Hermann Bollé

Hermann Bolle (1845. - 1926.)

Poprsje Hermanna Bolléa na ulazu u Mirogoj.

Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.

Nakon završene graditeljske obrtne škole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima crkava i crkvene opreme. Od 1872. studirao je arhitekturu na bečkoj Akademiji i istovremeno radio u atelijeru glasovitog austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta. Godine 1875./76. boravio je u Italiji gdje je upoznao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Isu Kršnjavoga, što je njegov životni put skrenulo u Hrvatsku. Već 1876. godine dolazi u Đakovo gdje je, nakon smrti arhitekta K. Rösnera, preuzeo gradnju đakovačke katedrale Sv. Petra. Iste godine nadzire restauraciju zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu zagrebačke katedrale, pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u Zagrebu. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.

U povijesnim stilovima restaurirao je i izgradio je u Hrvatskoj brojne objekte (zgrade Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole; kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, katedralu i nadbiskupski dvor, te više Kaptolskih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a sudjelovao je u svim važnim pitanjima urbanističkoga oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do kazališnih kostima i inscenacija, vitraja, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.

Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima sudjelovao je na velikim izložbama u svijetu (Trst 1882., Budimpešta 1885. i 1886., Pariz 1900.) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Unatoč polemikama koje se i danas vode glede njegova rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkome oblikovanju Zagreba druge polovice 19. stoljeća.

Radovi

Gradio ili sudjelovao u gradnji

Zagrebačka katedrala

Mirogojske arkade

Muzej za umjetnost i obrt

Đakovačka katedrala

Križevačka katedrala

Meteorološki stup na Zrinjevcu

Zagrebu

• zgrada palače HAZU
• Zavod sv. Josipa odnosno samostan Magdalenki u Nazorovoj ulici (1879.)
• kurija na Kaptolu 6 (nakon 1880.)
• kurija u Novoj vesi 5 (1880.-1882)
• sjemenišna kapela na Kaptolu (od 1880.)
• Kemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu (1882.-1884)
• evangelička crkva i općina (1882.- 1887.)
• zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (1882.-1892.)
• palača Pongratz na Jelačićevu trgu (1882.-1884., srušena između dva rata)
• kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.)
• kurija na Kaptolu 21 (1885.)
• vila Weiss na Prekrižju (1890., srušena između dva rata)
• stambena jednokatnica u Dalmatinskoj 10 u Zagrebu (1890.)
• kapelica na Ilirskom trgu (1892.)
• stambena dvokatnica u ulici J. Žerjavića 4 (1893.)
• Učiteljska škola u Medulićevoj (s K. Waidmannom, 1893.)
• umjetnički ateljei u Ilici 85 (u suradnji s V. Bukovcem, 1894.).

Drugdje u Hrvatskoj

• Đakovačka katedrala (1876.-1883., uključen u vođenje gradilišta prema projektima K. Rösnera i F. Schmidta, a samostalno nakon smrti Rösnera)
• gimnazija u Osijeku (od 1880.)
• grobna kapela Pejačević u Našicama (1881.)
• grobnica obitelji Jelačić u zaprešićkim Novim dvorima (1884.)
• župna crkva u Tounju (1886.-1897.)
• drvena crkvica u Gustelnici u Turopolju (1889.)
• činovnička kuća na imanju Weiss u Budinščini (1890.)
• župna crkva i dvor u Šišljaviću pokraj Karlovca (od 1892.)
• parohijalna crkva u Štikadi pokraj Gračaca (1894.)
• Župna crkva Sv. Martina biskupa (Dugo Selo) (1895.)
• spomenik palim junacima u I. svjetskom ratu na vojnom groblju u Karlovcu (1918.).
• prema njegovom nacrtu majstor Franc izradio raspelo koje se od 1957. godine nalazi pored kasnobarokne crkve Majke Božje Snježne u Kutini, koje je naručio rektor Zagrebačkog sveučilišta, rođeni Kutinčan Gustav Baron

Izvan Hrvatske

• hrvatski paviljon na svjetskoj izložbi u Trstu (1882.)
• župna crkva u Erdeviku u Srijemu (1885.-1890.)
• šumarski paviljon na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896.)
• vincilirska kuća na imanju Odescalchija u Višnjevcima u Srijemu (1903.)
• grobna kapelica Đurišić u Rumi (1910.)
• župna crkva i dvor u Čalmi u Srijemu (1914., srušeno u II. svjetskom ratu)
• grobna kapelica Taschner u Rumi (oko 1923).

Obnovio i restaurirao

Zagreb

• Crkva sv. Marka (nadzirao prema nacrtima F. Schmidta, 1877.-1880.)
• katedrala i nadbiskupski dvor (1880.-1905.)
• kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20, 21, 26 (samostalno ili u suradnji, nakon 1880.)
• pročelje crkve Sv. Katarine (nakon 1880.)
• Franjevačka crkva (1881.-1902.)
• Crkva u Remetama (od 1881.)
• unutrašnjost pravoslavne crkve (1882.-1894.)
• zgrada u Ilici 45 (1882., pregrađeno)
• zgrada na Jelačićevu trgu 1 (1882., uklonjeno)
• grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda (1883.-1885.)
• zgrada Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1892.)
• kapelica Sv. Duha (od 1893.).

Drugdje u Hrvatskoj

• župna crkva Sv. Ane u Križevcima (1878.-1890.)
• hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici (1878.-1883.)
• župna crkva u Dubrancu pokraj Karlovca (1883.-1889.)
• crkva u Resniku pokraj Zagreba (1887.)
• župna crkva u Belici u Međimurju (1890.)
• crkva u Kaštu pokraj Ozlja (1892.)
• franjevačka crkva u Iloku (1892.-1909.)
• grkokatolička katedrala u Križevcima (od 1892.)
• franjevačka crkva i samostan u Kostajnici (1892.)
• župna crkva u Velikoj Gorici (1893.)
• episkopska crkva i dvor u Pakracu (1893.)
• kapela Sv. Marije u Gornjoj Stubici (prije 1896.)
• pravoslavna crkva u Bjelovaru (1897.)
• franjevačka crkva u Virovitici (1899.).

Izvan Hrvatske

• hodočasnička kapela Snježne Gospe Tekijske kod Petrovaradina (1881.)
• župna crkva u Franjindolu kraj Zemuna (1888.)
• manastir i crkva u Grgetegu u Srijemu (1899.).

Projekti zagrebačke urbane opreme

• kaptolska fontana (u suradnji sa Schmidtom, 1882.)
• fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.)
• Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.)
• ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.)
• ograda zgrade Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1894.).

Izvori

• Herman Bollé - veliki hrvatski graditelj i pedagog, Građevinar, br. 10/2005.