Koordinate: 48°18′N 18°05′E / 48.300°N 18.083°E / 48.300; 18.083

Nitra (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nitra
Panorama Nitre
Panorama Nitre
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 48°18′N 18°05′E / 48.300°N 18.083°E / 48.300; 18.083
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Nitranska
Vlast
 - Gradonačelnik Marek Hattas
Površina
 - Ukupna 100,48 km²
Visina 190 m
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 76.533
 - Gustoća 762 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 949 01
Pozivni broj +421 (0)37
Registarska oznaka NR (NI, NT)
Službena stranica www.nitra.sk
Zemljovid
Nitra na karti Slovačka
Nitra
Nitra

Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Nitra i Nitranskog kraja.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nitra leži na nadmorskoj visini od 190 metra i obuhvaća površinu od 100,48 četvornih kilometara, a nalazi se u dolini rijeke Nitre u podunavskoj nizini, gdje se nalazi veći dio grad, manji dio nalazi se na planini Tribeč. Od glavnog grada Slovačke Bratislave udaljena je 92 km, a od Banske Bistrice 118 km. Drugi manje značajniji gradovi u blizini su Trnava na zapadu 53 km, Topoľčany na sjeveru 35 km, Levice na istok 42 km, Nové Zámky 37 km i Komárno 71 km na jugu. Nacionalni prirodni rezervat Zoborská lesostep nalazi se unutar gradskih granica.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Nitra je jedan od najstarijih gradova u Slovačkoj. U 4. st.p.K. je na lokaciji Martinský vrch postojalo keltsko naselje. Kasnije su na tom prostoru živjeli Kvadi (germansko pleme) i na prostoru Nitre im je bilo sjedište.

Slavenski karakter Nitre datira iz kasnog 5. stoljeća. Poznata je kao grad koji je prvi u tom dijelu Europe dobio crkvu 828. godine, a u njoj se nalazilo sjedište Nitranske kneževine prve slavenske države na tom prostoru koja se smatra pretečom današnje Slovačke. Nitranska kneževina je obuhvaćala prostor današnje Slovačke, dijelova Austrije i Mađarske sve do Drave, tako da je graničila s Panonskom Hrvatskom, a obuhvaćala je i današnju hrvatsku Baranju. Od 833. je dio Velikomoravske Kneževine. 880. godine je u Nitri osnovana biskupija.

907. godine su Velikomoravsku kneževinu srušili Mađari i Nitra je postala dio Mađarskog Kraljevstva. 1001. ju je zauzeo poljski kralj Boleslav I. Hrabri i bila je dio Poljske do 1030. godine. Kasnije je Nitra imala autonomni status i bila dio Nitranske župe unutar Mađarskog kraljevstva. 1248. joj je kralj Bela IV. dao status slobodnog kraljevskog grada. Taj status je imala 40 godina, a kasnije je došla pod upravu grofova Csák. Nakon Mohačke bitke 1526. su Turci zauzeli srednju Ugarsku i došli do Nitre. Nekoliko puta su ju napadali i osvojili 1663. Habsburgovci su ju oslobodili 1685. U 18. st. je grad obnovljen u baroknom stilu.

1848. je grad stekao autonomni status. Kasnije se razvija industrija koja se temelji na poljoprivrednim proizvodima iz okolice. 1876. je sagrađena željeznica. Mađari provode politiku mađarizacije i zatomljuju želju Slovaka za većom samostalnošću. Nakon 1. svj. rata je Nitra dio Čehoslovačke u kojoj je ostala sve do nastanka samostalne Slovačke 1993.

Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Najvažnija znamenitost je Nitranski dvorac (stari grad) koji je građen u 11. st. po uzoru na Praški dvorac). U sklopu dvorca je katedrala sv. Emeráma. Značajno je kazalište Andreja Bagara. Postoji Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Razvoj stanovništva[1]
Godina 1. siječnja 1993.[2] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 90.958 87.591 84.800 78.351 76.533 76.028

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao 85.172 stanovnika.[3]

Etnički sastav[uredi | uredi kôd]

Religija[uredi | uredi kôd]

(etnički sastav i religija su prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine)

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  2. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  3. Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačka. Pristupljeno 15. prosinca 2007.
  4. KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 243 – 244.
  5. Zielona Góra - Gradovi prijatelji. © 2008 Ured grada Zielona Góra. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2007. Pristupljeno 7. prosinca 2008.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nitra