Prijeđi na sadržaj

Zaprešić

Koordinate: 45°51′22″N 15°48′29″E / 45.856°N 15.808°E / 45.856; 15.808
Izvor: Wikipedija
Zaprešić

Zastava
Država Hrvatska
Županija Zagrebačka

GradonačelnikŽeljko Turk
Gradsko vijeće19 članova članova
Naselja9 gradskih naselja

Površina53,8 km2[1]
Površina središta19 km2
Koordinate45°51′22″N 15°48′29″E / 45.856°N 15.808°E / 45.856; 15.808

Stanovništvo (2021.)
Ukupno24 133 [2]
– gustoća449 st./km2
Urbano18 768
– gustoća988 st./km2

Svetac zaštitnikSveti Petar
Dan mjesta16. listopada

Odredišna pošta10290 Zaprešić [3]
Pozivni broj+385 (0)1
AutooznakaZG
Stranicazapresic.hr

Zemljovid

Zaprešić na zemljovidu Hrvatske
Zaprešić
Zaprešić

Zaprešić na zemljovidu Hrvatske

Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije. Ima oko 25 tisuća stanovnika. Treći je grad po broju stanovnika u Zagrebačkoj županiji i drugi je najveći grad Hrvatskog zagorja.

Ime[uredi | uredi kôd]

Prvi poznati spomen imena naselja nalazi se u popisu crkvene desetine za sučiju Brdovec iz 1408. godine. Pomađareni naziv Zaprezechye potječe od za+presijecati, što pak oslikava činjenicu da se tu presijecaju rijeke Krapina i Sava, da tu stara cesta via publica prelazi rijeku Krapinu i križa se s putem koji prema jugu i sjeveru prati rijeku. Drugi su povijesni nazivi Zaprezeche (1419), Zaoressege (1496), Zaprezethye, Zapresieche (1672). Iz glasovnih promjena u imenu zaključuje se da popularna teorija o porijeklu od riječi zaprega nema osnove.[4][5]

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Zaprešić se sastoji od 9 gradskih naselja: Hruševec Kupljenski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Kupljenovo, Lužnica, Merenje, Pojatno, Šibice i Zaprešić.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grad Zaprešić prostire se na 52,60 km2, gdje po popisu iz 2011. godine živi 25 223 stanovnika. Gustoće naseljenosti od 479,5 stanovnika po četvornom kilometru Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji (prosječna gustoća naseljenosti u Zagrebačkoj županiji je 103,79 stanovnik po četvornom kilometru). Šire područje Zaprešića zauzima područje od 251,8 km2 a čini ga grad Zaprešić i sedam okolnih općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. Po popisu iz 2011. godine na tom području živi 54 640 stanovnika. Zaprešić geografski spada u Hrvatsko zagorje, a zaprešićki kraj smješten je u dolini triju rijeka (Sutla, Sava, Krapina), između Slovenije na zapadu i Krapinsko-zagorske županije na sjeveru, te Samobora na jugu i Zagreba na istoku.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Grad Zaprešić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3120
3334
3634
4280
4660
5058
5404
5810
6284
6540
7484
9101
12773
20720
23125
25223
24133
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb. U 1857. i od 1869. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Brdovec. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Zaprešić: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
791
790
988
1241
1394
1490
1803
1889
2294
2537
3311
4992
8201
15678
17538
19644
18768
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Upravu čine gradonačelnik Željko Turk i Gradsko vijeće od 21 člana.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Konstituirajućom sjednicom Gradskog vijeća grada Zaprešića 30. studenog 1995. godine formiran je grad Zaprešić.

U sastav grada Zaprešića ušla su naselja: Zaprešić, Ivanec, Jablanovec, Hruševec Kupljenski, Kupljenovo, Pojatno i Šibice.

Dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada, na dan kada je rođen ban Josip Jelačić[6] po kojemu ime nose Jelačićevi Novi dvori.

Knjižnica "Ante Kovačić" u Zaprešiću

O pretpovijesti zaprešičkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

Antički ostaci pronađeni su u Drenju (danas općina Brdovec). U doba Starog Rima tuda je prolazila prometnica Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. stoljeća (oko 1094.godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja s istočne i zapadne strane Medvednice. Na njezinim zapadnim rubovima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tijekom 15. – 16. stoljeća doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2008. je godine kajkavski donjosutlanski ikavski dijalekt uvrstilo na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[7][8]

Trg dr. Franje Tuđmana u Zaprešiću

Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njezinih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. stoljeća posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. stoljeću tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.

Zaprešić je nastao na sjecištu regionalnih i međunarodnih prometnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Po nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz Sljeme i petrinjski Gavrilović, najstarija mesna industrija u Hrvatskoj.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Industrija keramike: INKER, Zaprešić

Kemijska industrija: Karbon, Zaprešić

Kovinska industrija: Lanac, Zaprešić

Industrija namještaja: Kenda d.o.o., Zaprešić

Proizvodnja skretnica za željeznicu: Hrvatske željeznice, Zaprešić

Proizvodnja tehničkog plina: Meser plin, Šibice, Grad Zaprešić

Građevinska industrija: Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix – Pojatno, Grad Zaprešić

Kamenolom: Viadukt, Ivanec, Grad Zaprešić; Jelenje vode, Kraljev Vrh, općina Jakovlje

Iskopavanje šljunka: Hidroelektra, jezero Zajarki, Zaprešić

Prehrambena industrija: pekara Dubravica

Farmaceutska industrija: Pliva Savski Marof, općina Brdovec

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali su tijekom 18. i 19. stoljeća te pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) – prema nekim[kojim?] autorima najljepši spomenik klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću.

Osim dvoraca znamenite su i stare kurije, crkvice te stare zagorske hiže u okolici (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenim u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prethistorije i antike.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja u Zaprešiću

Novi dvori[uredi | uredi kôd]

Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća. Spomenik je nulte kategorije.

Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23. lipnja 1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175 000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića grofice Anke Jelačić 1934. godine Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tijekom NDH od 1941. do 1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je ustrojena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom, ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost.

Danas se u okruženju dvorca nalaze gospodarske zgrade, kuružnjak, vršilnica, muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, vrtlareva kuća-"staklenjak", obiteljska grobnica Jelačičevih, a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

Dvorac Lužnica[uredi | uredi kôd]

Prvotno imanje dvorca Lužnica pripadalo je obitelji Čikulin, a u 18. stoljeću polovica imanja pripada obitelji Moscon, a druga polovica obitelji Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njezine smrti imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog, a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednokatan u obliku slova "U", a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom u kojemu se nalazi jezerce.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Veleučilište "Baltazar" Zaprešić
  • Dječji vrtić "Maslačak"
  • Dječji vrtić "Vrtuljak"
  • Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3 547 m2.
  • Osnovna škola "Ljudevita Gaja", bivša Osnovna škola "Sjever"
  • Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
  • Osnovna škola "Bistra"
  • Osnovna škola "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
  • Srednjoškolski centar "Ban Josip Jelačić"
  • Veleučilište s pravom javnosti "Baltazar"
  • Osnovna glazbena škola – područna škola glazbene škole Zlatko Baloković iz Zagreba

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Muzej "Matija Skurjeni" u Novim Dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
  • Galerija "Razvid"
  • Knjižnica "Ante Kovačić"
  • Pučko otvoreno učilište Zaprešić
  • Udruga likovnih stvaralaca
  • Foto kino video klub Zaprešić
  • Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
  • Umjetnička udruga Plemićka mladež
  • Klub Zaprešićana "Zapreščan"
  • Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
  • KUD "Ban Josip Jelačić" Zaprešić
  • KUD "Kupljenovo"
  • Folklorni ansambl Jelačićevi Dvori Zaprešić
  • KUD "Hruševec Kupljenski"
  • Tamburaški zbor "Gaj"
  • Tamburaški sastav "Savski Valovi"
  • Puhački orkestar Zaprešić
  • Kuburaško društvo "Ban Josip Jelačić"
  • Glazbeni sastav Zaprešić Boys

Ostale udruge[uredi | uredi kôd]

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Zaprešić
  • Udruga članova lokalne mreže
  • Humanitarna udruga Remar Croatia - Terapijska zajednica, centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju osoba s margine društva
Terapijska zajednica Remar u Zaprešiću

Sport[uredi | uredi kôd]

Američki nogomet:

  • Zaprešić Saints

Atletika:

  • AK Zaprešić
  • Atletska utrka za grb grada Zaprešića održava se od 2018.

Biciklizam:

  • BK Bumbar

Borilački sportovi:

  • Taekwondo klub Likos
  • Taekwondo klub Zaprešić
  • Muay Thai klub Taksin
  • Croatia Poomsae Open (od 2013.), najjači hrvatski turnir u tehnici,[9] uglavnom se održava u Zaprešiću.

Golf:

  • Golf klub Ban Jelačić

Konjički sportovi:

  • Konjički klub "Trajbar team"

Košarka:

Kuglanje i boćanje:

Letački sport:

  • Letačko društvo Zaprešić

Lov i ribolov:

  • Športsko-ribolovno društvo Šaran
  • Lovačko društvo Zaprešić
  • LD Kuna Jablanovec

Motociklizam:

  • Motociklistički klub Zaprešić

Nogomet:

Odbojka:

Pikado:

  • Pikado klub Zaprešić

Rukomet:

Streljaštvo:

  • Streljački klub "Dinamo" Jablanovec

Šah:

  • ŠK Zaprešić
  • ŠK Ban Jelačić

Tenis i stolni tenis:

  • Tenis klub Lamaki
  • Tenis centar Zaprešić
  • Stolno-teniski klub Inker-Zaprešić

Triatlon:

  • Triatlon klub Sjever II

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Riješimo jednom zauvijek! Od kuda dolazi ime grada Zaprešića?. Informativni centar Zaprešić. 8. ožujka 2022. Pristupljeno 15. lipnja 2023.
  5. Brgles, Branimir. 2010. Toponimija na području Susedgradskog vlastelinstva u srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim izvorima. Folia onomastica Croatica (19): 9–36. ISSN 1330-0695
  6. Dalje.com – Obilježen Dan grada ZaprešićaArhivirana inačica izvorne stranice od 15. travnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 9. travnja 2015.
  7. Općina Brdovec Kajkavska ikavica u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije
    "Vrijedi podsjetiti da je Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 2008. god. kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt dobio svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i tim je Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštićen radi svojega očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti (na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalazi se 65 dobara, od čega je osam govora i dijalekata)."
  8. Narodne novine Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 02/09. Klasa: 612-08/07-12/10024 . Urbroj: 532-04-01-1/4-09-27. Zagreb, 30. lipnja 2009.
  9. https://taekwondo-medvedgrad.hr/croatia-poomsae-open-2017/

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Zaprešić