Prijeđi na sadržaj

Nikola Vončina

Izvor: Wikipedija
Nikola Vončina
Nikola Vončina
Rođenje 7. listopada 1934.
Smrt 2. siječnja 2016.
Poznat(a) po povijest radija i televizije, književnost
Portal o životopisima

Nikola Vončina (Šibenik, 7. listopada 1934.Zagreb, 2. siječnja 2016.) bio je hrvatski povjesničar radija i televizije, književnik i redatelj.[1][2][3][4] Pisao je studije, eseje i leksikografske članke.[5] Bio je suscenarist televizijske serije Tuđinac.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Nikola Vončina diplomirao je 1957. na Pravnome fakultetu i na Odsjeku režije Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao 1986. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Radio je kao asistent režije, dramaturg, redatelj i urednik na Radioteleviziji Zagreb, ravnatelj i dramaturg Zagrebačkog kazališta mladih, dramaturg i urednik na Drugome programu i u Dramskoj redakciji Televizije Zagreb, odgovorni urednik Umjetničkoga programa Hrvatske televizije, voditelj poslova sabiranja i izučavanja povijesne građe o Hrvatskoj radioteleviziji.

Književnim prilozima, stručnim i znanstvenim radovima s područja književnosti, teatrologije, povijesti i teorije radija i televizije općenito te radiofonije i hrvatske radiodrame[5] zastupljen je u časopisima, zbornicima i leksikografskim edicijama. Bio je glavni i odgovorni urednik mjesečnika »Polet« i glavni urednik »Godišnjaka Hrvatske radiotelevizije«. Napisao je, dramatizirao ili obradio više tekstova za radijsku i televizijsku izvedbu.

Uz pedesetak radiodramskih režija ostvario je i više scenskih. Nagradu grada Zagreba dobio je za režiju radiodrame »Krik« Ivice Ivanca (1963.) i za gramofonsku ploču i kasetu »Svjetla za daljine« s njegovim izborom poezije Dobriše Cesarića (1989.). Godine 2003. dobio je nagradu Petar Brečić za knjigu Prilozi za povijest radija i televizije u Hrvatskoj.

Član je Društva hrvatskih književnika, PEN-a i Savjeta za kazalište, film, radio i televiziju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.[6] Nekoliko je puta bio u stručnom povjerenstvu za dodjelu nagrade za dramsko djelo "Marin Držić".

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Odnosi, Novi Sad 1961.
  • »Pod Mliječnom šumom« Dylana Thomasa u povijesti i teoriji europske radiofonije, Zagreb 1982.
  • Radio Zagreb 1926. – 1941. Prilozi za povijest radija u Hrvatskoj, Zagreb 1986.
  • Hrvatska radio-drama do 1957. Komparativni pregled, Zagreb 1988.
  • Kazalište, radio, televizija, Zagreb 1990.
  • Osebujna dramaturgija, Zagreb 1993.
  • Stvaralaštvo svjetskog ugleda, Zagreb 1995.
  • Doba raznolikosti, Zagreb 1996.
  • Dvanaest prevratnih godina: 1941. – 1953. Prilozi za povijest radija u Hrvatskoj II, Zagreb 1997.[7]
  • Antologija hrvatske radiodrame I, Zagreb 1998.[8]
  • TV osvaja Hrvatsku. Prilozi za povijest radija i televizije u Hrvatskoj III (1954. – 1958.), Zagreb 1999.
  • Antologija hrvatske radiodrame II, Zagreb 2000.[8]
  • RTV Zagreb 1959. – 1964. Prilozi za povijest radija i televizije u Hrvatskoj IV, Zagreb 2001.
  • Najgledanije emisije 1964. – 1971. Prilozi za povijest radija i televizije u Hrvatskoj V, Zagreb 2003.
  • Emisije RTV Zagreb 1964. – 1971. Drugi dio. Prilozi za povijest radija i televizije u Hrvatskoj VI, Zagreb 2005.
  • Doba »krugovaša«. Ljetopis hrvatske radiodrame od 1964. do 1968., Zagreb 2006.
  • Doba inovacija. Ljetopis hrvatske radiodrame od 1968. do 1971., Zagreb 2008.
  • Hrvatske TV drame i serije. 1956. – 1971., Zagreb 2011.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b IMDB Tuđinac
  2. Hrvatski filmski savez Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza – 3-2-1, kreni!
  3. HRT – Preminuo povjesničar radija i televizije Nikola Vončina (objavljeno 4. siječnja 2016.), pristupljeno 13. siječnja 2016.
  4. LZMK / Hrvatska enciklopedija: Vončina, Nikola, pristupljeno 14. siječnja 2016.
  5. a b Hrvatski filmski savez Hrvatski filmski ljetopis – Nikola Vončina
  6. Matica hrvatska – Autori: Nikola VončinaArhivirana inačica izvorne stranice od 4. svibnja 2016. (Wayback Machine), pristupljeno 14. siječnja 2016.
  7. Vijenac br.382/2008. Prva radiodrama Vatra, a ne Konvoj
  8. a b Hrvatsko slovo. Naša izdanja. str.27, 2. ožujka 2011.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]