Niklaus Wirth
| Niklaus E. Wirth | |
 |
|
| Rođenje | 15. veljače, 1934. Winterthur, Švicarska |
|---|---|
| Polje | Računarstvo |
| Institucija | Stanford sveučilište Sveučilište u Zurichu Xerox PARC |
| Poznat po | Euler Algol W Pascal Modula Modula-2 Oberon |
| Istaknute nagrade | Turingova nagrada |
Niklaus E. Wirth (rođen 15. veljače, 1934.) je švicarski računalni znanstvenik, poznat po dizajniranju nekolicine programskih jezika, uključujući Pascal, te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. 1994. je dobio Turingovu nagradu za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.
Životopis[uredi VE | uredi]
Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934. 1959. diplomira elektroničko inženjerstvo na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zurichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na električnom inženjerstvu i računarstvu na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računala Harryja Huskeyja.
Od 1963. do 1967. je obnašao dužnost pomoćnog profesora računarstva na Sveučilištu Stanford, te potom opet na Sveučilištu u Zurichu. 1968. postaje profesor informatike na ETH u Zurichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji.
Umirovljen je 1999.
Radovi[uredi VE | uredi]
Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal, Modula, Modula-2 te Oberon. Bio je jedan od glavnih kotača u timu koji je dizajnirao i implementirao operacijske sustave Lilith i Oberon, te Lola sustav za dizajn i simulaciju digitalnog sklopovlja. Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.
Njegov se članak Program Development by Stepwise Refinement o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjerstva. 1975. je piše knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je steće široko priznanje a korisna je i dan danas.
Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičnog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi sveučilišni kolegiji o dizajniranju jezičnih procesora.
1955. je popularizirao izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što sklopovska podrška ubrzava", iako je u svojem papiru iz 1995. A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.[1]
Citati[uredi VE | uredi]
„"Dok europljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Europljani zovu po imenu (call by name), a Amerikanci po vrijednosti (call by value)."“
„"Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera."“
„"U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebitost."“
Trivia[uredi VE | uredi]
Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.
Vidi još[uredi VE | uredi]
Reference[uredi VE | uredi]
- ↑ Niklaus Wirth (February 1995). "A Plea for Lean Software". Computer 28 (2): pp. 64-68. Preuzeto 2007-01-13.
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Biografija pri ETH Zürich.
- Osobna web stranica pri ETH Zürich.
- Program Development by Stepwise Refinement, Communications of the ACM, 14(4):221–227, April 1971.
- Pascal and its Successors papir Niklausa Wirtha – uključuje i kratku biografiju.
- Nekoliko riječi sa Niklausom Wirthom
- Škola Niklausa Wirtha: Umjetnost jednostavnosti, autori su László Böszörményi, Jürg Gutknecht, Gustav Pomberger (urednik). dpunkt.verlag / Morgan Kaufmann Publishers, 2000. ISBN 3-932588-85-1 / ISBN 1-55860-723-4.
- Knjiga o jeziku i operacijskom sustavu Oberon je sad dostupna besplatno kao PDF datoteka Project Oberon - The Design of an Operating System and Compiler PDF datoteka ima dodatak koji knjiga nema: Ten Years After: From Objects to Components.
- Knjiga Compiler Construction
