Podturen
Podturen | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Podturen na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Država | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Županija | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Načelnik općine | Perica Hajdarović | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naselja u sastavu općine | Podturen, Ferketinec, Miklavec, Novakovec, Sivica, Celine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Površina | 31,42 km2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo (2001.) | 4.392 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Poštanski broj | 40317 Podturen |
Podturen (mađ. Bottornya, prek. Pottüren, ili Pottören) je općina u Međimurskoj županiji, u Hrvatskoj. Konstituirana je 1993. na 31,42 km2 u kojoj po popisu iz 2001. živi 4392 stanovnika.
Općinska naselja[uredi | uredi kôd]
Sastoji se od 6 naselja:
Promet[uredi | uredi kôd]
Općina je povezana prometnicama prema Čakovcu, prema Murskom Središću i prema Dekanovcu.
Podturen je nekad bio cestovno povezan s Mađarskom (Podturen – Kerkaszentkirály). U vrijeme dok je Mura tekla drugačijim tokom, a tu je 1843. sagrađen most.
Položaj općine Podturen[uredi | uredi kôd]
Položaj Općine Podturen nalazi se na tromeđi Hrvatske, Slovenije i Mađarske kod sela Novakovec. Dio općine pokriva Regionalni park Mura-Drava.
Partnerstva[uredi | uredi kôd]
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Podturen je najsjevernija točka razgraničenja u Hrvatskoj s Mađarskom, a najjužnija sa Slovenskim Prekmurjem, te je jedina općina u Međimurju koja ima granicu s dvije države. Susjedne općine su Belica, Dekanovec, Vratišinec te gradovi Čakovec i Mursko Središće. Općina Podturen spada među veće općine u Međimurju i uvrštava se u područje pleistocenske ravni uz rijeku Muru.
Mjesto Podturen je smješteno na zemljopisnoj širini 46°27’53"N i zemljopisnoj dužini 16°32’35″E i nadmorskoj visini od 151 m.
U Podturenu se nalazi jedan od krajolika rijeke Mure i njezine prirode, a tu je rukavac od više manjih rijeka koje se ulijevaju u Muru.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Općina ima ukupno 4392 stanovnika, a stanovništvo je većinski hrvatsko, a od manjina prisutni su Romi, Mađari, Slovenci i ostali.
broj stanovnika | 2786 | 3150 | 3410 | 3795 | 3919 | 4575 | 4987 | 5364 | 5910 | 6327 | 5740 | 5681 | 5124 | 4663 | 4392 | 3873 | 3517 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 1281 | 1467 | 1603 | 1801 | 1814 | 2042 | 2169 | 2264 | 2420 | 2629 | 2254 | 2178 | 2037 | 1735 | 1542 | 1365 | 1323 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
- Načelnik: Perica Hajdarović
- Zamjenik načelnika: Vladimir Kodba
- MO Podturen: Zvonimir Radovan
- MO Novakovec : Lidija Međimurec
- MO Sivica: Vlado Nedeljko
- MO Celine: Mladen Božić
- MO Ferketinec: Florijan Goričanec
- MO Miklavec : Tihomir Slamek
Povijest[uredi | uredi kôd]
Turnišće, Turnischa, Tornitz, Sub Thuren, Bottornya su bili stari nazivi za današnji Podturen, a kao trgovište i gradsko naselje se spominje od 1688. godine. U Podturnu je 1698. godine živjelo 40 kućegospodarstva. Na Međimurskom vlastelinstvu od 1638 do 1688 je bilo potpisano 6 gradskih naselja među kojima je bio i Podturen.
Podturen pripada među starija mjesta u Hrvatskoj, jer se spominje već 1300. god. te 1688. dobiva ime Turnišće, te se godine i spominju dva mlina na rijeci muri, dok ga 1887. Mađari preimenuju u Bottornya, a mjesto postaje za njih strateški važno. Ovuda je prolazila cesta prema sjevernom Međimurju, Čakovcu, Murskom Središću i ostalim mjestima. U vrijeme mađarske okupacije stanovništvo je Podturna raslo. 1901. god. u Podturnu je započela s radom državna pučka škola na mađarskom jeziku. Nakon vojnih akcija 1848i1918., Podturen je bio priključen Hrvatskoj. Mjesto je više puta mijenjalo države, nalazilo se dugo pod mađarskom vlašću pa opet pod hrvatskom itd., dok je 1941. Međimurje opet došlo pod vlast Mađara i pripalo mađarskoj županiji Zala. Nakon oslobođenja 1945., Podturen ponovno dobiva svoje Hrvatsko ime i postaje sastavnim dijelom Hrvatske. Te je godine u Podturnu uništena cesta te most preko rijeke Mure prema Mađarskoj, koja do danas nisu obnovljena.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Na području Podturna djeluju 24 poduzetnika sa 121 zaposlenikom, te 42 obrtnika, a osjeća se nedostatak industrijskih, gospodarskih i poslovnih objekata,koji bi bili jako potrebni za razvitak toj općini i njenoj regiji. Općina raspolaže s poslovno-stambenom zonom u Podturnu i poslovnom zonom na Sivici.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Antun Biber Tehek rođen 13. travnja 1910. u Podturnu. Antun Biber Tehek vršio je mnoge državne i partijske dužnosti od 1946. – 1950. god. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 27. studenog 1953. godine.
- Ivan Tugajlić rođen 8. ožujka 1930. u Podturnu, fizičar i pisac znanstvene fantastike te nosilac danske viteške titule koju je primio 1994. godine.
- dr. sc. Stjepan Sršan rođen 7. travnja 1941. u Podturnu, preminuo 30. srpnja 2014. u Osijeku. Povjesničar, teolog i klasični filolog, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku (polje povijest, za predmet Hrvatska povijest u ranom novom vijeku od 16. do 18. stoljeća) i dugogodišnji ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku. Jedan od najvećih povjesničara Osijeka i Slavonije.
- Dragutin Šantek rođen u Novakovcu (općina Podturen), hrvatski slikar i kipar, osvojio je nagrade Ludwig i Sussman.
- Gusti Draksar je pjevač iz Novakovca.
- Vladimir Rojko bio je hrvatski branitelj u Domovinskom ratu.
- Josip Sanjković Mitrica je pjevač rođen u Novakovcu.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Spomenik Vladimiru Rojku, hrvatskom branitelju u centru Novakovca
- Crkva sv. Martina (Sancti Martini) u Podturnu
- Spomenik palim borcima u centru Podturna
- Raspela i pilovi u Podturnu i općinskim mjestima
- Drveni most preko Stare Mure u Podturnu
- Kapele u opčinskim mjestima (Miklavec, Sivica, Novakovec i Celine)
- Skela preko rijeke Mure u Podturnu, Miklavcu i Novakovcu
- Trg Kalvarije u starom centru Podturna (jedan od najstarijih trgova u Hrvatskoj)
Župa Podturen[uredi | uredi kôd]
Crkva sv. Martina (Sancti Martini) u Podturnu spada u grupu najstarijih župa u Međimurju jer se spominje već u prvom popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine. Građevina je s osobito vrijednom kamenom kustodijom visokom oko 6,5 metara(najveća u Hrvatskoj). Župa Podturen se spominje kao "item due eccfesieSancti Martini". Postoji indirektna naznaka da je crkva Sv. Martina mogla biti crkva templara. U popisu župa 1501. godine spominje se župa Sveti Martin u Podturnu -"Sancti Martini in Thurren". Tijekom XV. stoljeća spominje se kastrum (utvrda) Podturen. Papinska vojska je u ljeto 1601. godine u nespješnom pohodu protiv Turaka okupila saveznike baš u Podturnu. Oko 24.000 kršćanskih vojnika krenulo je osloboditi Kanižu. Danas župa Podturen nastavlja svoj redoviti vjernički život i napreduje u svim pravcima.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
- U Podturnu djeluje Osnovna škola Podturen (koju zajedno s područnim školama u Novakovcu, Sivici i Miklavcu pohađa 425 učenika)
Kultura[uredi | uredi kôd]
- KUD Mura Novakovec
- KUD Podturen osnovan 1981. god.Radi sa sekcijama:
-Dramska sekcija -Folklorna sekcija -Tamburaška sekcija -Zbor pjevača -Sekcija običaja -Čaplje i štrki
U radu se posebno ističe "sekcija običaja" s poznatim prikazom fašničkih običaja, s kojima se nastupalo već u Münchenu, Zagrebu, Rijeci, Opatiji, Samoboru, Čakovcu i ostalim mjestima. Cilj te sekcije je nastup u čim više Evropskih gradova.
- Dobrovoljna vatrogasna društva (DVD Podturen, Sivica, Miklavec, Ferketinec, Novakovec)
- Tradicionalni Podturenski Fašnik koji se održava svake godine
- Čaplje (jedne od najpoznatijih međimurski maski)
Kulturna europska cesta[uredi | uredi kôd]
Szombathely (Mađarska) kandidirao je projekt prema fondu Europske unije koji je dobio zeleno svjetlo što znači da će započeti uspostava kulturne europske ceste Szombathely-Podturen-sv.Martin na Muri. Cesta će biti nazvana „Putevi sv. Martina“ jer se u svim tim mjestima štuje sv. Martin koji je zaštitnik mnogih župa.
Udruge[uredi | uredi kôd]
- Sportska Udruga Celine
- Zaštitarsko ekološka udruga Podturen
-Osnovni je cilj udruge koji se provodi kroz druženja u prirodi razne sportske aktivnosti i susreta,očuvanje okoliša,očuvanje svih a posebno rijetkih i ugroženih životinjskih i biljnih vrsta.
- Udruga umirovljenika Opčine Podturen(osn.1979.god ima 380 članova,sportske aktivnosti:
Žene se natječu u pikadu a muškarci u streljaštvu.Družbe:Izleti,hodočašća u svetišta Marije Bistričke i Ludbreg te ostale aktivnosti.
- Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata
- Udruga zeleni plan Podturen(zaštita prirode,okoliša,krajolika mure te uključenja lokalnog
kulturnog potencijala u turistički pogon.
- Udruga žena Sivica
- Udruga žena Šipek Novakovec
- Čaplje i štrki
-Udruga koja se maskira u čaplje na maškare
- Udruga Roma (Vijeće Romske nacionalne manjine Općine Podturen sa sjedištem u Podturnu)
- Udruga Turen
-Najnovija udruga u općini Podturen sa sjedištem u Podturnu(osnovana 11.12.2006) Ciljevi rada:pobolšanje kvalitete življenja mještana Podturna ,razvijanje kulture,socijalne i ekološke svijesti te poticanje druženja i bolje suradnje među žiteljima Podturna.
- Udruga korisnika bežičnih mreža malo Međimurje Wireless [mMw.Hr], sa sjedištem u Miklavcu; cilj Udruge mMw.Hr je bežično povezivanje svih korisnika koji žele besplatno i neograničeno dijeliti podatke, komunicirati s drugim korisnicima, igrati mrežne igre i iskorištavati ostale mnogobrojne prednosti koje nudi Wireless mreža.
- Udruga slobodnih umjetnika Podturen
Šport[uredi | uredi kôd]
Nogometni klubovi[uredi | uredi kôd]
Sportski objekti[uredi | uredi kôd]
- Sportska dvorana Podturen
Šah[uredi | uredi kôd]
Ribolov[uredi | uredi kôd]
Lov[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica Općine Podturen
- Službena stranica Župe sv. Martina u Podturnu
- Službena stranica Udruge mMw
|