Nitra (grad)
| Nitra | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 48°18′N 18°05′E / 48.300°N 18.083°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Nitranska
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Marek Hattas | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 100,48 km² | ||
| Visina | 190 m | ||
| Stanovništvo (2019.) | |||
| - Grad | 76.533 | ||
| - Gustoća | 762 stan./km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 949 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)37 | ||
| Registarska oznaka | NR (NI, NT) | ||
| Službena stranica www.nitra.sk | |||
| Zemljovid | |||
  Nitra | |||
Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Nitra i Nitranskog kraja.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Nitra leži na nadmorskoj visini od 190 metra i obuhvaća površinu od 100,48 četvornih kilometara, a nalazi se u dolini rijeke Nitre u podunavskoj nizini, gdje se nalazi veći dio grad, manji dio nalazi se na planini Tribeč. Od glavnog grada Slovačke Bratislave udaljena je 92 km, a od Banske Bistrice 118 km. Drugi manje značajniji gradovi u blizini su Trnava na zapadu 53 km, Topoľčany na sjeveru 35 km, Levice na istok 42 km, Nové Zámky 37 km i Komárno 71 km na jugu. Nacionalni prirodni rezervat Zoborská lesostep nalazi se unutar gradskih granica.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Nitra je jedan od najstarijih gradova u Slovačkoj. U 4. st.p.K. je na lokaciji Martinský vrch postojalo keltsko naselje. Kasnije su na tom prostoru živjeli Kvadi (germansko pleme) i na prostoru Nitre im je bilo sjedište.
Slavenski karakter Nitre datira iz kasnog 5. stoljeća. Poznata je kao grad koji je prvi u tom dijelu Europe dobio crkvu 828. godine, a u njoj se nalazilo sjedište Nitranske kneževine prve slavenske države na tom prostoru koja se smatra pretečom današnje Slovačke. Nitranska kneževina je obuhvaćala prostor današnje Slovačke, dijelova Austrije i Mađarske sve do Drave, tako da je graničila s Panonskom Hrvatskom, a obuhvaćala je i današnju hrvatsku Baranju. Od 833. je dio Velikomoravske Kneževine. 880. godine je u Nitri osnovana biskupija.
907. godine su Velikomoravsku kneževinu srušili Mađari i Nitra je postala dio Mađarskog Kraljevstva. 1001. ju je zauzeo poljski kralj Boleslav I. Hrabri i bila je dio Poljske do 1030. godine. Kasnije je Nitra imala autonomni status i bila dio Nitranske župe unutar Mađarskog kraljevstva. 1248. joj je kralj Bela IV. dao status slobodnog kraljevskog grada. Taj status je imala 40 godina, a kasnije je došla pod upravu grofova Csák. Nakon Mohačke bitke 1526. su Turci zauzeli srednju Ugarsku i došli do Nitre. Nekoliko puta su ju napadali i osvojili 1663. Habsburgovci su ju oslobodili 1685. U 18. st. je grad obnovljen u baroknom stilu.
1848. je grad stekao autonomni status. Kasnije se razvija industrija koja se temelji na poljoprivrednim proizvodima iz okolice. 1876. je sagrađena željeznica. Mađari provode politiku mađarizacije i zatomljuju želju Slovaka za većom samostalnošću. Nakon 1. svj. rata je Nitra dio Čehoslovačke u kojoj je ostala sve do nastanka samostalne Slovačke 1993.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Najvažnija znamenitost je Nitranski dvorac (stari grad) koji je građen u 11. st. po uzoru na Praški dvorac). U sklopu dvorca je katedrala sv. Emeráma. Značajno je kazalište Andreja Bagara. Postoji Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| Godina | 1. siječnja 1993.[2] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 90.958 | 87.591 | 84.800 | 78.351 | 76.533 | 76.028 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao 85.172 stanovnika.[3]
Etnički sastav[uredi | uredi kôd]
Religija[uredi | uredi kôd]
- rimokatolici - 74,2 %
- ateisti – 17,2 %
- luterani – 2,8 %
(etnički sastav i religija su prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine)
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Ernest Horniak (*1907 – † 1979), SDB, rimokatolički svećenik, religijski zatvorenik (osuđen na 12 godina zatvora).[4]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
|
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačka. Pristupljeno 15. prosinca 2007.
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 243 – 244.
- ↑ Zielona Góra - Gradovi prijatelji. © 2008 Ured grada Zielona Góra. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2007. Pristupljeno 7. prosinca 2008.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica grada
- Panoramske slike Nitre Inačica izvorne stranice arhivirana 15. travnja 2009.
- Povijesne fotografije Nitre Inačica izvorne stranice arhivirana 24. siječnja 2007.
- Slike, vijesti i događanja u gradu
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nitra |
| |||||||