Koordinate: 45°36′46″N 15°28′37″E / 45.61290°N 15.47690°E / 45.61290; 15.47690

Ozalj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ozalj
Ozalj (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Karlovac county.svg Karlovačka
Površina
 - ukupna 179,40 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 7.932 stan.
Broj stanovnika
Ozalj, Karlovačka [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Badovinci 23
Belinsko Selo 1
Belošići 25
Boševci 64
Bratovanci 60
Brašljevica 33
Brezje Vivodinsko 8
Breznik 6
Brezovica Žumberačka 19
Budim Vivodinski 15
Bulići 2
Cerje Vivodinsko 22
Cvetišće -
Dančulovići 24
Dojutrovica 37
Doljani Žumberački 21
Donji Lović 20
Donji Oštri Vrh Ozaljski 47
Dragoševci 7
Durlinci 90
Dučići 21
Dvorište Vivodinsko 27
Dvorišće Ozaljsko 49
Ferenci 51
Fratrovci Ozaljski 48
Furjanići 32
Galezova Draga 27
Galin 4
Goleši Žumberački 4
Goli Vrh Ozaljski 6
Gorniki Vivodinski 34
Gornje Pokupje 160
Gornji Lović 41
Gornji Oštri Vrh Ozaljski 6
Goršćaki Ozaljski 11
Grandić Breg 37
Grdun 136
Gudalji -
Hodinci 31
Hrastovica Vivodinska -
Ilovac 35
Jaškovo 490
Kamenci -
Kašt 45
Keseri 5
Kuljaji 11
Kunčani -
Levkušje 194
Liješće 37
Lović Prekriški 72
Lukunić Draga 24
Lukšići Ozaljski 46
Mali Erjavec 154
Malinci -
Novaki Ozaljski 61
Obrež Vivodinski 84
Ozalj 1181
Petruš Vrh 10
Pećarići 2
Pilatovci 22
Podbrežje 321
Podgraj 113
Police Pirišće 81
Polje Ozaljsko 267
Popovići Žumberački -
Požun 35
Radatovići 22
Radina Vas 7
Rajakovići -
Rujevo 11
Sekulići 4
Slapno 275
Soldatići 20
Sršići 6
Stojavnica 26
Svetice 21
Svetičko Hrašće 127
Tomašnica 158
Trešćerovac 84
Trg 195
Varaštovac 11
Veliki Erjavec 13
Vini Vrh 4
Vivodina 87
Vrbanska Draga 20
Vrhovac 354
Vrhovački Sopot 89
Vrškovac 123
Vuketić 22
Vuksani 9
Zajačko Selo 164
Zaluka 34
Zorkovac 209
Zorkovac Vivodinski 16
Zorkovac na Kupi 103
Šiljki 5
Škaljevica 59

Ukupno [uredi] 7932 6817 5836

Gradonačelnik Gordana Lipšinić (2013.)
Poštanski broj 47280
Pozivni broj +385 (0)47
Autooznaka KA
Službena stranica www.ozalj.hr
Zemljovid
Ozalj na karti Hrvatska
Ozalj
Ozalj
Ozalj na zemljovidu Hrvatske

Ozalj je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Ozalj se sastoji od 98 naselja, to su: Badovinci, Belinsko Selo, Belošići, Boševci, Brašljevica, Bratovanci, Brezje Vivodinsko, Breznik, Brezovica Žumberačka, Budim Vivodinski, Bulići, Cerje Vivodinsko, Cvetišće, Dančulovići, Dojutrovica, Doljani Žumberački, Donji Lović, Donji Oštri Vrh Ozaljski, Dragoševci, Dučići, Durlinci, Dvorišće Ozaljsko, Dvorišće Vivodinsko, Ferenci, Fratrovci Ozaljski, Furjanići, Galezova Draga, Galin, Goleši Žumberački, Goli Vrh Ozaljski, Gorniki Vivodinski, Gornje Pokupje, Gornji Lović, Gornji Oštri Vrh Ozaljski, Goršćaki Ozaljski, Grandić Breg, Grdun, Gudalji, Hodinci, Hrastovica Vivodinska, Ilovac, Jaškovo, Kamenci, Kašt, Keseri, Kuljaji, Kunčani, Levkušje, Liješće, Lović Prekriški, Lukšići Ozaljski, Lukunić Draga, Mali Erjavec, Malinci, Novaki Ozaljski, Obrež Vivodinski, Ozalj, Pećarići, Petruš Vrh, Pilatovci, Podbrežje, Podgraj, Police Pirišće, Polje Ozaljsko, Popovići Žumberački, Požun, Radatovići, Radina Vas, Rajakovići, Rujevo, Sekulići, Slapno, Soldatići, Sršići, Stojavnica, Svetice, Svetičko Hrašće, Šiljki, Škaljevica, Tomašnica, Trešćerovac, Trg, Varaštovac, Veliki Erjavec, Vini Vrh, Vivodina, Vrbanska Draga, Vrh Ozaljski, Vrhovac, Vrhovački Sopot, Vrškovac, Vuketić, Vuksani, Zajačko Selo, Zaluka, Zorkovac, Zorkovac na Kupi i Zorkovac Vivodinski.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Dvorac na litici.

Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad rijeke Kupe koja na tome mjestu izlazi iz sutjeske i ulazi u otvoreniju dolinu. Ovdje su se u prošlosti i danas križale prometnice prema Žumberku, Pokuplju i Dolenjskoj (Slovenija).

Grad je samo 15-tak kilometara udaljen od Slovenije: s gradovima Metlikom (oko 15 km), Črnomljem (oko 30 km) i Novim Mestom (oko 35 km) dobro je cestovno i željeznički povezan. Stoga ima dobre uvjete za međudržavnu pograničnu suradnju.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Naselje se počelo razvijati ispod staroga grada, a Grad Ozalj danas ima 7.932 stanovnika (2004.) čiji se zaposleni podjednako bave djelatnostima primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (po oko 30%). Od ukupnog stanovništva čak je 27% dnevnih migranata – ponajviše u 15-tak kilometara udaljeni Karlovac s kojim postoji cestovna i željeznička veza.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Ozalj, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 14.787 13.908 (94,05%) 142 (0,96%) 167 (1,20%) 570 (3,85%)
1981. 14.162 13.393 (94,56%) 314 (2,21%) 181 (1,27%) 274 (1,93%)
1971. 17.607 16.894 (95,95%) 477 (2,70%) 33 (0,18%) 203 (1,15%)

Ozalj (naseljeno mjesto)[uredi | uredi kôd]

  • 2001. – 1.164
  • 1991. – 1.184 (Hrvati - 1.089, Srbi - 49, Jugoslaveni - 16, ostali - 30)
  • 1981. – 599 (Hrvati - 573, Srbi - 10, Jugoslaveni - 6, ostali - 10)
  • 1971. – 217 (Hrvati - 193, Srbi - 7, ostali - 17)

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Grad se prvi put spominje 1244. kao slobodni kraljevski grad. Od kraja 14. stoljeća (1398.) u vlasništvu je Frankopana iz čijih je ruku rodbinskim vezama 1550. prešao pod obitelj Zrinski koja mu je ostala vlasnikom sve do 1671. godine.

Koliko je Ozalj vezan za Zrinske i Frankopane, govori i podatak da je za Dan grada određen 30. travnja - kao uspomena na događaj iz 1671. kada su pogubljena dvojica najvećih hrvatskih plemića što je nažalost značilo i kraj uloge njihovih obitelji u hrvatskoj povijesti.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Ozalj danas ima osnove i za razvoj turizma, naročito kulturno-povijesnog i izletničkog karaktera. Zahvaljujući pitoresknoj okolici i činjenici da je u gradu rođena velika slikarica Slava Raškaj, koja se mnogo bavila upravo pejzažima ozaljske okolice, ovaj je kraj vrlo pogodan za organiziranje likovnih kolonija, domaćega i međunarodnoga karaktera. Uz kupalište na Kupi, ozaljski kraj je zanimljiv i zato što je spoj brežuljkastog i nizinskog prostora, s mnoštvom prirodnih i antropogenih potencijala.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Hidroelektrana Munjara na rijeci Kupi u Ozlju.

Srednjovjekovni grad Ozalj, smješten na klisuri iznad rijeke Kupe, pregrađen je u dvorac u 18. st.

U Ozlju je na Kupi izgrađena i jedna od prvih hidroelektrana u Hrvatskoj – 1908. počela je opskrbljivati energijom industrijske pogone, ali nije poslužila razvoju ozaljske industrije, nego karlovačke. Neorenesansna zgrada hidroelektrane kulturni je spomenik.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola "Slava Raškaj" Ozalj

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Ozlju je danas smješten gradski muzej, a on je i sjedište Pučkog otvorenog učilišta Ivana Belostenca. U sklopu muzeja uređen je i etno-park, udaljen nekoliko stotina metara od središta grada.

  • ozaljski književni (kulturni) krug

Šport[uredi | uredi kôd]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ozalj


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Ozalj koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.