Klasična mehanika: razlika između inačica
m Bot: Interwiki za izabrane članke za he:מכניקה קלאסית |
m robot Dodaje: ml, nn, ta Mijenja: el, eo, mt |
||
Redak 62: | Redak 62: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
{{Link FA|he}} |
|||
[[an:Mecanica clasica]] |
[[an:Mecanica clasica]] |
||
Redak 74: | Redak 76: | ||
[[da:Klassisk mekanik]] |
[[da:Klassisk mekanik]] |
||
[[de:Klassische Mechanik]] |
[[de:Klassische Mechanik]] |
||
[[el:Κλασική |
[[el:Κλασική μηχανική]] |
||
[[en:Classical mechanics]] |
[[en:Classical mechanics]] |
||
[[eo:Klasika |
[[eo:Klasika mekaniko]] |
||
[[es:Mecánica clásica]] |
[[es:Mecánica clásica]] |
||
[[eu:Mekanika klasiko]] |
[[eu:Mekanika klasiko]] |
||
Redak 83: | Redak 85: | ||
[[fr:Mécanique newtonienne]] |
[[fr:Mécanique newtonienne]] |
||
[[gl:Mecánica clásica]] |
[[gl:Mecánica clásica]] |
||
[[he:מכניקה קלאסית]] |
[[he:מכניקה קלאסית]] |
||
[[hu:Klasszikus mechanika]] |
[[hu:Klasszikus mechanika]] |
||
[[id:Mekanika klasik]] |
[[id:Mekanika klasik]] |
||
Redak 93: | Redak 95: | ||
[[lt:Klasikinė mechanika]] |
[[lt:Klasikinė mechanika]] |
||
[[map-bms:Mekanika klasik]] |
[[map-bms:Mekanika klasik]] |
||
[[ml:ഉദാത്തബലതന്ത്രം]] |
|||
[[mn:Сонгодог механик]] |
[[mn:Сонгодог механик]] |
||
[[mr:अभिजात यामिक]] |
[[mr:अभिजात यामिक]] |
||
[[ms:Mekanik klasik]] |
[[ms:Mekanik klasik]] |
||
[[mt:Mekkanika |
[[mt:Mekkanika klassika]] |
||
[[nl:Klassieke mechanica]] |
[[nl:Klassieke mechanica]] |
||
[[nn:Klassisk mekanikk]] |
|||
[[no:Klassisk mekanikk]] |
[[no:Klassisk mekanikk]] |
||
[[pl:Mechanika klasyczna]] |
[[pl:Mechanika klasyczna]] |
||
Redak 107: | Redak 111: | ||
[[sq:Mekanika klasike]] |
[[sq:Mekanika klasike]] |
||
[[sv:Klassisk mekanik]] |
[[sv:Klassisk mekanik]] |
||
[[ta:மரபார்ந்த விசையியல்]] |
|||
[[tg:Механикаи классикӣ]] |
[[tg:Механикаи классикӣ]] |
||
[[th:กลศาสตร์ดั้งเดิม]] |
[[th:กลศาสตร์ดั้งเดิม]] |
Inačica od 13. siječnja 2010. u 11:47
Mehanika je područje fizike koje proučava gibanje tijela pod djelovanjem sila.
Osnove moderne mehanike su postavili Galileo Galilei (1564.-1642.) i Isaac Newton (1643.-1727.). Do kraja 19. stoljeća se smatralo da je ono što danas zovemo klasičnom mehanikom konačna fizikalna istina o svemiru. Međutim, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, rađaju se nove ideje te se na stare probleme počelo gledati s novog stanovišta, što je urodilo stvaranjem kvantne mehanike i teorije relativnosti. Danas znamo da je klasična mehanika samo aproksimacija jedne više istine o materiji, prostoru i vremenu koja, unatoč uznapredovalim znanjima i tehnologiji, nije još ni izbliza u potpunosti otkrivena.
Najosnovnija podjela mehanike:
- Statika - proučava tijela u ravnoteži.
- Dinamika - proučava geometrijske aspekte gibanja i djelovanje sila.
Mehaniku možemo podijeliti i prema naravi predmeta proučavanja:
- Mehanika materijalne točke
- Mehanika krutog tijela - proučava gibanje i ravnotežu tijela kod kojih se međusobni položaj sastavnih čestica ne mijenja.
- Fizika čvrstog tijela
- Mehanika fluida
Primjena teoretskih znanja iz svih grana mehanike u građevinarstvu, strojarstvu, brodogradnji itd. se naziva primjenjena mehanika.
Sile kojima se klasična mehanika uglavnom bavi spadaju u kontaktne (sve vrste), gravitacijske i inercijalne. To, međutim ne znači da je problem djelovanja nekih drugih sila manje mehaničke prirode od upravo spomenutih - npr. gibanje elektrona u strujnom krugu pod razlikom potencijala električnog polja. Stvar je jednostavno u tome što druge pojave imaju dovoljnu kompleksnost i posebnost da ih se proučava kao odvojene grane znanosti.
Osnovni zakoni mehanike
Važniji pojmovi
- Brzina
- Deformacija
- Energija
- Gibanje
- Gravitacija
- Gustoća
- Impuls sile
- Tromost (inercija)
- Količina gibanja
- Krutost
- Kutna brzina
- Kutno ubrzanje
- Masa
- Moment
- Moment inercije
- Naprezanje
- Putanja
- Rad
- Sila
- Snaga
- Težina
- Tlak
- Ubrzanje
- Uzgon
- Vrijeme