Crna reka: razlika između inačica
m robot Dodaje: de:Crna Reka Mijenja: bg:Черна (река) |
wikipedizacija |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Crna Reka]], jedna je od najzanimljivijih tekućica u [[Makedonija|Makedoniji]] i po mnogočemu veoma |
|||
{{Wikipedizirati}} |
|||
lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu [[Demir Hisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj |
|||
, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]] |
|||
u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]] |
|||
Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke. |
|||
Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od najbistrijih |
|||
[[Crna Reka]], jedna je od najzanimljivijih tekućica u [[Makedonija|Makedoniji]] i po mnogočemu veoma lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu [[Demir Hisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]] u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]] Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke. Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od naj bistrijih [[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]] i drugim vrstama riba, te potočnim [[rakovi]]ma,koji su bili i ostali naj pouzdaniji indikatori čistoće vode. |
|||
[[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok |
|||
kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke |
|||
prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive |
|||
rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju |
|||
postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno |
|||
poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom |
|||
endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]] |
|||
i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji |
|||
indikatori čistoće vode. |
|||
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za [[Zima|zimu]] sjekli su u obližnjim [[šuma]]ma. Regulirali su [[lov]] putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju. |
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za [[Zima|zimu]] sjekli su u obližnjim [[šuma]]ma. Regulirali su [[lov]] putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju. |
||
U ovom prostranom području između [[Kičevo|Kičeva]], Makedonskog Broda i [[Bitola|Bitole]] u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski [[grah]], [[Bundeva|bundeve]] posebne delikatesne, razne povrtne kulture, jara žita, [[kukuruz]] i [[voće]]. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu [[Pelagonija|Pelagoniju]]. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo [[Komarac|komaraca]], a tim u ovom kraju pogubne [[Malarija|malarije]], zato se od [[1953.]] godine prišlo [[Melioracija|melioracionim]] zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano-[[Antika|antičkog]] lokaliteta Stobi u Vardar. |
|||
{{mrva-rij}} |
{{mrva-rij}} |
Inačica od 12. srpnja 2008. u 14:08
Crna Reka, jedna je od najzanimljivijih tekućica u Makedoniji i po mnogočemu veoma lijepa i raznolika. Od svog izvora u masivu Demir Hisara (turcizam sa značenjem željezni kraj , pošto obiluje hematitnim nalazištima, pogodnim za proizvodnju željeza u obrtničkoj tehnologiji, usmjeravalo se otvaranju rudnika skopske Želje zare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke.
Prije eksploatacije željeza i ugljena, bila je jedna od najbistrijih voda i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, pretstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno potočnom pastrvom, mekoustom pastrvom, velikom endemskom mrenkom, crvenperkom, jeguljom i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji indikatori čistoće vode.
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za zimu sjekli su u obližnjim šumama. Regulirali su lov putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju.
U ovom prostranom području između Kičeva, Makedonskog Broda i Bitole u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski grah, bundeve posebne delikatesne, razne povrtne kulture, jara žita, kukuruz i voće. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu Pelagoniju. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo komaraca, a tim u ovom kraju pogubne malarije, zato se od 1953. godine prišlo melioracionim zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano-antičkog lokaliteta Stobi u Vardar.