Kaloča: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 12. svibnja 2009. u 15:48

Kalača ili Kaloča (mađ. Kalocsa, nje. Kollotschau, srp. Kalača, slovački: Koloca) je grad u Mađarskoj.

Zemljopisne osobine

Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od Dunava, u regiji Južni Alföld.

Nekoliko kilometara zapadno od Kalače nalazi se Voktov, prema istoku je Negyvenszállás, 10 km prema sjeveroistoku je Kmara, a 10 km prema sjeverozapadu je Vusad. Pet kilometara južno je Baćino.

Upravna organizacija

Nalazi se u Bačko-kiškunskoj županiji. Upravno je sjedište Kalačkog kotara. Poštanski broj je 6300.

U Kalači se nalazi jedinica Hrvatske manjinske samouprave u Republici Mađarskoj koju su Hrvati utemeljili nakon inicijative 2006. godine.

Povijest

Grad je poznat kao sjedište Kalačko-bačke biskupije koja je u međuvremenu podignuta na razinu nadbiskupije, a nosi ime Kalačko-kečkemetska nadbiskupija. Rečenu biskupiju je osnovao sveti Stjepan.

Ovaj barokni provincijski gradić u Panonskoj nizini star je koliko je stara i sama država Mađarska. Ugarski kralj Arpad se nakon svojih osvajačkih pohoda skrasio ovdje.

Uskoro je ugarski kralj Stjepan I. uspostavio ostrogonsku i kalačku nadbiskupiju.

Prvi nadbiskup u Kalači je bio sveti Astrik, koji je donio kralju Stjepanu krunu od Pape. U prvom desetljeću 11. stoljeća izgrađena je prva crkva.

U srednjovjekovnoj Ugarskoj nalazimo generale među nadbiskupima. Tako je, primjerice, nadbiskup Ugrin Csák (nadbiskup od 1219. do 1241.) bio vođom vojske u bitci kod Mohija protiv Tatara 11. travnja 1241..

Drugi poznati general bio je Pál Tomori (nadbiskup od 1523.-1526.) koji je vodio ugarsku vojsku protiv Turaka. Poginuo je u mohačkoj bitci.

Turci su zauzeli Kalaču 15. kolovoza 1529.. Stanovništvo se razbježalo i nitko nije obrađivao zemlju i nadbiskupijski status je izgubio svoj značaj.

Godine 1602. kalvinistički hajduci spalili su Kalaču.

Nakon 148 godina vladanja Kalačom, Turci su 13. listopada 1686. spalili kalački dvorac i povukli svoju posadu iz njega. Unatoč turskom povlačenju, mir nije došao u ovaj kraj zbog ustanka protiv Habsburga kojeg je predvodio sedmogradski vladar Franjo Rakoci II..

Kalački su nadbiskupi svim silama nastojali povećati brojku stanovnika na području svoje nadležnosti i u svojim su nastojanjima imali zapažen uspjeh. Kardinal Imre Csáki (1710.-1732.) je vratio Kalaču i susjedne krajeve površine 23 tisuće hektara, mahom močvare, vrtove, vinograde.

Stanovništvo

U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice Mađara, u Kalači žive i Slovaci, Nijemci, Rumunji, Hrvati i Srbi. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja ^[1]. Štoviše, u razdoblju od 16. do 18. stoljeća je bila hrvatskim naseljem. Današnji Hrvati su uglavnom doseljenici iz obližnjih sela Dušnoka i Baćina te još nekih sela iz Bačke ^[2]. Postoje utemeljene pretpostavke da su se sačuvali izvorni kalački Hrvati, sudeći prema dijelu mjesnih Mađara kod kojih se može razaznati hrvatsko prezime. Prema povijesnim dokumentima, za vrijeme i nakon oslobođenja od turske vlasti Hrvati su se u ove krajeve prvo naselili u Kalaču, a potom u Dušnok i Baćin ^[2].

Kultura

U Kalači se mjesni Hrvati redovito okupljaju kako bi proslavili Hrvatski dan i spomen-dan Ivana Antunovića.

Poznate osobe

Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici Miroljub Ante Evetović, Ivan Petreš Čudomil, Pajo Kujundžić, Grgur Cserháti, Blaško Rajić i Lajčo Budanović.

Ivan Antunović, biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, živio je i službovao u Kalači sve do smrti, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra Fabijan Peštalić, boravio je u ovom gradu kad je polagao za učitelja.

U Kalači se 1636. rodio crkveni i kulturni djelatnik, hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra Mihovil Radnić.

U Kalači je kao nadbiskup stolovao Adam Patačić, autor rječnika Dictionarium latino−illyricum et germanicum.

Pavao Sučić (1767.-1834.) je bio župnikom u Kalači prije nego je postao stolnogradskim biskupom.

Reference

Predložak:Reference

Vanjske poveznice

(engl.) Gradske stranice
(engl.) Kalocsa Embroidery with beautiful needlework patterns
(engl.) Katolička enciklopedija
(engl.) Zračni snimak

↑ Hrvatski glasnik br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca
↑ ^a ^b Hrvatski glasnik br.16/2006. Intervju: Kalački Hrvati pripremaju se za izbore

[1] Hrvatski glasnik br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca

[Intervju-2] Hrvatski glasnik br.16/2006. Intervju: Kalački Hrvati pripremaju se za izbore

[1]

[2]

@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 Površine je 53,18 km četvornih. Nalazi se na 46°32' sjeverne zemljopisne širine i 18°59'8" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara istočno od [[Dunav]]a, u regiji [[Južni Alföld]].
-Od naselja, par kilometara zapadno od Kalače se nalazi [[Voktov]], prema istoku je Negyvenszállás, 10 km prema sjeveroistoku je [[Kmara (Kalački kotar)|Kmara]], a 10 km prema sjeverozapadu je [[Vusad]]. 5 kilometara prema jugu je [[Baćino]].
+Nekoliko kilometara zapadno od Kalače nalazi se [[Voktov]], prema istoku je Negyvenszállás, 10 km prema sjeveroistoku je [[Kmara (Kalački kotar)|Kmara]], a 10 km prema sjeverozapadu je [[Vusad]]. Pet kilometara južno je [[Baćino]].
@@ Redak 14: / Redak 14: @@
 Poštanski broj je 6300.
-U Kalači se nalazi jedinica [[Hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske manjinske samouprave]] u Republici Mađarskoj koju se utemeljilo nakon što je krenula inicijativa 2006..
+U Kalači se nalazi jedinica [[Hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske manjinske samouprave]] u Republici Mađarskoj koju su Hrvati utemeljili nakon inicijative 2006. godine.
 == Povijest ==
 Grad je poznat kao sjedište Kalačko-bačke biskupije koja je u međuvremenu podignuta na razinu nadbiskupije, a nosi ime [[Kalačko-kečkemetska nadbiskupija]]. Rečenu biskupiju je osnovao [[Stjepan I. Sveti|sveti Stjepan]].
-Ovaj [[barok]]ni provincijski gradić u [[Panonska nizina|Panonskoj nizini]] je star je koliko i sama država Mađarska.
+Ovaj [[barok]]ni provincijski gradić u [[Panonska nizina|Panonskoj nizini]] star je koliko je stara i sama država Mađarska.
 Ugarski kralj [[Arpad]] se nakon svojih osvajačkih pohoda skrasio ovdje.
 Uskoro je ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti|Stjepan I.]] uspostavio [[ostrogonska biskupija|ostrogonsku]] i [[kalačka biskupija|kalačku nadbiskupiju]].
-Prvi nadbiskup u Kalači je bio sveti [[Astrik]], koji je donio kralju Stjepanu krunu od Pape. U prvom deseljeću 11. stoljeću se sagradilo prvu crkvu.
+Prvi nadbiskup u Kalači je bio sveti [[Astrik]], koji je donio kralju Stjepanu krunu od Pape. U prvom desetljeću 11. stoljeća izgrađena je prva crkva.
-U srednjovjekovnoj Ugarskoj nalazimo generale među nadbiskupima. Tako je primjerice nadbiskup [[Ugrin Csák (nadbiskup)|Ugrin Csák]] (nadbiskup od [[1219.]] do [[1241.]] bio vođom vojske u [[bitka kod mjesta Mohi|bitci kod Mohija]] protiv [[Tatari|Tatara]] [[11. travnja]] [[1241.]].
+U srednjovjekovnoj Ugarskoj nalazimo generale među nadbiskupima. Tako je, primjerice, nadbiskup [[Ugrin Csák (nadbiskup)|Ugrin Csák]] (nadbiskup od [[1219.]] do [[1241.]]) bio vođom vojske u [[bitka kod mjesta Mohi|bitci kod Mohija]] protiv [[Tatari|Tatara]] [[11. travnja]] [[1241.]].
-Drugi poznati general je bio [[Pál Tomori]] (nadbiskup od [[1523.]]-[[1526.]]) koji je vodio ugarsku vojsku protiv Turaka. Poginio je u [[mohačka bitka|mohačkoj bitci]].
+Drugi poznati general bio je [[Pál Tomori]] (nadbiskup od [[1523.]]-[[1526.]]) koji je vodio ugarsku vojsku protiv Turaka. Poginuo je u [[mohačka bitka|mohačkoj bitci]].
-Turci su zauzeli Kaloču [[15. kolovoza]] [[1529.]]. Stanovništvo se razbježalo i nitko nije obrađivao zemlju i nadbiskupijski status je izgubio svoj značaj.
+Turci su zauzeli Kalaču [[15. kolovoza]] [[1529.]]. Stanovništvo se razbježalo i nitko nije obrađivao zemlju i nadbiskupijski status je izgubio svoj značaj.
-[[1602.]] su [[kalvinizam|kalvinistički]] [[hajduk|hajduci]] spalili Kaloču.
+Godine [[1602.]] [[kalvinizam|kalvinistički]] [[hajduk|hajduci]] spalili su Kalaču.
-Nakon 148 vlasti su Turci [[13. listopada]] [[1686.]] spalili kalački dvorac i povukli svoju posadu iz njega. Unatoč turskom povlačenju, mir nije došao u ovaj kraj zbog ustanka protiv [[Habsburg]]a kojeg je predvodio sedmogradski vladar [[Franjo Rakoci II.]].
+Nakon 148 godina vladanja Kalačom, Turci su [[13. listopada]] [[1686.]] spalili kalački dvorac i povukli svoju posadu iz njega. Unatoč turskom povlačenju, mir nije došao u ovaj kraj zbog ustanka protiv [[Habsburg]]a kojeg je predvodio sedmogradski vladar [[Franjo Rakoci II.]].
-Kalački su nadbiskupi su uspješno nastojali povećati broj stanovnika na području svoje nadležnosti. Kardinal [[Imre Csáki]] (1710.-1732.) je vratio Kalaču i susjedne krajeve površine 23 tisuće hektara, mahom močvara, vrtova, vinograda.
+Kalački su nadbiskupi svim silama nastojali povećati brojku stanovnika na području svoje nadležnosti i u svojim su nastojanjima imali zapažen uspjeh. Kardinal [[Imre Csáki]] (1710.-1732.) je vratio Kalaču i susjedne krajeve površine 23 tisuće hektara, mahom močvare, vrtove, vinograde.
 <!--
 In the 18th century the most meaningful social stratum was the villeinage who had lands. The next were the craftswomen and craftsmen. The first charter of incorporation was mentioned in 1737 in Kalocsa. In 1769 there were 90 craftswomen and men living in the town. Because of the clergy and the schools there were a lot of intellectuals. Kalocsa became a centre in Hungary again but it couldn’t take back its importance as it used to have before the Turks.
-Kapitalistički razvitak iz 19. i 20. stoljeća nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882.. [[1886.]] je grad izgubio svoj status grada. Vratio ga je nazad tek [[1921.]].
+Kapitalistički razvitak u 19. i 20. stoljeću nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882. godine, a uz to [[1886.]] Kalača gubi status grada. Vratila ga je nazad tek [[1921.]].
-Kalača je bila poznata kao "nadbiskupski grad". Dvoje velikih nadbiskupa iz drugog dijela 19. stoljeća, [[József Kunszt]] (1851.-1866.) i [[Lajos Haynald]] (1867.-1891., utemeljili su škole, što je pomoglo da Kalača zadrži svoju važnost.
+Kalača je bila poznata kao "nadbiskupski grad". Dva velika nadbiskupa iz drugog dijela 19. stoljeća, [[József Kunszt]] (1851.-1866.) i [[Lajos Haynald]] (1867.-1891., utemeljili su škole, što je pomoglo da Kalača zadrži svoju važnost.
 At the beginning of the 20th century the peasants were working for the archbishop or as a navvy. During the counter-revolution of the Hungarian Soviet Republic 20 people were hanged in the main street of the town. Fortunately nothing happened in the 2nd World War. Then the communist power deprived the town of being subsidized by the state because of the archbishopric. The industrial development of the town started at the end of the 1960s. It resulted a big change in the life of the inhabitants of the town and the people living in small villages around Kalocsa.
@@ Redak 54: / Redak 54: @@
 == Kultura ==
-U Kalači se mjesni Hrvati redovno održavaju Hrvatski dan i spomen-dan Ivana Antunovića.
+U Kalači se mjesni Hrvati redovito okupljaju kako bi proslavili ''Hrvatski dan'' i ''spomen-dan Ivana Antunovića''.
 == Poznate osobe ==
 Srednje škole u Kalači su pohađali hrvatski književnici [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Pajo Kujundžić]], [[Grgur Cserháti]], [[Blaško Rajić]] i [[Lajčo Budanović]].
-[[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, koji je živio i službovao sve do svojih zadnjih dana u Kalači, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra [[Fabijan Peštalić]] je boravio u ovom gradu kad je polagao za učitelja.
+[[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, živio je i službovao u Kalači sve do smrti, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra [[Fabijan Peštalić]], boravio je u ovom gradu kad je polagao za učitelja.
 U Kalači se [[1636.]] rodio crkveni i kulturni djelatnik, hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra [[Mihovil Radnić]].