Prijeđi na sadržaj

Niklaus Wirth

Izvor: Wikipedija


Niklaus E. Wirth
Rođenje15. veljače, 1934.
Smrt1. siječnja 2024.
 ?
Poznat(a) poEuler
Algol W
Pascal
Modula
Modula-2
Oberon
PoljeRačunarstvo
InstitucijaSveučilište Stanford
Sveučilište u Zürichu
Xerox PARC
NagradeTuringova nagrada

Niklaus E. Wirth (Winterthur, 15. veljače, 1934. ?, 1. siječnja 2024.) bio je švicarski računalni znanstvenik, poznat po dizajniranju nekolicine programskih jezika, uključujući Pascal te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. Godine 1984. dobio je Turingovu nagradu za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934. 1959. diplomira elektroničko inženjerstvo na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zürichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na električnom inženjerstvu i računarstvu na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računala Harryja Huskeyja.

Od 1963. do 1967. je obnašao dužnost pomoćnog profesora računarstva na Sveučilištu Stanford, te potom opet na Sveučilištu u Zürichu. 1968. postaje profesor informatike na ETH u Zürichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji.

Umirovljen je 1999.

Radovi

[uredi | uredi kôd]

Wirth je bio glavni dizajner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal, Modula, Modula-2 te Oberon. Bio je jedan od glavnih kotača u timu koji je dizajnirao i implementirao operacijske sustave Lilith i Oberon, te Lola sustav za dizajn i simulaciju digitalnog sklopovlja. Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.

Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. srpnja 2007. (Wayback Machine) o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjerstva. 1975. je piše knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je stekla široko priznanje a korisna je i dan danas.

Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičnog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi sveučilišni kolegiji o dizajniranju jezičnih procesora.

Godine 1955. je popularizirao izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što sklopovska podrška ubrzava", iako je u svojem papiru iz 1995. A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.[1]

Citati

[uredi | uredi kôd]
 »"Dok Europljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Europljani zovu po imenu (call by name), a Amerikanci po vrijednosti (call by value)."«
 »"C++ je uvreda za ljudski mozak."«
 »"Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera."«
 »"U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebitost."«

Trivia

[uredi | uredi kôd]

Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Niklaus Wirth. Veljača 1995. A Plea for Lean Software. Computer. 28 (2): pp. 64-68. Pristupljeno 13. siječnja 2007. |pages= sadrži dodatni tekst (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]