska

NačelnikMarijan Varga
NaseljaDonja Dubrava

Površina[1]19 km2
Površina središta19 km2
Koordinate46°19′N 16°49′E / 46.31°N 16.81°E / 46.31; 16.81

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 658
– gustoća87 st./km2
Urbano1 658
– gustoća87 st./km2

Poštanski broj40328 Donja Dubrava

Zemljovid

Donja Dubrava na zemljovidu Hrvatske
Donja Dubrava
Donja Dubrava

Donja Dubrava na zemljovidu Hrvatske

Donja Dubrava (mađarski Alsódomboru, kajkavski Dolnja Dobrava) je općina u Međimurskoj županiji, Hrvatska, smještena blizu ušća rijeke Mure u Dravu. Sastoji se od jednog istoimenog naselja s 2.531 stanovnikom (2001.)

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Jedino naselje u sastavu općine je Donja Dubrava.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Donja Dubrava smještena je na samom istoku Međimurske županije. Od Čakovca 33 km, od Ludbrega 25 km i od Koprivnice 22 km. Mjesto se nalazi na rijeci Dravi.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Donja Dubrava imala je 2.274 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Donjoj Dubravi.

Nacionalni sastav, 2001.[uredi | uredi kôd]

Općina Donja Dubrava: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2602
2855
2907
3341
3508
3734
3428
3395
3441
3250
3090
2980
2719
2536
2274
1920
1658
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Donja Dubrava: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2602
2855
2907
3341
3508
3734
3428
3395
3441
3250
3090
2980
2719
2536
2274
1920
1658
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

Općinski načelnik, donačelnici, poglavarstvo, Općinsko vijeće

Povijest[uredi | uredi kôd]

Mjesto ima dugu tradiciju; utvrda Novi Zrin jedno je od povijesnih obilježja utkano i u općinski grb.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Od nekad pretežito poljoprivrednih domaćinstava, krajem 19. i početkom 20. stoljeća razvija se obrtništvo koje je i danas prisutno u velikoj mjeri. Otvaranje zone male privrede nije puno pomoglo u novom zapošljavanju, jer je dosta neiskorištenih kapaciteta. U blizini je Hidrocentrala Dubrava na rijeci Dravi.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Danas se mjesto može podičiti petoricom redovitih profesora na fakultetima, i jednim rektorom. Osim njih, iz Donje Dubrave je hrvatska etnografkinja i folkloristica Marija Novak.

Poprsje hrvatskog bana Nikole Zrinskog nalazi se u parku u središtu Donje Dubrave (na fotografiji su i pripadnici Zrinske garde u spomen na 350. obljetnicu banove pogibije 1664.g.)

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Uređenim centrom mjesta dominira park, a uređene su i povijesna zgrada Zalan, crkva Sv. Margarete i stambeno poslovni centar izgrađen ranih 70-tih godina prošlog stoljeća.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U mjestu djeluje Osnovna škola koja je temelj obrazovanja. Sve više mladih se odlučuje na studije u kojima prednjači Visoka učiteljska škola u Čakovcu.

Kultura[uredi | uredi kôd]

U mjestu djeluje Kulturno umjetničko društvo "Seljačka sloga" i već dugi niz godina okuplja mlade i starije članove u očuvanju kulturne baštine kraja preko pjesme, plesa i govora u više sekcija. Djeluju pjevački zbor, tamburaši, plesači i dramska grupa.

Najpoznatija živuća ikona mjesta jest Teta Liza odnosno Elizabeta Toplek, etno-pjevačica.

U okviru školskog programa česti su posjeti pisaca i književnika u Osnovnoj školi, promocije knjiga, redovite izložbe likovnih radova učenika i drugo.

Šport[uredi | uredi kôd]

Donja Dubrava se može podičiti s cijelom lepezom športskih društava i udruga građana.

Košarkaški klub Dubravčan ima zapažene rezultate na državnoj razini; okuplja mlade da se razvijaju u športskom i natjecateljskom duhu.

Od ostalih športova, tu su nogometni klub "Dubravčan", koji je osnovan 1927. godine i 2017. godine proslavio 90. godina postojanja,[3] zatim kuglački klub "Dubravčan", streljački klub (koji malo stagnira), Športsko ribolovno društvo "Štuka", Lovačko društvo "Fazan", te Teniski klub "Dubravčan".

Među udrugama građana su Dobrovoljno vatrogasno društvo, Udruga umirovljenika, Društvo žena, Klub mladih, Ekološko društvo Senjar, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Društvo crvenog križa, Klub liječenih alkoholičara, Konjički klub, Nautički klub Fljojsar, te Udruga za uzgoj malih životinja Međimurska lastavica. Osim tih udruga, mještani se okupljaju i u okviru političkih stranaka.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Najbolje godine tek su pred ovim “90-ogodišnjim mladićem”, regionalni.com, 30. rujna 2017., pristupljeno 8. travnja 2018.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]