Milan Tepić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Rečenica je sporna, imamo problem. Najbolje bi opet bilo zaključati članak dok ne dobijemo koncenzus na stranici za razgovor. Treba samo navesti koji je to ratni zločin Tepić počinio da bi ga se moglo smatrati ratnim zločincem. Neki smatraju da je planet ravna ploča pa to ne stavljamo u Uvod članka o Planetu zemlji.
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
ne može članak biti jednostran, kako nekom pojedincu odgovara, a isti ignorira izvore
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Redak 1: Redak 1:

{{Infookvir vojna osoba
{{Infookvir vojna osoba
|ime = Milan Tepić
|ime = Milan Tepić
Redak 34: Redak 35:
Za vrijeme [[Bitka za vojarnu u Bjelovaru|bitke za vojarne u Bjelovaru]] bio je zapovjednik skladišta oružja Barutana, koje je uz vojarnu Božidar Adžija stajalo pod blokadom. Ne želeći se predati [[Zbor narodne garde|Zboru narodne garde]] (ZNG) i ne želeći da Hrvatska raspolaže streljivom, svojim je vojnicima naredio evakuaciju, a potom detonirao eksploziv u skladištu, usmrtivši sebe i vojnike ZNG-a koji su skladište držali u blokadi.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Karaula|first=Željko|date=2007-06-22|title=Osvajanje vojarne JNA “Božidar Adžija” u Bjelovaru 1991. godine|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/24487|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=39|issue=1|pages=7–24|issn=0590-9597}}</ref><ref name=":4" />
Za vrijeme [[Bitka za vojarnu u Bjelovaru|bitke za vojarne u Bjelovaru]] bio je zapovjednik skladišta oružja Barutana, koje je uz vojarnu Božidar Adžija stajalo pod blokadom. Ne želeći se predati [[Zbor narodne garde|Zboru narodne garde]] (ZNG) i ne želeći da Hrvatska raspolaže streljivom, svojim je vojnicima naredio evakuaciju, a potom detonirao eksploziv u skladištu, usmrtivši sebe i vojnike ZNG-a koji su skladište držali u blokadi.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Karaula|first=Željko|date=2007-06-22|title=Osvajanje vojarne JNA “Božidar Adžija” u Bjelovaru 1991. godine|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/24487|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=39|issue=1|pages=7–24|issn=0590-9597}}</ref><ref name=":4" />


Postumno je unaprijeđen u [[major]]a i odlukom krnjeg [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] odlikovan i proglašen [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]], što ga čini posljednjim narodnim herojem Jugoslavije. I dok ga jedni u [[Srbija|Srbiji]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] slave kao heroja,<ref name="RSE">{{Cite web|date=12 February 2018|title=Serbia's Vucic Begins 'Uneasy But Useful' Visit To Croatia|url=https://www.rferl.org/a/serbia-vucic-croatia-uneasy-but-useful-visit/29034851.html|access-date=17. listopada 2023.|website=rferl.org/|publisher=[[Radio Slobodna Europa]]|language=engleski}}</ref><ref name="balkaninsight">{{Cite web|date=10. siječnja 2022.|title=Banned Bosnian Serb Celebration Recalls Memories of Start of War|url=https://balkaninsight.com/2022/01/10/banned-bosnian-serb-celebration-recalls-memories-of-start-of-war/|access-date=17. listopada 2023.|website=balkaninsight.com|language=engleski|quote=Tepic is celebrated in Republika Srpska and Serbia as a hero, while in Croatia he is perceived as a war criminal, who almost destroyed the town of Bjelovar.}}</ref><ref name="N1"/> drugi ga u Hrvatskoj smatraju [[Ratni zločin|ratnim zločincem]] »koji je skoro razorio [[Bjelovar]]«,<ref name="balkaninsight" /> a glorifikacija u dvjema susjednim državama utječe na međudržavne odnose.<ref name="RSE" /><ref name="N1">{{Citiranje weba|last=|date=2022-01-09|title=Croatia's county head accuses Bosnia's RS entity of glorifying war criminal|url=https://n1info.hr/english/news/croatias-county-head-accuses-bosnias-rs-entity-of-glorifying-war-criminal/|url-status=live|access-date=2023-12-15|website=[[HINA]]|language=|via=N1}}</ref>
Postumno je unaprijeđen u [[major]]a i odlukom krnjeg [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] odlikovan i proglašen [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]], što ga čini posljednjim narodnim herojem Jugoslavije.


== Životopis ==
== Životopis ==

Inačica od 23. prosinca 2023. u 20:18

Milan Tepić
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 26. siječnja 1957. godine
Mjesto rođenja Komlenac, SR BiH
Datum smrti 29. rujna 1991. godine (34 godine)
Mjesto smrti šuma Bedenik, Nepoznata kratica »H« Hrvatska
Nacionalnost Srbin
Državljanstvo SFRJ
Supruga Dragica Tepić
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1980. – 1991.
Čin major (postumno)
Ratovi
Vojska Jugoslavenska narodna armija
Rod vojske Kopnena vojska JNA
Odlikovanja Orden narodnog heroja (1991)

Milan Tepić (Komlenac, 26. siječnja 1957. – šuma Bedenik kraj Bjelovara, 29. rujna 1991.) bio je kapetan I. klase Jugoslavenske narodne armije u Domovinskom ratu.[1]

Za vrijeme bitke za vojarne u Bjelovaru bio je zapovjednik skladišta oružja Barutana, koje je uz vojarnu Božidar Adžija stajalo pod blokadom. Ne želeći se predati Zboru narodne garde (ZNG) i ne želeći da Hrvatska raspolaže streljivom, svojim je vojnicima naredio evakuaciju, a potom detonirao eksploziv u skladištu, usmrtivši sebe i vojnike ZNG-a koji su skladište držali u blokadi.[2][3]

Postumno je unaprijeđen u majora i odlukom krnjeg Predsjedništva SFRJ odlikovan i proglašen narodnim herojem Jugoslavije, što ga čini posljednjim narodnim herojem Jugoslavije. I dok ga jedni u Srbiji i Republici Srpskoj slave kao heroja,[4][5][6] drugi ga u Hrvatskoj smatraju ratnim zločincem »koji je skoro razorio Bjelovar«,[5] a glorifikacija u dvjema susjednim državama utječe na međudržavne odnose.[4][6]

Životopis

Tepić se je rodio u bosanskom naselju Komlenac. Nakon završene osnovne škole u Bosanskoj Dubici upisao je gimnaziju gdje je nakon 3. razreda postao vojni stipendist. Na Vojnoj akademiji u Zagrebu upisuje prometni smjer, ali biva prebačen na smjer tehničke službe. U aktivnu vojnu službu stupa 1980. godine, u Slavonskoj Požegi.[7] Sredinom 1980-ih godina službuje u Varaždinu, da bi 1990. bio poslan u Bjelovar, te u srpnju 1991. godine u skladište streljiva u šumi Bedenik.[8][9] Bio je oženjen Dragicom s kojom ima kćer Tanju i sina Aleksandra.[8][7]

Eksplozija skladišta streljiva kod Bjelovara

Podrobniji članci o temama: Bitka za vojarnu u Bjelovaru i Spomen-područje Barutana

Mnogobrojni objekti JNA u Bjelovaru i okolici početkom Domovinskog rata predstavljali su veliku opasnost za to područje jer bi u slučaju spajanja banjalučkog i varaždinskog korpusa JNA s postrojbama u Bjelovaru Slavonija bila presječena na dva dijela, čime bi srpska okupacija hrvatskog teritorija bila znatno uspješnija. Zbog toga je po zapovjedi predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. počela blokada vojarni JNA, koja je nakon niza pregovora i odbijanja predaje u Bjelovaru završena 29. rujna kada se nakon cjelodnevnih borbi predala glavnina vojarni, uključujući i vojarnu "Božidar Adžija" na Vojnoviću, u gotovo samome središtu grada Bjelovara. Oslobađanjem te vojarne hrvatske su snage zaplijenile značajnu vojnu tehniku te je to predstavljalo jednu od važnijih strateških prekretnica tijekom Domovinskog rata.[1][10][11] Iznimka je bila Barutana u šumi Bedenik, pod zapovjedništvom Milana Tepića.

Ne želeći se mirno predati Hrvatskoj vojsci, Tepić se odlučio na čin dizanja u zrak skladištā sa 1700 tona streljiva,[12] no veze među njima bile su već presječene pa je eksplodiralo jedno.[3] U Barutani je poginulo jedanaest hrvatskih branitelja: Vladimir Makar, Siniša Paunović, Dražen Pervan, Ivan Cvrtila, Eduard Kukal, Stjepan Legčević, Nikola Petrić, Mario Šimić, Ivan Trogrlić, Marko Tukerić i Milan Vuković. Osmorici su tijela nestala u eksploziji.[13][14] O jakosti eksplozije svjedočio je crni dim koji se podigao visoko iznad grada, a bio je vidljiv i u mjestima udaljenima dvadesetak kilometara. Podrhtavanje tla i pucanje prozora osjetilo se i 30 kilometara od mjesta eksplozije.[nedostaje izvor] Udarni val odnio je krovove kuća u Hrgovljanima i u nekoliko drugih okolnih sela.

Hrvatske snage zarobile su i razoružale osmero vojnika i zapovjednika JNA. Prema svjedočenjima preživjelih, starijeg vodnika Ranka Stevanovića ubio je jedan hrvatski vojnik.[1]

Postrojbe ZNG-a taj su dan osim poginulih imale još 17 ranjenih, dok je u bjelovarsku bolnicu primljeno 100 ranjenika, od kojih su 30 bili vojnici JNA.[2][15] Postoje nagađanja i o regrutima JNA poginulima u eksploziji, ali im broj nikada nije utvrđen.[13][2][12][16]

Tepićevi posmrtni ostatci službeno nisu potvrđeni, ali postoje sumnje da su pokopani u neobilježenom grobu na zagrebačkome groblju Miroševcu.[7][17][potreban bolji izvor]

Narodni heroj Jugoslavije

Spomen-ploča Milanu Tepiću u istoimenoj ulici u Beogradu

Predsjedništvo SFRJ 19. studenog 1991. godine majora Milana Tepića je „za izvanredan podvig u borbi protiv neprijatelja prilikom njihovog napada na kasarnu JNA u Bjelovaru“ postumno odlikovala Ordenom narodnog heroja Jugoslavije i proglasilo narodnim herojem Jugoslavije.

Njegovo ime nose ulice u Beogradu, Nišu,[18] Bačkoj Palanci, Beški, Inđiji, Kuli, Leskovcu, Novom Sadu (tri ulice), Odžacima, Pirotu, Smederevu, Somboru, Srijemskoj Mitrovici, Temerinu, Velikoj Plani, Vršcu i Zrenjaninu te u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Tesliću i Bosanskoj Gradišci.

Tepićevo ime nosi i vojarna u Jakovu kod Beograda,[7] a Republika Srpska po njemu je nazvala orden „za posebne zasluge u ratu“. Dana 29. rujna 2017. u Beogradu mu je otkriven spomenik, što je u Hrvatskoj izazvalo ogorčenje, a na političkom planu pogoršanje hrvatsko-srbijanskih odnosa.[16][14][19][20][21][22] Dana 9. siječnja 2022. spomenik je podignut u i Banjoj Luci,[23] što je ponovno kritizirano iz Hrvatske.[24]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ a b c Dimitrijević, Bojan. Zauzimanje garnizona JNA u Bjelovaru 20. septembra 1991. Časopis „Istorija 20. veka“ (srpski). Pristupljeno 7. studenoga 2023.
  2. ↑ a b c Karaula, Željko. 22. lipnja 2007. Osvajanje vojarne JNA "Božidar Adžija" u Bjelovaru 1991. godine. Časopis za suvremenu povijest. 39 (1): 7–24. ISSN 0590-9597
  3. ↑ a b Puljizević, Lada. 1. listopada 2020. Barutana 1991. – mjesto sjećanja na 11 heroja. Hrvatski vojnik. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. lipnja 2023. Pristupljeno 31. listopada 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. ↑ a b Serbia's Vucic Begins 'Uneasy But Useful' Visit To Croatia. rferl.org/ (engleski). Radio Slobodna Europa. 12. veljače 2018. Pristupljeno 17. listopada 2023.
  5. ↑ a b Banned Bosnian Serb Celebration Recalls Memories of Start of War. balkaninsight.com (engleski). 10. siječnja 2022. Pristupljeno 17. listopada 2023.. Tepic is celebrated in Republika Srpska and Serbia as a hero, while in Croatia he is perceived as a war criminal, who almost destroyed the town of Bjelovar.
  6. ↑ a b Croatia's county head accuses Bosnia's RS entity of glorifying war criminal. HINA. 9. siječnja 2022. Pristupljeno 15. prosinca 2023. Prenosi N1
  7. ↑ a b c d Lazić, Ivana. 27. rujna 2016. Progovorio sin majora Milana Tepića!. Telegraf.rs (srpski). Pristupljeno 31. listopada 2023.
  8. ↑ a b Галовић, Милан. Живот и смрт мога оца. Politika Online. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  9. ↑ R. Dragović, Večernje Novosti: Detalji poslednjeg dana života majora - Tepić je sklonio vojnike u rovove, objavljeno 9. ožujka 2017. godine, pristupljeno 20. rujna 2017. godine
  10. ↑ Dijanović, Davor. 2013. Crtica iz Domovinskog rata u bjelovarskom kraju. Pristupljeno 29. rujna 2013.
  11. ↑ Ubio 11 gardista u Bjelovaru, sad mu Vučić diže spomenik, express.hr, objavljeno 6. ožujka 2017. godine, pristupljeno 8. veljače 2018. godine
  12. ↑ a b Ivanković, Davor. Ratni zločin: Bjelovar tuži oficire JNA. www.vecernji.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2018. Pristupljeno 31. listopada 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  13. ↑ a b Pavelić, Boris. 15. ožujka 2017. Bjelovarska Barutana i beogradski spomenik Milanu Tepiću: Samo su mrtvi vidjeli kraj rata. Novi list. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  14. ↑ a b Sramotni čin: 'Tepić je zločinac i on ne zaslužuje spomenik...'. www.24sata.hr. 9. ožujka 2017. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  15. ↑ Bjelovar u Domovinskom ratu. Grad Bjelovar. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  16. ↑ a b Priopćenje. branitelji.gov.hr. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  17. ↑ Tražim saborce mog oca Milana Tepića. NOVOSTI (srpski). Pristupljeno 31. listopada 2023.
  18. ↑ Glas javnosti: „Bulevar Zorana Đinđića“, Skupština opštine Niš promenila nazive ulice[neaktivna poveznica], pristupljeno 13. travnja 2013.
  19. ↑ Hrvatska oštro prosvjedovala zbog podizanja spomenika časniku koji je raznio skladište oružja kod Bjelovara. www.vecernji.hr. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  20. ↑ Srpska vlada diže spomenik Milanu Tepiću: 1991. godine je dignuo u zrak vojno skladište i umalo razorio Bjelovar. www.vecernji.hr. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  21. ↑ Kovač: Srbija se ovime poistovjećuje s vojnom agresijom na Hrvatsku. www.vecernji.hr. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  22. ↑ Dačić provocira: Tepić je bio oličenje časti i morala, Hrvatska širi antisrpsku histeriju. www.vecernji.hr. Pristupljeno 31. listopada 2023.
  23. ↑ Stanivuković postavio spomen-ploču u Banja Luci majoru JNA koji je skoro raznio Bjelovar. www.24sata.hr. Pristupljeno 10. siječnja 2022.
  24. ↑ MVEP poslao prosvjednu notu BiH zbog otkrivanja ploče Milanu Tepiću u Banjoj Luci. tportal.hr. Pristupljeno 31. listopada 2023.

Bibliografija

  • Ručnov, Marko. 1992. Narodni heroj Milan S. Tepić. Vojnoizdavački i novinski centar. Beograd. CS1 održavanje: ref=harv (link)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Tepić&oldid=6805144"