Nemanjići

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Grb Nemanjića

Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom). Dinastija je nazvana po Stefanu Nemanjiću, osnivaču dinastije koji je povezan s Vukanovićima po muškoj liniji. Dinastija je dala jedanaest vladara, s tim što se nastavlja bočnom, ženskom linijom u dinastiju Lazarevića, a kasnije i Brankovića, koji vladaju Srbijom i dijelom drugih Južnih Slavena do prve polovice 16. stoljeća.

Vladarska loza Nemanjića

Dinastija je vladala Srbijom od (1166.)1168. do 1371. U tom periodu ona je dala jedanaest vladara:

• veliki župan Stefan Nemanja, veliki župan (1166.) 1168. – 1196.
• kralj Stefan Prvovjenčani, veliki župan 1196.-1217., kralj Raške 1217.-1228. (s prijekidom kada je vladao veliki župan Vukan)
• kralj Stefan Radoslav, kralj Raške 1228.-1233.
• kralj Stefan Vladislav, kralj Raške 1234.-1243.
• kralj Stefan Uroš I., kralj Raške 1243.-1276.
• kralj Stefan Dragutin, kralj Raške 1276.-1282., kasnije kralj Srijema
• kralj Stefan Uroš II. Milutin, kralj Raške 1282.-1321.
• kralj Stefan Vladislav II., 1321.-1325. kralj Srijema, i nepriznati kralj Raške
• kralj Stefan Uroš III. Dečanski, kralj Raške 1321.-1331.
• car Stefan Uroš IV. Dušan, kralj Raške 1331.-1346., car Srbije, Bugara, Grka i Arbanasa 1346.-1355.
• car Stefan Uroš V.| Nejaki, car Srbije 1355.-1371.

Bočna epirska linija Nemanjića, po muškoj liniji

Simeon Siniša sin je kralja Stefana Dečanskog iz braka s Marijom Paleolog. Od cara Dušana je na upravu dobio Epir kojim je vladao do 1369. godine kada se osamostalio kao despot. Imao je dva sina Stefana i Jovana Uroša, koji je kao monah Josaif osnovao Meteori Od Jovana Uroša Nemanjića nadalje njegove potomke lokalno stanovništvo zove Duka Gjin, iliti Vojvode Jovana. On je imao petoro djece iz vremena prije zamonašenja. Ova bočna linija Nemanjića izgubila je bitku za vlast nad Carevinom kojom je vladao Dušan Silni. A sam Car bio je otrovan od istih tih izdajnika koji su odbili zakonske nasljednike Carske titule. Ovaj ogranak ostao je da vlada područjem Epira i u savezu sa Arbanasima i Crnogorcima stvara Lješku Ligu liga di lezhe.

Bočna linija Nemanjića, po ženskoj liniji

Bočna linija Nemanjića, po ženskoj liniji, unuke Nemanjinog sina Vukana, Milice:

• Knez Lazar Hrebeljanović (1371. – 1389.)
• Despot Stefan Lazarević (1389.-1427.)

Kći kneza Lazara, Mara, udala se za velikaša Vuka Brankovića i s njim imala potomke koji su vladali Raškom:

• Despot Đurađ Branković (1427.-1456.)
• Despot Lazar Branković (1456.-1458.)
• Despot Stefan Branković (1458.-1459.)

Obiteljski grb

Obiteljski grb Nemanjića predstavljen je dvoglavim bijelim orlom na crvenom polju, koji je preuzet od bizantskog grba dinastije Paleologa.

Rodoslovlje dinastije Nemanjić

Stefan Nemanja, veliki župan, oženio se Anom (monahinja Anastasija) i s njom imao sinove Vukana, Stefana Prvovjenčanog, Rastka (kasnije Sveti Sava) i dvije kćeri.

Vukan Nemanjić, katolik, imao je sinove Đorđa, Stefana, Dimitrija (Dmitra), Vladina i Rastka. Samo je župan Dimitrije imao potomke, sina Vratislava, Vratislav kneza Dimitrija Vratka, a Dimitrije sina župana Nikolu i kćer Milicu (koja se udala za kneza Lazara Hrebeljanovića).

Kralj Stefan I. Nemanjić prvo se oženio Eudokijom, ali je poslije uzeo za ženu Anu Dandolo, unuku mletačkog dužda Enrika Dandola. S Anom je imao sinove Radoslava Nemanjića, Vladislava Nemanjića, Predislava i Uroša I. i kćer Komninu. Kralj Radoslav za ženu je uzeo Anu, kćer solunskog despota i cara Teodora I. Angela. Kralj Vladislav Nemanjić za ženu je uzeo Beloslavu, kćer bugarskog cara Asena II. i s njom imao Stefana, Desu i još jednu kćer (koja je bila udana za Đura Kačića, omiškog kneza). Predislav se zamonašio i postao episkop humski arhiepiskop Sava II.

Kralj Uroš I. Nemanjić oženio je Jelenu Anžuvinsku i s njom imao sinove Dragutina, Milutina i Stefana. Kralj Dragutin Nemanjić, srijemski kralj, bio je oženjen Katalinom, kćeri hrvatsko-ugarskoga kralja Stjepana V., i s njom imao Vladislava, Uroša (kasnije monah Stefan), Jelisavetu (udanu za Stjepana I. Kotromanića) i još jednu kćer (udanu za Pavla I. Šubića). Vladislav je najprije bio oženjen Anom Morozini, a kasnije kćerju erdeljskog vojvode Ladislava Apora. Kralj Milutin Nemanjić ženio se pet puta: prva žena mu je bila Jelena (vlastelinskog roda), druga je bila kći gospodara Tesalije Ivana I. Anđela, treća Elizabeta, kći hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V., četvrta Ana, kći bugarskog cara Georgija Tertera I., a peta Simonida, kći cara Andronika II. Paleologa. Sa Simonidom imao je sinove Stefana Dečanskog i Konstantina, i kćeri Anu (udala se za Mihaila Šišmana, bugarskog cara) i Zoricu. Stefan Dečanski prvo je bio oženjen Teodorom, kćeri bugarskog cara Smilca s kojom je imao Dušana, Dušicu i po nekima Jelenu, ženu Mladena III. Šubića), ali se poslije vjenčao s Marijom, kćeri bizantskog Panipersevatsa Ivana Paleologa. S Marijom je imao Simeona Sinišu, Jelenu (udana za Mladena III. Šubića) i Teodoru (udana za despota Dejana).

Car Dušan Silni bio je oženjen Jelenom, sestrom bugarskog cara Ivana Aleksandra, i s njom imao sina Uroša V. Nemanjića. Uroš se oženio Anom, kćeri vlaškog vojvode Aleksandra.

Simeon Siniša Paleolog, bio je oženjen s Tomaidom, kćeri Ivana II. Orsinija i Ane Paleolog, i s njom imao Jovana Uroša, Stefana Duku i Mariju Angelinu Dukenu (bila udana za Tomu Preljubovića, despota Janjine, a zatim za Isaila dell Buondelmonti). Stefan Duka je bio oženjen s kćeri Francesca Giorgia, markgrofa Bodonice.

Od dviju kćeri Stefana Nemanje, jedna se udala za despota Manuela Angela, solunskog despota i cara, a druga za nekog Asena, s kojim je dobila Konstantina Tiha Asena (bugarski car).

Podrijetlo Nemanjića

Prema Ljetopisu popa Dukljanina Petar je bio brat kralja Krešimira(iz hrvatske kraljevske obitelji). Tijekom X. stoljeća prema tom rukopisu on će postati vladar Duklje. U doba makedonske i bizantske vrhovne vlasti njegovi potomci će doćina vlast u Srbiji. Tijekom stoljeća njegovi muški potomci će mijenjati ime svoje dinastije najprije u Vojislavljević, a potom u dinastija Nemanjić koja će izumrijeti 1422. godine nakon višestoljetnog vladanja Srbijom i Balkanom.