Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/03 2014

Izvor: Wikipedija
Starigradsko polje
Starigradsko polje

Starogradsko polje na otoku Hvaru je zaštićeni kulturni krajolik u kojem je antička grčka podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana kao sustav putova i terasiranih parcela. Riječ je o najbolje sačuvanom antičkom grčkom katastru na Sredozemlju zbog čega je od 2008. godine 7. hrvatski lokalitet koji se nalazi na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine.

Starogradsko polje je najveća plodna ravnica na svim Jadranskim otocima. Nalazi se u središnjem dijelu otoka Hvara, između Staroga Grada i Vrboske. Dugačko je oko 6 km, s prosječnom širinom od oko 2 km te zauzima površinu od 1376 ha. Na sjeveru je omeđeno blagim brežuljcima koji se pružaju od Vrboske do poluotoka Kabal, a na jugu s višim gorskim lancem. Faroska hora (Xορα Φαρου / Chora Pharou)], starogradsko-polje.net, pristupljeno 13.studenog 2013. Karakteristična tla u polju su crvenica te glinasta i pjeskovita zemlja nastala aluvijalnim nanosima. Uz sjeverni rub polja, nalazi se lokva Dračevica, jedini površinski izvor vode koji gotovo nikada ne presušuje.

Najstariji dokument koji spominje antičke ostatke u Starogradskom polju je Hvarski statut iz 1331. godine. U njemu se detaljno opisuju granice polja (koje se tada zvalo polje sv. Stjepanalat. Campus Sancti Stephani) i stari putovi (lat. per viam antiquam) i zidovi (lat. ad muros veteres). Tijekom stoljeća, razni su znanstvenici spominjali starine na otoku Hvaru, pa i u Starogradskom polju. Tako npr. Vinko Pribojević 1525. godine spominje "...ruševine prostranih zgrada sravnjenih sa zemljom". Prvi spomen podjele zemljišta u zaleđu Staroga Grada donosi Šime Ljubić 1860. godine, a kasnije o podjeli pišu i drugi znanstvenici, smatrajući da se radilo o rimskoj podjeli zemljišta – centurijaciji odnosno da je polje funkcioniralo kao Ager Pharensis. Tek se 1957. godine prvi put razmatra činjenica da parcele u Starogradskom polju ne odgovaraju veličinama rimskih parcela iz drugih poznatih centurijacija. Promjene u znanstvenom razmišljanju ovog prostora nastupaju početkom 1980-ih kada započinje serija međunarodnih projekata koja je trajala do 2008. godine. Ti su projekti nedvojbeno pokazali da se u Starogradskom polju nalazi najbolje sačuvana antička grčka podjela zemljišta i dali su veliki doprinos uvrštavanju Starogradskog polja na UNESCO-v Popis svjetske baštine.

...Pročitaj cijeli članak