Nestinarstvo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nestinarstvo, poruke iz prošlosti: Panagir svetih Konstantina i Helene u selu Bulgari
UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Nestinarstvo, poruke iz prošlosti: Panagir svetih Konstantina i Helene u selu Bulgari
Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2009.
ID: 00191
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Nestrinarstvo (bugarski: Нестинарство, grčki: αναστενάρια, anastenária) vatreni ritual koji se izvorno izvodio u nekoliko sela bugarskog i grčkog govornog područja na bugarskoj strani planine Strandža, u blizini crnomorske obale[1]. Ritual uključuje bosonogi ples na izlomljenoj žeravici (жарава, žerava) koji izvode nestinari (нестинари). Obično se izvodi na seoskom trgu ispred cijelog puka na dan sv. Konstantina i Helene (blagdan panagira - 3. i 4. lipnja), ili na dan sveca zaštitnika sela. Sam ritual je jedinstvena mješavina pravoslavnih vjerovanja i prapovijesnih paganskih ritualnih običaja sa planine Strandža[2].

Tradicijski, pravo da sudjeluju u ritualu je nasljedno i nestinara mogu nasljediti samo njegovi potomci nakon njegove smrti ili onemoćalosti. Glavni nestinar je svet jer se u njegovom domu nalazi stolnina (столнина), malena kapela u kojoj se čuvaju ikone svetaca i sveti bubanj za čiju buku se vjeruje kako liječi svog bubnjara[3].

Ritual Nestinarstva se održava kako bi se osiguralo blagostanje i plodnost sela. Tako u selu Bulgari, u kojemu živi oko stotinjak osoba, ritual započinje jutarnjim posvećivanjem i procesijom s ikonama sv. Konstantina i Helene kroz selo do izvora svete vode izvan sela, uz pratnju bubnja i gajdi. Na izvoru se svakome dijele svijeće i sveta voda za dobro zdravlje. Vrhunac festivala je vatreni ples navečer koji predstavlja najviši oblik štovanja svetaca. Tada prisutni u tišini oblikuju krug oko žeravice, uz pratnju svetog bubnja, te Nestinari, duhovni i fizički vođe kroz koje progovara volja svetaca, započinju ulaziti unutar kruga bosim nogama lomeći ugarke[4].

Nekada se nestinarstvo odvijalo u tridesetak susjednih bugarskih i grčkih sela, no od Balkanskih ratova ovaj običaj se sačuvao samo u selu Bulgari. No, tijekom panagira na tisuće posjetitelja sudjeluje u ritualu, uključujući i mnoge Grke koji su iz ovih prostora prebjegli u sjevernu Grčku[5]. Zbog toga je nestinarstvo, tj. poruke iz prošlosti - Panagir sv. Konstantina i Helene u selu Bulgari, upisano na popis nematerijalne svjetske baštine 2009. godine[4].

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nestinarstvo
  1. Dimitris Xygalatas, Ethnography, Historiography, and the Making of History in the Tradition of the Anastenaria, History and Anthropology 22 (1), 2011., str. 57.-74.
  2. Nestinarstvo (bug.) Preuzeto 11. studenog 2012.
  3. Иваничка Георгиева, Нестинарството в Странджа, 1987., Културно-историческо наследство на Странджа–Сакар, София: Народна младеж, OCLC 20353251
  4. 4,0 4,1 Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 11. studenog 2012.
  5. The fiery souls of the Anastenari, CNN (engl.) Posjećeno 12. studenog 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]