Klasična mehanika: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Interwiki za izabrane članke za he:מכניקה קלאסית
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: ml, nn, ta Mijenja: el, eo, mt
Redak 62: Redak 62:


<!-- interwiki -->
<!-- interwiki -->

{{Link FA|he}}


[[an:Mecanica clasica]]
[[an:Mecanica clasica]]
Redak 74: Redak 76:
[[da:Klassisk mekanik]]
[[da:Klassisk mekanik]]
[[de:Klassische Mechanik]]
[[de:Klassische Mechanik]]
[[el:Κλασική Μηχανική]]
[[el:Κλασική μηχανική]]
[[en:Classical mechanics]]
[[en:Classical mechanics]]
[[eo:Klasika Meĥaniko]]
[[eo:Klasika mekaniko]]
[[es:Mecánica clásica]]
[[es:Mecánica clásica]]
[[eu:Mekanika klasiko]]
[[eu:Mekanika klasiko]]
Redak 83: Redak 85:
[[fr:Mécanique newtonienne]]
[[fr:Mécanique newtonienne]]
[[gl:Mecánica clásica]]
[[gl:Mecánica clásica]]
[[he:מכניקה קלאסית]] {{Link FA|he}}
[[he:מכניקה קלאסית]]
[[hu:Klasszikus mechanika]]
[[hu:Klasszikus mechanika]]
[[id:Mekanika klasik]]
[[id:Mekanika klasik]]
Redak 93: Redak 95:
[[lt:Klasikinė mechanika]]
[[lt:Klasikinė mechanika]]
[[map-bms:Mekanika klasik]]
[[map-bms:Mekanika klasik]]
[[ml:ഉദാത്തബലതന്ത്രം]]
[[mn:Сонгодог механик]]
[[mn:Сонгодог механик]]
[[mr:अभिजात यामिक]]
[[mr:अभिजात यामिक]]
[[ms:Mekanik klasik]]
[[ms:Mekanik klasik]]
[[mt:Mekkanika Klassika]]
[[mt:Mekkanika klassika]]
[[nl:Klassieke mechanica]]
[[nl:Klassieke mechanica]]
[[nn:Klassisk mekanikk]]
[[no:Klassisk mekanikk]]
[[no:Klassisk mekanikk]]
[[pl:Mechanika klasyczna]]
[[pl:Mechanika klasyczna]]
Redak 107: Redak 111:
[[sq:Mekanika klasike]]
[[sq:Mekanika klasike]]
[[sv:Klassisk mekanik]]
[[sv:Klassisk mekanik]]
[[ta:மரபார்ந்த விசையியல்]]
[[tg:Механикаи классикӣ]]
[[tg:Механикаи классикӣ]]
[[th:กลศาสตร์ดั้งเดิม]]
[[th:กลศาสตร์ดั้งเดิม]]

Inačica od 13. siječnja 2010. u 11:47

Mehanika je područje fizike koje proučava gibanje tijela pod djelovanjem sila.

Osnove moderne mehanike su postavili Galileo Galilei (1564.-1642.) i Isaac Newton (1643.-1727.). Do kraja 19. stoljeća se smatralo da je ono što danas zovemo klasičnom mehanikom konačna fizikalna istina o svemiru. Međutim, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, rađaju se nove ideje te se na stare probleme počelo gledati s novog stanovišta, što je urodilo stvaranjem kvantne mehanike i teorije relativnosti. Danas znamo da je klasična mehanika samo aproksimacija jedne više istine o materiji, prostoru i vremenu koja, unatoč uznapredovalim znanjima i tehnologiji, nije još ni izbliza u potpunosti otkrivena.


Najosnovnija podjela mehanike:


Mehaniku možemo podijeliti i prema naravi predmeta proučavanja:

  • Mehanika materijalne točke
  • Mehanika krutog tijela - proučava gibanje i ravnotežu tijela kod kojih se međusobni položaj sastavnih čestica ne mijenja.
  • Fizika čvrstog tijela
  • Mehanika fluida


Primjena teoretskih znanja iz svih grana mehanike u građevinarstvu, strojarstvu, brodogradnji itd. se naziva primjenjena mehanika.


Sile kojima se klasična mehanika uglavnom bavi spadaju u kontaktne (sve vrste), gravitacijske i inercijalne. To, međutim ne znači da je problem djelovanja nekih drugih sila manje mehaničke prirode od upravo spomenutih - npr. gibanje elektrona u strujnom krugu pod razlikom potencijala električnog polja. Stvar je jednostavno u tome što druge pojave imaju dovoljnu kompleksnost i posebnost da ih se proučava kao odvojene grane znanosti.


Osnovni zakoni mehanike

Važniji pojmovi

Vanjske poveznice


Predložak:Link FA