Bukove prašume
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
Godina uvrštenja | 2007. (31. zasjedanje) prošireno 2011., 2017. i 2021. |
Vrsta | Prirodno dobro |
Mjerilo | ix |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1133 |
Bukove prašume je zajednički naziv za 94 lokaliteta zaštićenih bukovih šuma u 18 europskih zemalja. Od kraja posljednjeg ledenog doba, europska bukva (Fagus sylvatica) se proširila iz nekoliko izoliranih utočišta u Alpama, Karpatima, Dinaridima, Mediteranu i Pirenejima u kratkom razdoblju od nekoliko tisuća godina u procesu koji još uvijek traje. Uspješna ekspanzija na cijelom kontinentu povezana je s prilagodljivošću stabla i tolerancijom na različite klimatske, geografske i fizičke uvjete[1]. UNESCO je najprije 2007. godine upisao karpatske prašume na popis mjesta svjetske baštine u Europi, pod nazivom Bukove prašume u Karpatima. One su predstavljale izvanredan primjer nedirnutog šumskog kompleksa u umjerenom klimatskom pojasu, koji se sastoji od 10 zaštićenih područja (na 29.279 ha) u sjevernim Karpatima (6 u Ukrajini i 4 u Slovačkoj) i prostirao se na potezu duljine 185 km, od planina Rakhiv i planinakog lanca Čornohora u Ukrajini, preko hridi Poloniny do Bukovskih planina i planine Vihorlat u Slovačkoj. God. 2011. godine pridruženo im je 5 sličnih šumskih kompleksa u Njemačkoj, površine 4.391 ha, pod nazivom Drevne bukove šume u Njemačkoj. Od 2017. godine na UNESCO-ovu se popisu vode pod službenim nazivom Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe, jer su im pridružene 63 bukove šume u još 9 europskih zemalja (Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Italija, Rumunjska, Slovenija i Španjolska). Uključivanjem 63 nova područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost područja koje ima iznimnu univerzalnu vrijednost i dokaz je postglacijalnog širenja te prirodnoga i neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe. Sve države uključene u nominaciju pokazale su iznimnu posvećenost zajedničkoj suradnji i izražena je zajednička namjera za očuvanje i održivo upravljanje bukovim šumama[2] Od 2021. godine, popis je proširen na još šest europskih država (Bosna i Hercegovina, Češka, Francuska, Poljska, Sjeverna Makedonija i Švicarska), a broj zaštićenih bukovih šuma na 94, ukupne površine od 98.124,96 ha, s tampon-zonom od 294.716,32 ha[1].

Odlike[uredi | uredi kôd]


Prašume su dragocjen izvor genetskog materijala bukve i drugih vrsta povezanih i ovisnih o ovom šumskom ekosustavu i izniman su primjer procesa kolonizacije i razvoja kopnenih ekosustava poslije ledenog doba, koji još uvijek traje. Ove drevne bukove šume nezamjenjive su za razumijevanje širenja bukve sjevernom polutkom u raznim okolišima.
Ove bukove šume su najcjelovitiji i najpotpuniji primjer ekoloških uzoraka i procesa europske bukve (Fagus sylvatica) u različitom prirodnom okolišu. Zbog toga su nezamjenjiv izvor za razumijevanje povijesti i evolucije ove vrste koja se rasprostire cijelom sjevernom hemisferom i ima veliki ekološki i globalni značaj.
Šuma se mora održavati (kontrola požara, konzervacija starog drveća, planinskih livada, vodenih putova i ekosustava potoka, upravljanje turizmom i nadgledanje), ali tako da se ne naruše prirodni procesi same šume. Zbog toga, npr., od tri lokacije na planini Bukovské vrchy u Slovačkoj (Havešová, Rožok i Stužica), samo Stužica ima pješačku stazu za posjetitelje (slika desno). Četvrti zaštićeni lokalitet u Slovačkoj je Kyjovský prales na Vihorlatu, a sva četiri se nalaze u slovačkom nacionalnom parku Poloniny u najistočnijem i najnenaseljenijem dijelu države.
Popis lokaliteta na UNESCO-vom popisu svjetske baštine[uredi | uredi kôd]
Albanski lokaliteti su: Lumi i Gashit (Kukeski okrug) i Rrajca (Elbasanski okrug).[3]
Austrijski lokaliteti su: Nacionalni park Kalkalpen (Gornja Austrija) i Dürrenstein (Donja Austrija).[4]
Belgijski lokalitet je Šuma Soignes koja se sa svojih 5000 ha rasprostire kroz sve tri belgijske regije (Flandrija, Valonija i Regija glavnoga grada Bruxellesa).[5]
Bosanskohercegovački lokalitet je Prašuma Janj, zaštićeni strogi rezervat prirode na području općine Šipovo (Republika Srpska).
Bugarski lokaliteti su 9 prirodnih rezervata u Nacionalnom parku središnjeg Balkana: Boatin, Tsarichina, Kozya Stena, Steneto, Stara reka, Dzhendema, Severen Dzhendem, Sokolna i Peeshti skali.[6]
Hrvatski lokaliteti su: Nacionalni park Paklenica, Hajdučki i Rožanski kukovi i Nacionalni park Sjeverni Velebit (Ličko-senjska i Zadarska županija).[7]
Ukrajinski lokaliteti su: Čornohora, Kuzij-Trybušany, Maramaroš, Stužycja–Užok, Svydovec i Uholka–Šyrikyi Luh, te 2017. dodani Prirodni rezervat Gorgany (Ivano-Frankovska oblast), Prirodni rezervat Roztochya (Lavovska oblast), Nacionalni park Podilski Tovtry (Hmeljnička oblast), Nacionalni park Synevyr i Nacionalni park Zacharovanyi Krai (Zakarpatska oblast).
Njemački lokaliteti su: Grumsiner (Brandenburg), Hainich (Thüringen), Jasmund i Serrahner (Mecklenburg-Vorpommern), te Kellerwald-Edersee (Hessen).
Rumunjski lokaliteti su: Izvoarele Nerei, Cheile Nerei-Beușnița, Domogled-Valea Cernei, Domogled-Valea Cernei (Karaš-severinska županija), Cozia i Lotrișor (Vâlcea (županija)), Codrul secular Șinca (Brașov (županija)), Codrul secular Slătioara (Suceava (županija)), Groșii Țibleșului, Izvorul Șurii, Preluci i Strâmbu Băiuț (Maramureş (županija).[8]
Slovenski lokaliteti su šumski rezervati Krokar (Općina Kočevje) i Snežnik – Ždrocle (Općina Ilirska Bistrica i Loška dolina, općina).[9]
Španjolski lokaliteti su: Hayedos de Picos de Europa (Kastilja i León), Hayedos de Navarra (Navara) i Hayedos de Ayllón koja pripada trima pokrajinama (Madrid, Kastilja-La Mancha i Kastilja i León).[10]
Talijanski lokaliteti su šuma Sasso Fratino u Nacionalnom parku Monte Falterona i Campigna (Toskana), te 5 šuma u Nacionalnom parku Lazio i Molise (Abruzzo): Valle Cervara, Coppo Vademogna, Coppo del Principe, Coppo del Morto i Val Fondillo.[11]
-
Havešová, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
-
Stužica, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
-
Rožok, Nacionalni park Poloniny (Slovačka)
-
Šuma Vihorlatský u ukrajinskom parku Vihorlat (Slovačka)
-
Čornohora, rezervat biosfere Karpati (Ukrajina)
-
Uholka-Široki Luh (Ukrajina)
-
Svidovec (Ukrajina)
-
Grumsiner Forst (Brandenburg)
-
Nacionalni park Kellerwald-Edersee (Hessen)
-
Nacionalni park Jasmund (Mecklenburg-Vorpommern)
-
Serrahner Urwald (Mecklenburg-Vorpommern)
-
Nacionalni park Hainich (Thüringen)
-
Prašuma Janj (BIH)
-
Dlaboka Reka (Sjeverna Makedonija)
Potpuni popis lokaliteta[uredi | uredi kôd]
ID | Ime i lokacija | Država | Koordinate | Površina (ha) |
---|---|---|---|---|
1133-001 | Chornohora | Ukrajina | 48°08′25″N 24°23′35″E / 48.14028°N 24.39306°E | 2.476,8 |
1133-002 | Kuziy-Trybushany | Ukrajina | 47°56′21″N 24°8′26″E / 47.93917°N 24.14056°E | 1.369,6 |
1133-003 | Maramarosh | Ukrajina | 47°56′12″N 24°19′35″E / 47.93667°N 24.32639°E | 2.243,6 |
1133-004 | Stuzhytsia – Uzhok | Ukrajina | 49°4′14″N 22°3′1″E / 49.07056°N 22.05028°E | 2.532 |
1133-005 | Svydovets | Ukrajina | 48°11′21″N 24°13′37″E / 48.18917°N 24.22694°E | 3.030,5 |
1133-006 | Uholka – Shyrikyi Luh | Ukrajina | 48°18′22″N 23°41′46″E / 48.30611°N 23.69611°E | 11.860 |
1133-007 | Jasmund | Njemačka | 54°32′53″N 13°38′43″E / 54.54806°N 13.64528°E | 492,5 |
1133-008 | Serrahn | Njemačka | 53°59′11″N 13°11′52″E / 53.98639°N 13.19778°E | 2.568 |
1133-009 | Grumsin | Njemačka | 52°59′11″N 13°53′44″E / 52.98639°N 13.89556°E | 274,3 |
1133-010 | Hainich | Njemačka | 51°04′43″N 10°26′08″E / 51.07861°N 10.43556°E | 4.085,4 |
1133-011 | Kellerwald | Njemačka | 51°08′43″N 8°58′25″E / 51.14528°N 8.97361°E | 4.271,4 |
1133-012 | Lumi i gashit | Albanija | 42°28′53″N 20°3′26″E / 42.48139°N 20.05722°E | 8.977.48 |
1133-013 | Rrajca | Albanija | 41°12′11″N 20°30′2″E / 41.20306°N 20.50056°E | 2.569,75 |
1133-014 | Dürrenstei | Austrija | 47°46′12″N 15°2′51″E / 47.77000°N 15.04750°E | 1.867,45 |
1133-015 | Kalkalpen – Hintergebirg | Austrija | 47°44′58″N 14°28′56″E / 47.74944°N 14.48222°E | 2.946,2 |
1133-016 | Kalkalpen – Bodinggraben | Austrija | 47°47′14″N 14°21′12″E / 47.78722°N 14.35333°E | 890,89 |
1133-017 | Kalkalpen – Urlach | Austrija | 47°48′15″N 14°14′22″E / 47.80417°N 14.23944°E | 264,82 |
1133-018 | Kalkalpen – Wilder Graben | Austrija | 47°49′59″N 14°26′1″E / 47.83306°N 14.43361°E | 1.149,75 |
1133-019 | Šuma Sonian - Šumski rezervat “Joseph Zwaenepoel” | Belgija | 50°45′23″N 4°24′58″E / 50.75639°N 4.41611°E | 187,34 |
1133-020 | Šuma Sonian - Grippensdelle A | Belgija | 50°46′54″N 4°25′36″E / 50.78167°N 4.42667°E | 24,11 |
1133-021 | Šuma Sonian - Grippensdelle B | Belgija | 50°47′1″N 4°25′57″E / 50.78361°N 4.43250°E | 37,38 |
1133-022 | Šuma Sonian - Šumski rezervat Ticton A | Belgija | 50°44′3″N 4°26′51″E / 50.73417°N 4.44750°E | 13,98 |
1133-023 | Šuma Sonian - Šumski rezervat Ticton B | Belgija | 50°43′37″N 4°25′51″E / 50.72694°N 4.43083°E | 6,5 |
1133-024 | Središnji Balkan - Rezervat Boatin | Bugarska | 42°48′10″N 24°16′9″E / 42.80278°N 24.26917°E | 1.226.88 |
1133-025 | Središnji Balkan - Rezervat Caričina | Bugarska | 42°46′32″N 24°24′18″E / 42.77556°N 24.40500°E | 1.485,81 |
1133-026 | Središnji Balkan - Rezervat Kozja stena | Bugarska | 42°47′47″N 24°31′29″E / 42.79639°N 24.52472°E | 644,43 |
1133-027 | Središnji Balkan - Rezervat Stara reka | Bugarska | 42°44′43″N 24°42′26″E / 42.74528°N 24.70722°E | 2.466,1 |
1133-028 | Središnji Balkan - Rezervat Severen Džendem | Bugarska | 42°42′11″N 24°49′8″E / 42.70306°N 24.81889°E | 591,2 |
1133-029 | Središnji Balkan - Rezervat Džendema | Bugarska | 42°41′44″N 24°58′23″E / 42.69556°N 24.97306°E | 1.774,12 |
1133-030 | Središnji Balkan - Rezervat Severen Džendem | Bugarska | 42°44′44″N 24°56′5″E / 42.74556°N 24.93472°E | 926,37 |
1133-031 | Središnji Balkan - Rezervat Piš skali | Bugarska | 42°45′54″N 25°4′29″E / 42.76500°N 25.07472°E | 1.049,1 |
1133-032 | Središnji Balkan - Rezervat Sokolna | Bugarska | 42°41′52″N 25°8′18″E / 42.69778°N 25.13833°E | 824,9 |
1133-033 | Hajdučki i Rožanski kukovi | Hrvatska | 44°45′59″N 15°0′39″E / 44.76639°N 15.01083°E | 1.289,11 |
1133-034 | Nacionalni park Paklenica - Suva draga-Klimenta | Hrvatska | 44°20′26″N 15°30′1″E / 44.34056°N 15.50028°E | 1.241,04 |
1133-035 | Nacionalni park Paklenica - Oglavinovac-Javornik | Hrvatska | 44°23′4″N 15°26′59″E / 44.38444°N 15.44972°E | 790,74 |
1133-036 | Abruzzo, Lazio & Molise - Valle Cervara | Italija | 41°49′56″N 13°43′43″E / 41.83222°N 13.72861°E | 119,7 |
1133-037 | Abruzzo, Lazio & Molise - Selva Moricento | Italija | 41°50′49″N 13°42′20″E / 41.84694°N 13.70556°E | 192,7 |
1133-038 | Abruzzo, Lazio & Molise - Coppo del Morto | Italija | 41°51′37″N 13°50′48″E / 41.86028°N 13.84667°E | 104,71 |
1133-039 | Abruzzo, Lazio & Molise - Coppo del Principe | Italija | 41°47′15″N 13°44′39″E / 41.78750°N 13.74417°E | 194,49 |
1133-040 | Abruzzo, Lazio & Molise - Val Fondillo | Italija | 41°45′15″N 13°53′9″E / 41.75417°N 13.88583°E | 325,03 |
1133-041 | Monte Cimino | Italija | 42°24′31″N 12°12′11″E / 42.40861°N 12.20306°E | 57,54 |
1133-042 | Monte Raschio | Italija | 42°10′25″N 12°9′40″E / 42.17361°N 12.16111°E | 73,73 |
1133-043 | Sasso Fratino | Italija | 43°50′40″N 11°48′11″E / 43.84444°N 11.80306°E | 781,43 |
1133-044 | Cheile Nerei-Beușnița | Rumunjska | 44°54′19″N 21°48′40″E / 44.90528°N 21.81111°E | 4.292,27 |
1133-045 | Codrul secular Șinca | Rumunjska | 45°40′0″N 25°10′14″E / 45.66667°N 25.17056°E | 338,24 |
1133-046 | Codrul Secular Slătioara | Rumunjska | 47°26′36″N 25°37′39″E / 47.44333°N 25.62750°E | 609,12 |
1133-047 | Cozia - Masivul Cozia | Rumunjska | 45°19′54″N 24°19′32″E / 45.33167°N 24.32556°E | 2.285,86 |
1133-048 | Cozia – Lotrisor | Rumunjska | 45°17′43″N 24°15′33″E / 45.29528°N 24.25917°E | 1.103,3 |
1133-049 | Domogled - Valea Cernei - Domogled-Coronini- Bedina | Rumunjska | 44°56′31″N 22°28′7″E / 44.94194°N 22.46861°E | 5.110,63 |
1133-050 | Domogled - Valea Cernei - Iauna Craiovei | Rumunjska | 45°6′31″N 22°34′41″E / 45.10861°N 22.57806°E | 3.517,36 |
1133-051 | Domogled - Valea Cernei - Ciucevele Cerne | Rumunjska | 45°14′40″N 22°49′23″E / 45.24444°N 22.82306°E | 1.104,27 |
1133-052 | Groșii Țibleșului – Izvorul Șurii | Rumunjska | 47°32′59″N 24°11′9″E / 47.54972°N 24.18583°E | 210,55 |
1133-053 | Groșii Țibleșului – Preluci | Rumunjska | 47°32′5″N 24°13′13″E / 47.53472°N 24.22028°E | 135,82 |
1133-054 | Izvoarele Nerei | Rumunjska | 45°7′21″N 22°3′59″E / 45.12250°N 22.06639°E | 4.677,21 |
1133-055 | Strimbu Băiuț | Rumunjska | 47°37′33″N 24°4′23″E / 47.62583°N 24.07306°E | 598,14 |
1133-056 | Krokar | Slovenija | 45°32′31″N 14°46′8″E / 45.54194°N 14.76889°E | 74,5 |
1133-057 | Snežnik-Ždrocle | Slovenija | 45°35′5″N 14°27′19″E / 45.58472°N 14.45528°E | 720,24 |
1133-058 | Hayedos de Ayllon - Tejera Negra | Španjolska | 41°14′3″N 3°23′19″W / 41.23417°N 3.38861°W | 255,52 |
1133-059 | Hayedos de Ayllon - Montejo | Španjolska | 41°6′44″N 3°29′58″W / 41.11222°N 3.49944°W | 71,79 |
1133-060 | Hayedos de Navarra – Lizardoia | Španjolska | 43°0′23″N 1°6′46″W / 43.00639°N 1.11278°W | 63,97 |
1133-061 | Hayedos de Navarra – Aztaparreta | Španjolska | 42°54′39″N 0°48′58″W / 42.91083°N 0.81611°W | 171,06 |
1133-062 | Hayedos de Picos de Europa - Cuesta Fria | Španjolska | 43°10′21″N 4°59′16″W / 43.17250°N 4.98778°W | 171,06 |
1133-063 | Hayedos de Picos de Europa - Canal de Asotin | Španjolska | 43°10′16″N 4°53′21″W / 43.17111°N 4.88917°W | 109,58 |
1133-064 | Gorgany | Ukrajina | 48°28′19″N 24°17′58″E / 48.47194°N 24.29944°E | 753,48 |
1133-065 | Roztochya | Ukrajina | 49°57′44″N 23°38′58″E / 49.96222°N 23.64944°E | 384,81 |
1133-066 | Satanіvska Dacha | Ukrajina | 49°10′26″N 26°14′56″E / 49.17389°N 26.24889°E | 212,01 |
1133-067 | Synevyr – Darvaika | Ukrajina | 48°29′14″N 23°44′56″E / 48.48722°N 23.74889°E | 1.588,46 |
1133-068 | Synevyr – Kvasovets | Ukrajina | 48°23′6″N 23°42′46″E / 48.38500°N 23.71278°E | 561,62 |
1133-069 | Synevyr – Strymba | Ukrajina | 48°27′11″N 23°47′48″E / 48.45306°N 23.79667°E | 260,65 |
1133-070 | Synevyr – Vilshany | Ukrajina | 48°21′20″N 23°39′36″E / 48.35556°N 23.66000°E | 454,31 |
1133-071 | Zacharovanyi Krai – Irshavka | Ukrajina | 48°21′20″N 23°5′23″E / 48.35556°N 23.08972°E | 93,97 |
1133-072 | Zacharovanyi Krai – Velykyi Dil | Ukrajina | 48°25′21″N 23°9′42″E / 48.42250°N 23.16167°E | 1.164,16 |
1133-073 | Prašuma Janj | Bosna i Hercegovina | 44°8′48″N 17°16′52″E / 44.14667°N 17.28111°E | 295,04 |
1133-074 | Forêt de la Bettlachstock | Švicarska | 47°13′22″N 7°24′43″E / 47.22278°N 7.41194°E | 195,43 |
1133-075 | Valli di Lodano, Busai i Soladino (šumski rezervati) | Švicarska | 46°15′49″N 8°39′11″E / 46.26361°N 8.65306°E | 806,78 |
1133-076 | Gorje Jizera | Češka | 50°51′30″N 15°9′20″E / 50.85833°N 15.15556°E | 444,81 |
1133-077 | Chapitre | Francuska | 44°38′4″N 5°59′55″E / 44.63444°N 5.99861°E | 371,3 |
1133-078 | Grand Ventron | Francuska | 47°58′20″N 6°56′23″E / 47.97222°N 6.93972°E | 319,4 |
1133-079 | Massane | Francuska | 42°28′58″N 3°1′45″E / 42.48278°N 3.02917°E | 229,5 |
1133-080 | Falascone (Foresta Umbra) | Italija | 41°48′21″N 15°58′41″E / 41.80583°N 15.97806°E | 254,3 |
1133-081 | Pavari-Sfilzi (Foresta Umbra) | Italija | 41°50′20″N 16°1′25″E / 41.83889°N 16.02361°E | 667,13 |
1133-082 | Cozzo Ferriero (Nacionalni park Pollino) | Italija | 39°54′19″N 16°6′4″E / 39.90528°N 16.10111°E | 95,75 |
1133-083 | Pollinello (Nacionalni park Pollino) | Italija | 39°53′43″N 16°11′54″E / 39.89528°N 16.19833°E | 477,94 |
1133-084 | Valle Infernale | Italija | 38°7′55″N 15°57′41″E / 38.13194°N 15.96139°E | 320,79 |
1133-085 | Dlaboka Reka | Sjeverna Makedonija | 41°45′47″N 20°35′16″E / 41.76306°N 20.58778°E | 193,27 |
1133-086 | Gornja litica i dolina Gorna Solinka (Bieszczady) | Poljska | 49°5′58″N 22°33′24″E / 49.09944°N 22.55667°E | 1.506,05 |
1133-087 | Polonina Wetlinska i Smerek (Bieszczady) | Poljska | 49°10′51″N 22°30′12″E / 49.18083°N 22.50333°E | 1.178,03 |
1133-088 | Dolina potoka Terebowiec (Bieszczady) | Poljska | 49°5′37″N 22°43′29″E / 49.09361°N 22.72472°E | 201 |
1133-089 | Dolina potoka Wolosatka (Bieszczady) | Poljska | 49°4′1″N 22°44′4″E / 49.06694°N 22.73444°E | 586,66 |
1133-090 | Prašuma Havešová (Poloniny) | Slovačka | 49°0′35″N 22°20′14″E / 49.00972°N 22.33722°E | 167,86 |
1133-091 | Rožok (Poloniny) | Slovačka | 48°58′40″N 22°27′52″E / 48.97778°N 22.46444°E | 74,35 |
1133-092 | Stužica - Bukovské Vrchy (Poloniny) | Slovačka | 49°5′3″N 22°29′42″E / 49.08417°N 22.49500°E | 1.742,26 |
1133-093 | Udava (Poloniny) | Slovačka | 49°10′31″N 22°13′39″E / 49.17528°N 22.22750°E | 455,79 |
1133-094 | Vihorlat | Slovačka | 48°54′56″N 22°11′13″E / 48.91556°N 22.18694°E | 1.552,75 |
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Ancient and Primeval Beech Forests of the Carpathians and Other Regions of Europe, UNESCO (engl.) Pristupljeno 12. lipnja 2022.
- ↑ Bukove šume Sjevernog Velebita i Paklenice na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, hina.hr 7. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension du bien inscrit sur la liste du patrimoine mondial: Forêts primaires de hêtres des Carpates (Slovaquie, Ukraine) et anciennes forêts de hêtres d’Allemagne (Allemagne) (fr.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 10. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
- ↑ Extension to the Joint World Heritage Property “Primeval Beech forests of the Carpathians (Slovak Republic and Ukraine) and the Ancient Beech forests of Germany (Germany)” (engl.) Pristupljeno 11. srpnja 2017.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
- Prašume
- Svjetska baština u Austriji
- Svjetska baština u Belgiji
- Svjetska baština u Bosni i Hercegovini
- Svjetska baština u Bugarskoj
- Svjetska baština u Češkoj
- Svjetska baština u Francuskoj
- Svjetska baština u Hrvatskoj
- Svjetska baština u Italiji
- Svjetska baština u Njemačkoj
- Svjetska baština u Poljskoj
- Svjetska baština u Rumunjskoj
- Svjetska baština u Slovačkoj
- Svjetska baština u Sloveniji
- Svjetska baština u Španjolskoj
- Svjetska baština u Švicarskoj
- Svjetska baština u Ukrajini
- Zemljopis Albanije
- Zemljopis Austrije
- Zemljopis Belgije
- Zemljopis Bosne i Hercegovine
- Zaštićena područja u Hrvatskoj
- Zaštićena područja u Bugarskoj
- Zemljopis Francuske
- Zemljopis Italije
- Zemljopis Njemačke
- Zemljopis Rumunjske
- Zemljopis Poljske
- Zaštićena područja u Španjolskoj
- Zemljopis Sjeverne Makedonije
- Zemljopis Slovačke
- Zemljopis Slovenije
- Zemljopis Švicarske
- Zemljopis Ukrajine