Nemanjići

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Grb Nemanjića

Nemanjići su srednjovjekovna dinastija koja je najduže vladala Srbijom (Raškom). Dinastija je nazvana po Stefanu Nemanji, osnivaču dinastije koji je povezan s Vukanovićima po muškoj liniji. Dinastija je dala jedanaest vladara, s tim što se nastavlja bočnom, ženskom linijom u dinastiju Lazarevića, a kasnije i Brankovića, koji vladaju Srbijom i dijelom drugih Južnih Slavena do prve polovice 16. stoljeća.

Vladarska loza Nemanjića[uredi VE | uredi]

Dinastija je vladala Srbijom od (1166.)1168. do 1371. U tom periodu ona je dala jedanaest vladara:

Bočna epirska linija Nemanjića, po muškoj liniji[uredi VE | uredi]

Simeon Siniša sin je kralja Stefana Dečanskog iz braka s Marijom Paleolog. Od cara Dušana je na upravu dobio Epir kojim je vladao do 1369. godine kada se osamostalio kao despot. Imao je dva sina Stefana i Jovana Uroša, koji je kao monah Josaif osnovao Meteore, a s njegovom smrću 1423. godine izumire ova bočna linija Nemanjića.

Bočna linija Nemanjića, po ženskoj liniji[uredi VE | uredi]

Bočna linija Nemanjića, po ženskoj liniji, unuke Nemanjinog sina Vukana, Milice:

Kći kneza Lazara, Mara, udala se za velikaša Vuka Brankovića i s njim imala potomke koji su vladali Raškom:

  • Despot Đurađ Branković (1427.-1456.)
  • Despot Lazar Branković (1456.-1458.)
  • Despot Stefan Branković (1458.-1459.)

Obiteljski grb[uredi VE | uredi]

Obiteljski grb Nemanjića predstavljen je dvoglavim bijelim orlom na crvenom polju, koji je preuzet od bizantskog grba dinastije Paleologa.

Rodoslovlje dinastije Nemanjić[uredi VE | uredi]

Stefan Nemanja, veliki župan, oženio se Anom (monahinja Anastasija) i s njom imao sinove Vukana, Stefana Prvovjenčanog, Rastka (kasnije Sveti Sava) i dvije kćeri.

Vukan Nemanjić imao je sinove Đorđa, Stefana, Dimitrija (Dmitra), Vladina i Rastka. Samo je župan Dimitrije imao potomke, sina Vratislava, Vratislav kneza Dimitrija Vratka, a Dimitrije sina župana Nikolu i kćer Milicu (koja se udala za kneza Lazara Hrebeljanovića).

Kralj Stefan I. Nemanjić prvo se oženio Eudokijom, ali je poslije uzeo za ženu Anu Dandolo, unuku mletačkog dužda Enrika Dandola. S Anom je imao sinove Radoslava Nemanjića, Vladislava Nemanjića, Predislava i Uroša I. i kćer Komninu. Kralj Radoslav za ženu je uzeo Anu, kćer solunskog despota i cara Teodora I. Angela. Kralj Vladislav Nemanjić za ženu je uzeo Beloslavu, kćer bugarskog cara Asena II. i s njom imao Stefana, Desu i još jednu kćer (koja je bila udana za Đura Kačića, omiškog kneza). Predislav se zamonašio i postao episkop humski arhiepiskop Sava II.

Kralj Uroš I. Nemanjić oženio je Jelenu Anžuvinsku i s njom imao sinove Dragutina, Milutina i Stefana. Kralj Dragutin Nemanjić, srijemski kralj, bio je oženjen Katalinom, kćeri hrvatsko-ugarskoga kralja Stjepana V., i s njom imao Vladislava, Uroša (kasnije monah Stefan), Jelisavetu (udanu za Stjepana I. Kotromanića) i još jednu kćer (udanu za Pavla I. Šubića). Vladislav je najprije bio oženjen Anom Morozini, a kasnije kćerju erdeljskog vojvode Ladislava Apora. Kralj Milutin Nemanjić ženio se pet puta: prva žena mu je bila Jelena (vlastelinskog roda), druga je bila kći gospodara Tesalije Ivana I. Anđela, treća Elizabeta, kći hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V., četvrta Ana, kći bugarskog cara Georgija Tertera I., a peta Simonida, kći cara Andronika II. Paleologa. Sa Simonidom imao je sinove Stefana Dečanskog i Konstantina, i kćeri Anu (udala se za Mihaila Šišmana, bugarskog cara) i Zoricu. Stefan Dečanski prvo je bio oženjen Teodorom, kćeri bugarskog cara Smilca s kojom je imao Dušana, Dušicu i po nekima Jelenu, ženu Mladena III. Šubića), ali se poslije vjenčao s Marijom, kćeri bizantskog Panipersevatsa Ivana Paleologa. S Marijom je imao Simeona Sinišu, Jelenu (udana za Mladena III. Šubića) i Teodoru (udana za despota Dejana).

Car Dušan Silni bio je oženjen Jelenom, sestrom bugarskog cara Ivana Aleksandra, i s njom imao sina Uroša V. Nemanjića. Uroš se oženio Anom, kćeri vlaškog vojvode Aleksandra.

Simeon Siniša Paleolog, bio je oženjen s Tomaidom, kćeri Ivana II. Orsinija i Ane Paleolog, i s njom imao Jovana Uroša, Stefana Duku i Mariju Angelinu Dukenu (bila udana za Tomu Preljubovića, despota Janjine, a zatim za Isaila dell Buondelmonti). Stefan Duka je bio oženjen s kćeri Francesca Giorgia, markgrofa Bodonice.

Od dviju kćeri Stefana Nemanje, jedna se udala za despota Manuela Angela, solunskog despota i cara, a druga za nekog Asena, s kojim je dobila Konstantina Tiha Asena (bugarski car).

Podrijetlo Nemanjića[uredi VE | uredi]

Prema Ljetopisu popa Dukljanina Petar je bio brat kralja Krešimira. Tijekom X. stoljeća prema tom rukopisu on će postati vladar Duklje. U doba makedonske i bizantske vrhovne vlasti njegovi potomci će doćina vlast u Srbiji. Tijekom stoljeća njegovi muški potomci će mijenjati ime svoje dinastije najprije u Vojislavljević, a potom u dinastija Nemanjić koja će izumrijeti 1422. godine nakon višestoljetnog vladanja Srbijom i Balkanom.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]