Prijeđi na sadržaj

Ozalj

Koordinate: 45°36′46″N 15°28′37″E / 45.61290°N 15.47690°E / 45.61290; 15.47690
Izvor: Wikipedija
Ozalj

grb
Država Hrvatska
Županija Karlovačka

GradonačelnikLidija Bošnjak (2021.)
Naselja97 gradskih naselja

Površina179,4 km2[1]
Površina središta5,7 km2
Koordinate45°36′46″N 15°28′37″E / 45.61290°N 15.47690°E / 45.61290; 15.47690

Stanovništvo (2021.)
Ukupno5837 [2]
– gustoća33 st./km2
Urbano1053
– gustoća185 st./km2

Odredišna pošta47280 Ozalj [3]
Pozivni broj+385 (0)47
AutooznakaKA
Stranicaozalj.hr

Zemljovid

Ozalj na zemljovidu Hrvatske
Ozalj
Ozalj

Ozalj na zemljovidu Hrvatske

Ozalj je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja

[uredi | uredi kôd]

Ozalj se sastoji od 98 naselja, to su: Badovinci, Belinsko Selo, Belošići, Boševci, Brašljevica, Bratovanci, Brezje Vivodinsko, Breznik, Brezovica Žumberačka, Budim Vivodinski, Bulići, Cerje Vivodinsko, Cvetišće, Dančulovići, Dojutrovica, Doljani Žumberački, Donji Lović, Donji Oštri Vrh Ozaljski, Dragoševci, Dučići, Durlinci, Dvorišće Ozaljsko, Dvorišće Vivodinsko, Ferenci, Fratrovci Ozaljski, Furjanići, Galezova Draga, Galin, Goleši Žumberački, Goli Vrh Ozaljski, Gorniki Vivodinski, Gornje Pokupje, Gornji Lović, Gornji Oštri Vrh Ozaljski, Goršćaki Ozaljski, Grandić Breg, Grdun, Gudalji, Hodinci, Hrastovica Vivodinska, Ilovac, Jaškovo, Kamenci, Kašt, Keseri, Kuljaji, Kunčani, Levkušje, Liješće, Lović Prekriški, Lukšići Ozaljski, Lukunić Draga, Mali Erjavec, Malinci, Novaki Ozaljski, Obrež Vivodinski, Ozalj, Pećarići, Petruš Vrh, Pilatovci, Podbrežje, Podgraj, Police Pirišće, Polje Ozaljsko, Popovići Žumberački, Požun, Radatovići, Radina Vas, Rajakovići, Rujevo, Sekulići, Slapno, Soldatići, Sršići, Stojavnica, Svetice, Svetičko Hrašće, Šiljki, Škaljevica, Tomašnica, Trešćerovac, Trg, Varaštovac, Veliki Erjavec, Vini Vrh, Vivodina, Vrbanska Draga, Vrh Ozaljski, Vrhovac, Vrhovački Sopot, Vrškovac, Vuketić, Vuksani, Zajačko Selo, Zaluka, Zorkovac, Zorkovac na Kupi i Zorkovac Vivodinski.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Dvorac na litici.

Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad rijeke Kupe koja na tome mjestu izlazi iz sutjeske i ulazi u otvoreniju dolinu. Ovdje su se u prošlosti i danas križale prometnice prema Žumberku, Pokuplju i Dolenjskoj (Slovenija).

Grad je samo petnaestak kilometara udaljen od Slovenije: s gradovima Metlikom (oko 15 km), Črnomljem (oko 30 km) i Novim Mestom (oko 35 km) dobro je cestovno i željeznički povezan. Stoga ima dobre uvjete za međudržavnu pograničnu suradnju.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Naselje se počelo razvijati ispod staroga grada, a Grad Ozalj danas ima 7932 stanovnika (2004.) čiji se zaposleni podjednako bave djelatnostima primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (po oko 30 %). Od ukupnog stanovništva čak je 27 % dnevnih migranata – ponajviše u petnaestak kilometara udaljeni Karlovac s kojim postoji cestovna i željeznička veza.

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Ozalj, koja je imala sljedeći etnički sastav:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
1991. 14.787 13.908 (94,05 %) 142 (0,96 %) 167 (1,20 %) 570 (3,85 %)
1981. 14.162 13.393 (94,56 %) 314 (2,21 %) 181 (1,27 %) 274 (1,93 %)
1971. 17.607 16.894 (95,95 %) 477 (2,70 %) 33 (0,18 %) 203 (1,15 %)

Ozalj (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi kôd]
  • 2001. – 1164
  • 1991. – 1184 (Hrvati – 1089, Srbi – 49, Jugoslaveni – 16, ostali – 30)
  • 1981. – 599 (Hrvati – 573, Srbi – 10, Jugoslaveni – 6, ostali – 10)
  • 1971. – 217 (Hrvati – 193, Srbi – 7, ostali – 17)

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Grad Ozalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
11780
13354
13610
14309
14126
14047
13574
14839
14769
14432
13125
11634
9744
9988
7932
6817
5837
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Ozalj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Ozalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
229
165
145
136
137
145
158
140
229
163
216
217
599
1184
1164
1181
1053
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. povećano za dijelove područja naselja Lukšići Ozaljski, Podgraj, Soldatići i Vrhovački Sopot, u kojima je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Grad se prvi put spominje 1244. kao slobodni kraljevski grad. Od kraja 14. stoljeća (1398.) u vlasništvu je Frankopana iz čijih je ruku rodbinskim vezama 1550. prešao pod obitelj Zrinski koja mu je ostala vlasnikom sve do 1671. godine.

Koliko je Ozalj vezan za Zrinske i Frankopane, govori i podatak da je za Dan grada određen 30. travnja – kao uspomena na događaj iz 1671. kada su pogubljena dvojica najvećih hrvatskih plemića što je nažalost značilo i kraj uloge njihovih obitelji u hrvatskoj povijesti.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Grob Slave Raškaj.
Stari grad Ozalj.

Ozalj danas ima osnove i za razvoj turizma, naročito kulturno-povijesnog i izletničkog karaktera. Zahvaljujući pitoresknoj okolici i činjenici da je u gradu rođena velika slikarica Slava Raškaj, koja se mnogo bavila upravo pejzažima ozaljske okolice, ovaj je kraj vrlo pogodan za organiziranje likovnih kolonija, domaćega i međunarodnoga karaktera. Uz kupalište na Kupi, ozaljski kraj je zanimljiv i zato što je spoj brežuljkastog i nizinskog prostora, s mnoštvom prirodnih i antropogenih potencijala.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Hidroelektrana Munjara na rijeci Kupi u Ozlju.

Srednjovjekovni grad Ozalj, smješten na klisuri iznad rijeke Kupe, pregrađen je u dvorac u 18. st.

U Ozlju je na Kupi izgrađena i jedna od prvih hidroelektrana u Hrvatskoj – 1908. počela je opskrbljivati energijom industrijske pogone, ali nije poslužila razvoju ozaljske industrije, nego karlovačke. Neorenesansna zgrada hidroelektrane kulturni je spomenik.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola "Slava Raškaj" Ozalj

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U Ozlju je danas smješten gradski muzej, a on je i sjedište Pučkog otvorenog učilišta Ivana Belostenca. U sklopu muzeja uređen je i etno-park, udaljen nekoliko stotina metara od središta grada.

  • ozaljski književni (kulturni) krug

Šport

[uredi | uredi kôd]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ozalj
Mrežna mjesta
Nedovršeni članak Ozalj koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.