Nenadići
| Nenadići (Nenadić) | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/grad | Krk |
| Površina[1] | 0,8 km2 |
| Koordinate | 45°04′55″N 14°29′50″E / 45.0819°N 14.4972°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 164 |
| – gustoća | 205 st./km2 |
| Poštanski broj | 51511 Malinska |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
  Nenadići (Nenadić) Nenadići (Nenadić) na zemljovidu Hrvatske | |
Nenadići (lok. čak. Nenadić) je selo na otoku Krku.
Smještaj[uredi | uredi kôd]
Nenadić se nalazi na zapadnom dijelu otoka Krka u kraju koji se naziva Šotovento (od tal. riječi soto-ispod, vento-vjetar). Naime, okolna brda Vrhure (238 mnm), Kukurik (176 mnm), Klobučac (106 mnm), Škrlat (144 mnm) zaštićuju taj predio otoka od udara bure. Nije priobalno naselje nego je u unutrašnjosti otoka.
Naselje je smješteno neposredno uz važnu državnu cestu D104 koja vodi do trajektnog pristaništa Valbiska. Odmah s druge strane ceste je susjedno selo Bajčić. Niti kilometar zapadno je selo Poljica, župno središte ovog dijela Šotoventa. Obližnja Malinska je udaljena oko 6 kilometara, a Krk oko 9.
Iako se nalaze na području Grada Krka, imaju poštanski broj Malinske[3] kao i veći dio Šotoventa.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Nastanak Nenadića je povezan s doseljavanjem vlaškog (murlačkog) življa koje je sredinom 15. st. s Velebita na područje Šotoventa i Dubašnice dao naselit tadašnji vladar otoka, Ivan VIII. Frankapan.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Nenadiću je živjelo 125 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika od prvih mjerenja 1857. g. bilježi nekoliko različitih etapa. Prvo je bila faza rasta u drugoj polovini 19. st. i početkom 20. st. uz iznimku popisa iz 1900. g. kada je zabilježen pad broja stanovnika. Nakon tog dugog razdoblja porasta broja stanovnika, zabilježen je i povijesni maksimum od 168 žitelja 1921. g. Nakon toga slijedi kontinuirani period pada broja stanovnika na njih 111 1981. g. na prijelazu iz 20. u 21. st. broj stanovnika je varirao; 1991. g. 147 žitelja, a 2001. g. 125.[4]
| broj stanovnika | 88 | 97 | 134 | 160 | 141 | 160 | 168 | 136 | 127 | 122 | 120 | 111 | 125 | 147 | 125 | 157 | 164 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Iako je Nenadić kroz povijest bila posve poljoprivredno selo, a i danas ratarstvo i stočarstvo imaju važnu ulogu u gospodarstvu mjesta, posljednjih godina je povećan broj obrta.
U Nenadiću radi i najveći prehranbeni pogon na otoku koji se uspješno bavi preradom ribljim proizvoda.[5][6]
Budući da je jedno od najudaljenijih naselja od mora na otoku Krku, nema razvijenu turističku djelatnost.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Poštanski broj Nenadića
- ↑ Državni zavod za statistiku
- ↑ O prehranbeno-prerađivačkom pogonu u Nenadiću na službenim stranicama obtničke komore Rijeka. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. srpnja 2018. Pristupljeno 3. srpnja 2010.
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o pogonu u Nenadiću
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Otok Krk zapadni dio, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1986.
- Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.