Prijeđi na sadržaj

Podturen

Koordinate: 46°28′N 16°32′E / 46.46°N 16.54°E / 46.46; 16.54
Izvor: Wikipedija
Podturen

grb
Država Hrvatska
Županija Međimurska

NačelnikPerica Hajdarović
Naselja6 općinskih naselja

Površina31,9 km2[1]
Površina središta10,2 km2
Koordinate46°28′N 16°32′E / 46.46°N 16.54°E / 46.46; 16.54

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3517 [2]
– gustoća110 st./km2
Urbano1323
– gustoća130 st./km2

Odredišna pošta40000 Čakovec [3]
Stranicaopcina-podturen.hr

Zemljovid

Podturen na zemljovidu Hrvatske
Podturen
Podturen

Podturen na zemljovidu Hrvatske

Podturen (mađ. Bottornya, prek. Pottüren, ili Pottören) je općina u Međimurskoj županiji, u Hrvatskoj. Konstituirana je 1993. na 31,42 km2 u kojoj prema popisu iz 2001. živi 4392 stanovnika.

Općinska naselja

[uredi | uredi kôd]

Sastoji se od 6 naselja:

Promet

[uredi | uredi kôd]

Općina je povezana prometnicama prema Čakovcu, prema Murskom Središću i prema Dekanovcu.

Podturen je nekada bio cestovno povezan s Mađarskom (Podturen – Kerkaszentkirály). U vrijeme dok je Mura tekla drugačijim tokom, a tu je 1843. sagrađen most.

Položaj

[uredi | uredi kôd]

Položaj Općine Podturen nalazi se na tromeđi Hrvatske, Slovenije i Mađarske kod sela Novakovec. Dio općine pokriva Regionalni park Mura-Drava.

Partnerstva

[uredi | uredi kôd]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Podturen je najsjevernija točka razgraničenja u Hrvatskoj s Mađarskom, a najjužnija sa Slovenskim Prekmurjem, te je jedina općina u Međimurju koja ima granicu s dvije države. Susjedne općine su Belica, Dekanovec, Vratišinec te gradovi Čakovec i Mursko Središće. Općina Podturen spada među veće općine u Međimurju i uvrštava se u područje pleistocenske ravni uz rijeku Muru.

Mjesto Podturen je smješteno na zemljopisnoj širini 46°27’53"N i zemljopisnoj dužini 16°32’35″E te nadmorskoj visini od 151 m.

U Podturenu se nalazi jedan od krajolika rijeke Mure i njezine prirode, a tu je rukavac od više manjih rijeka koje se ulijevaju u Muru.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Općina ima ukupno 4392 stanovnika, a stanovništvo je većinski hrvatsko, a od manjina prisutni su Romi, Mađari, Slovenci i ostali.

Općina Podturen: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2786
3150
3410
3795
3919
4575
4987
5364
5910
6327
5740
5681
5124
4663
4392
3873
3517
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Čakovec. Od 1857. do 1921. te u 1981. i 1991. dio podataka sadržan je u općini Vratišinec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Podturen: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1281
1467
1603
1801
1814
2042
2169
2264
2420
2629
2254
2178
2037
1735
1542
1365
1323
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

[uredi | uredi kôd]
  • Načelnik: Perica Hajdarović
  • Zamjenik načelnika: Vladimir Kodba
  • MO Podturen: Zvonimir Radovan
  • MO Novakovec: Lidija Međimurec
  • MO Sivica: Vlado Nedeljko
  • MO Celine: Mladen Božić
  • MO Ferketinec: Florijan Goričanec
  • MO Miklavec: Tihomir Slamek

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Podturen je dobio ime po tornju (turnu). Selo Torn prvi se puta spominje 1367. Ostali stari nazivi za Podturen bili su: Turnišće, Turnischa, Tornitz, Sub Thuren, Bottornya. Kao trgovište i gradsko naselje spominje se od 1688. godine. Na Međimurskom vlastelinstvu od 1638. do 1688. je bilo potpisano 6 gradskih naselja među kojima je bio i Podturen.

Podturen pripada među starija mjesta u Hrvatskoj, jer se spominje već 1300. god. te 1688. dobiva ime Turnišće, te se godine i spominju dva mlina na rijeci muri, dok ga 1887. Mađari preimenuju u Bottornya, a mjesto postaje za njih strateški važno. Ovuda je prolazila cesta prema sjevernom Međimurju, Čakovcu, Murskom Središću i ostalim mjestima. U vrijeme mađarske okupacije stanovništvo je Podturna raslo. 1901. god. u Podturnu je započela s radom državna pučka škola na mađarskom jeziku. Nakon Jelačićevih vojnih akcija 1848., Podturen je priključen Kraljevini Hrvatskoj. Mjesto je više puta mijenjalo države, nalazilo se pod mađarskom vlašću pa opet pod hrvatskom, dok je 1941. Međimurje opet došlo pod vlast Mađara i pripalo mađarskoj županiji Zala. Nakon oslobođenja 1945., Podturen ponovno dobiva svoje hrvatsko ime i postaje sastavnim dijelom Hrvatske. Te je godine u Podturnu uništena cesta te most preko rijeke Mure prema Mađarskoj, koji nisu obnovljeni.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Općina raspolaže s poslovno-stambenom zonom u Podturnu i poslovnom zonom na Sivici.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • Spomenik Vladimiru Rojku, hrvatskom branitelju u centru Novakovca
  • Crkva sv. Martina (Sancti Martini) u Podturnu
  • Spomenik palim borcima u centru Podturna
  • Raspela i pilovi u Podturnu i općinskim mjestima
  • Drveni most preko Stare Mure u Podturnu
  • Skela preko rijeke Mure u Podturnu, Miklavcu i Novakovcu
  • Trg Kalvarije u starom centru Podturna

Župa Podturen

[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Martina (Sancti Martini) u Podturnu spada u grupu najstarijih župa u Međimurju jer se spominje već u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine. Građevina je s osobito vrijednom kamenom kustodijom visokom oko 6,5 metara(najveća u Hrvatskoj). Župa Podturen se spominje kao "item due eccfesieSancti Martini". Postoji indirektna naznaka da je crkva Sv. Martina mogla biti crkva templara. U popisu župa 1501. godine spominje se župa Sveti Martin u Podturnu -"Sancti Martini in Thurren". Tijekom XV. stoljeća spominje se kastrum (utvrda) Podturen. Papinska vojska je u ljeto 1601. godine u nespješnom pohodu protiv Turaka okupila saveznike baš u Podturnu. Oko 24.000 kršćanskih vojnika krenulo je osloboditi Kanižu. Danas župa Podturen nastavlja svoj redoviti vjernički život i napreduje u svim pravcima.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Podturen

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • KUD Mura Novakovec
  • KUD Podturen
  • DVD Novakovec
  • Podturenski fašnik
  • Čaplje (maske)

Udruge

[uredi | uredi kôd]
  • Sportska udruga Celine
  • Zaštitarsko-ekološka udruga Podturen
  • Udruga umirovljenika Općine Podturen (osnovana 1979.)
  • Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata
  • Udruga zeleni plan Podturen
  • Čaplje i štrki
  • Udruga Roma (Vijeće Romske nacionalne manjine Općine Podturen sa sjedištem u Podturnu)
  • Udruga Turen
  • Udruga slobodnih umjetnika Podturen

Šport

[uredi | uredi kôd]

Nogomet

[uredi | uredi kôd]

Sportski objekti

[uredi | uredi kôd]
  • Sportska dvorana Podturen

Ribolov

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]