Niklaus Wirth

Izvor: Wikipedija
Niklaus E. Wirth

Rođenje 15. veljače, 1934.
Winterthur, Švicarska
Smrt 1. siječnja 2024.
?
Polje Računarstvo
Institucija Sveučilište Stanford
Sveučilište u Zürichu
Xerox PARC
Poznat po Euler
Algol W
Pascal
Modula
Modula-2
Oberon
Istaknute nagrade Turingova nagrada
Portal o životopisima

Niklaus E. Wirth (Winterthur, 15. veljače, 1934. – ?, 1. siječnja 2024.) bio je švicarski računalni znanstvenik, poznat po dizajniranju nekolicine programskih jezika, uključujući Pascal te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema programskog inženjerstva. Godine 1984. dobio je Turingovu nagradu za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Winterthuru, Švicarska, 1934. 1959. diplomira elektroničko inženjerstvo na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u Zürichu. 1960. je stekao magisterij na Université Laval u Kanadi. 1963. doktorira na električnom inženjerstvu i računarstvu na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računala Harryja Huskeyja.

Od 1963. do 1967. je obnašao dužnost pomoćnog profesora računarstva na Sveučilištu Stanford, te potom opet na Sveučilištu u Zürichu. 1968. postaje profesor informatike na ETH u Zürichu, uz dvogodišnji sabatski dopust u Xerox PARC-u u Kaliforniji.

Umirovljen je 1999.

Radovi[uredi | uredi kôd]

Wirth je bio glavni dizajner programskih jezika Euler, Algol W, Pascal, Modula, Modula-2 te Oberon. Bio je jedan od glavnih kotača u timu koji je dizajnirao i implementirao operacijske sustave Lilith i Oberon, te Lola sustav za dizajn i simulaciju digitalnog sklopovlja. Dobio je ACM Turingovu nagradu za razvoj tih jezika.

Njegov se članak Program Development by Stepwise RefinementArhivirana inačica izvorne stranice od 17. srpnja 2007. (Wayback Machine) o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom programskog inženjerstva. 1975. je piše knjigu Algorithms + Data Structures = Programs koja je stekla široko priznanje a korisna je i dan danas.

Dizajnirao je jednostavni programski jezik PL/0 kako bi ilustrirao dizajn jezičnog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi sveučilišni kolegiji o dizajniranju jezičnih procesora.

Godine 1955. je popularizirao izreku danas poznatu kao Wirthov zakon: Programska podrška se usporava brže nego što sklopovska podrška ubrzava", iako je u svojem papiru iz 1995. A Plea for Lean Software pripisuje Martinu Reiseru.[1]

Citati[uredi | uredi kôd]

Wikicitati »"Dok Europljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Europljani zovu po imenu (call by name), a Amerikanci po vrijednosti (call by value)."«
Wikicitati »"C++ je uvreda za ljudski mozak."«
Wikicitati »"Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera."«
Wikicitati »"U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebitost."«

Trivia[uredi | uredi kôd]

Philippe Kahn, istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač Borlanda, je studirao pod Wirthom pri ETH Zürich.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Niklaus Wirth. Veljača 1995. A Plea for Lean Software. Computer. 28 (2): pp. 64-68. Pristupljeno 13. siječnja 2007. |pages= sadrži dodatni tekst (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]