Napon

Elektromagnetizam

Elektricitet • Magnetizam Elektrostatika Električni naboj • Coulombov zakon • Električno polje • Električni tok • Gaussov zakon • Električni potencijal • Elektrostatska indukcija • Električni dipolni moment • Gustoća polarizacije Magnetostatika Ampèreov zakon • Električna struja • Magnetsko polje • Magnetizacija • Magnetski tok • Biot–Savartov zakon • Magnetski dipolni moment • Gaussov zakon za magnetizam Elektrodinamika Zrakoprazan prostor • Lorentzov zakon • ems • Elektromagnetska indukcija • Faradayev zakon • Lenzov zakon • Struja pomaka • Maxwellove jednadžbe • EM polje • Elektromagnetsko zračenje • Liénard-Wiechertov potencijal • Maxwellov tenzor • Vrtložne struje Električna mreža Električna vodljivost • Električni otpor • Električni kapacitet • Električni induktivitet • Impedancija • Rezonantne šupljine • Vodiči valova Kovarijantna formulacija Elektromagnetski tenzor • EM Stres-energijski tenzor • Četvero-struja • Elektromagnetski četvero-potencijal Znanstvenici Ampère • Coulomb • Faraday • Gauss • Heaviside • Henry • Hertz • Lorentz • Maxwell • Tesla • Volta • Weber • Ørsted

Električni napon (kraće napon, oznaka U ili V) je fizikalna veličina koja se koristi u elektrotehnici, a jednaka je razlici električnog potencijala:

$U=\Delta \phi =\phi _{2}-\phi _{1}\,$

Električni potencijal jest skalarna veličina koja predstavlja gradijent (promjenu u prostoru) električnog polja. Mjerna jedinica za veličinu napona u Međunarodnom sustavu je volt. Hristijan pak :)

Napon pokazuje koliki je rad W potreban da se jedinični električni naboj Q= 1 C premjesti između dvije točke u električnom polju :

$U={\frac {W}{Q}}$

Dio elektromotorne sile koji djeluje u nekom dijelu strujnog kruga zovemo električni napon.

Slikovito rečeno, napon je "napetost" električnog polja. Smanjenjem napetosti se otpušta električna struja slično otpuštanju strijele iz napetog luka. Električni napon se rasterećuje na trošilu u kojem struja prelazi u neki drugi oblik energije, odnosno vrši nekakav rad.

Težnja elektrona da se sa područja jakog negativnog potencijala, gdje su nagužvani, premjeste prema području s manjom gustoćom slobodnih elektrona ili do područja s mnoštvom kationa (atoma, tj. iona s manjkom elektrona u elektronskim ljuskama), odnosno područja pozitivnog potencijala je to jača, što je veća razlika potencijala tih dvaju područja. Razlika potencijala dvaju predmeta ili područja prema zemlji, naziva se električni napon. Veličina napona izražava se u voltima, a jedinica Volt bilježi se slovom V. Veće jedinice za mjerenje napona su kilovolt (1kV=1000 V) i megavolt (1 MV = 1,000.000 V). Jedinice za mjerenje vrlo malih napona su milivolt ( 1mV=1/1000 V) i mikrovolt (μV=1/1000.000 V). Čovjek je smislio razne vrste izvora struje koji su u stanju na jednom priključku stvarati negativni, a na drugom pozitivni potencijal. Visina napona među priključcima različita je kod raznih izvora struje. Napon novog baterijskog članka na bazi cinka i ugljena iznosi nešto preko 1,5 V. Za uređaje koji rade na višem naponu, izrađuju se baterije sa nekoliko serijski spojenih članaka, pa se tako dobivaju baterije s naponom od 3 ili 4,5 ili 9 Volti. Europske gradske električna mreže imaju napon od 250* ili 380 V.

Znak za opasnost od visokog napona

Tako visok napon opasan je za ljude i životinje, jer može kroz čovjeka protjerati po život opasnu struju. Zbog toga, ne dira se u električnu instalaciju gradske mreže prije isključenja osigurača koji prekidaju dovođenje napona na kućnu instalaciju !

Još su daleko veći naponi u vodovima dalekovoda, visokonaponskih transformatora ili visokonaponskih kablova, gdje dosižu desetke pa i stotine tisuća Volti. Takvi naponi mogu stvoriti i električni luk, kojim se strujni udar može prenijeti i kroz zrak, ako se objekt ili osoba u kontaktu sa zemljom previše približi vodu pod visokim naponom.

Vidi još

• Volt
• građa materije
• Električni potencijal
• Zaštita od strujnog udara