Nitra (grad)
| Nitra | |
|---|---|
 Panorama Nitre | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Nitranska |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Marek Hattas |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 100,47 km2 |
| Visina | 167[2] |
| Koordinate | 48°18′N 18°05′E / 48.300°N 18.083°E |
| Stanovništvo (2024) [3] | |
| • Entitet | 75 945 (755,83 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 949 01[2] |
| Pozivni broj | +421 37[2] |
| Registarska oznaka | NR (NI, NT) |
| Stranica | www.nitra.sk |
 | |
  Nitra | |
Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Nitra i Nitranskog kraja.
Nitra leži na nadmorskoj visini od 190 metra i obuhvaća površinu od 100,48 četvornih kilometara, a nalazi se u dolini rijeke Nitre u podunavskoj nizini, gdje se nalazi veći dio grad, manji dio nalazi se na planini Tribeč. Od glavnog grada Slovačke Bratislave udaljena je 92 km, a od Banske Bistrice 118 km. Drugi manje značajniji gradovi u blizini su Trnava na zapadu 53 km, Topoľčany na sjeveru 35 km, Levice na istok 42 km, Nové Zámky 37 km i Komárno 71 km na jugu. Nacionalni prirodni rezervat Zoborská lesostep nalazi se unutar gradskih granica.
Nitra je jedan od najstarijih gradova u Slovačkoj. U 4. st.p.K. je na lokaciji Martinský vrch postojalo keltsko naselje. Kasnije su na tom prostoru živjeli Kvadi (germansko pleme) i na prostoru Nitre im je bilo sjedište.
Slavenski karakter Nitre datira iz kasnog 5. stoljeća. Poznata je kao grad koji je prvi u tom dijelu Europe dobio crkvu 828. godine, a u njoj se nalazilo sjedište Nitranske kneževine prve slavenske države na tom prostoru koja se smatra pretečom današnje Slovačke. Nitranska kneževina je obuhvaćala prostor današnje Slovačke, dijelova Austrije i Mađarske sve do Drave, tako da je graničila s Panonskom Hrvatskom, a obuhvaćala je i današnju hrvatsku Baranju. Od 833. je dio Velikomoravske Kneževine. 880. godine je u Nitri osnovana biskupija.
907. godine su Velikomoravsku kneževinu srušili Mađari i Nitra je postala dio Mađarskog Kraljevstva. 1001. ju je zauzeo poljski kralj Boleslav I. Hrabri i bila je dio Poljske do 1030. godine. Kasnije je Nitra imala autonomni status i bila dio Nitranske župe unutar Mađarskog kraljevstva. 1248. joj je kralj Bela IV. dao status slobodnog kraljevskog grada. Taj status je imala 40 godina, a kasnije je došla pod upravu grofova Csák. Nakon Mohačke bitke 1526. su Turci zauzeli srednju Ugarsku i došli do Nitre. Nekoliko puta su ju napadali i osvojili 1663. Habsburgovci su ju oslobodili 1685. U 18. st. je grad obnovljen u baroknom stilu.
1848. je grad stekao autonomni status. Kasnije se razvija industrija koja se temelji na poljoprivrednim proizvodima iz okolice. 1876. je sagrađena željeznica. Mađari provode politiku mađarizacije i zatomljuju želju Slovaka za većom samostalnošću. Nakon 1. svj. rata je Nitra dio Čehoslovačke u kojoj je ostala sve do nastanka samostalne Slovačke 1993.
Najvažnija znamenitost je Nitranski dvorac (stari grad) koji je građen u 11. st. po uzoru na Praški dvorac). U sklopu dvorca je katedrala sv. Emeráma. Značajno je kazalište Andreja Bagara. Postoji Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka.
| Godina: | 1994. | 2004. | 2014. | 2024. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 87 127 | 85 742 | 78 033 | 75 945 |
| Razlika: | −1,58 % | −8,99 % | −2,67 % |
| Godina: | 2023. | 2024. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 76 499 | 75 945 |
| Razlika: | −0,72 % |
Prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao 85.172 stanovnika.[6]
| Narodnost | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Slovaci | 71 552 | 91,16 % |
| Neutvrđeno | 5364 | 6,83 % |
| Mađari | 1065 | 1,35 % |
| Ukupno | 78 489 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 78 489 stanovnika bilo ih je tako 71 552 slovačke, 5364 neutvrđene, 1065 mađarske, 704 češke, 416 inih, 271 romske, 149 ruske, 124 rusinske, 123 poljske, 110 njemačke, 100 ukrajinske, 90 talijanske, 85 vijetnamske, 52 moravske, 38 kineske, 33 srpske, 32 židovske, 32 bugarske, 27 hrvatske, 27 albanske, 25 engleske, 23 grčke, 21 rumunjske, 17 turske, 16 austrijske, 13 francuske, 10 irske, 7 kanadske, 4 iranske, 2 šleske i 1 korejske narodnosti.
Napomena o broju stanovnika Razlika između broja stanovnika gore i u popisu stanovništva (tu i niže) je u tome što se gore broj stanovnika uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebao naznačiti mjesto gdje ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primjer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živio kao dijete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na sveučilištu u gradu.
| Vjeroispovijest | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Rimokatolička Crkva | 43 511 | 55,44 % |
| Bez vjerske pripadnosti | 23 332 | 29,73 % |
| Neutvrđeno | 6694 | 8,53 % |
| Evangelistička Crkva | 2006 | 2,56 % |
| Ukupno | 78 489 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine 78 489 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 43 511 Rimokatolička Crkva, 23 332 bez vjerske pripadnosti, 6694 neutvrđeno, 2006 Evangelistička Crkva, 566 Grkokatolička Crkva, 430 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 343 ad hoc pokreti, 322 razno, 195 Pravoslavna Crkva, 161 Kalvinistička, 160 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 141 Budizam, 109 Jehovini svjedoci, 107 poganstvo i prirodni duhovnost, 93 Apostolska Crkva, 81 Starokatolička Crkva, 67 Islam, 42 Bratska crkva, 40 Židovi, 29 Evangelistička metodistička Crkva, 19 Hinduizam, 14 Adventisti sedmog dana, 9 Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana, 8 Čehoslovačka husitska crkva, 5 Bahá'í, 4 Baptistička Crkva i 1 Novoapostolska crkva.
- Ernest Horniak (*1907 – † 1979), SDB, rimokatolički svećenik, religijski zatvorenik (osuđen na 12 godina zatvora).[10]
|
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- 1 2 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
- ↑ Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačka. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 15. prosinca 2007.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 243 – 244.
- ↑ Zielona Góra – Gradovi prijatelji. © 2008 Ured grada Zielona Góra. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2007. Pristupljeno 7. prosinca 2008.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Nitra |
Hurbanovo • Kolárovo • Komárno • Levice • Nitra • Nové Zámky • Šahy • Šaľa • Štúrovo • Šurany • Tlmače • Topoľčany • Vráble • Zlaté Moravce • Želiezovce | | |