Vojislavljevići

Sveti Vladimir, dukljanski knez, prvotni crnogorski svetac

Dukljansko kraljevstvo za doba Bodina

Datoteka:The King Mihailo Vojislavljevic.jpg

Mihailo, prvi dukljanski kralj

Bodin, kralj dukljanski

Crnogorska planina Rumija u čijim se klancima odigrala dukljansko-bizantska Bitka kod Bara 1042.

Vojislavljevići su prvotna dinastija u crnogorskoj povijesti, vladari Dukljom od sredine 10. do konca 12. stoljeća. Tijekom njihove vladavine Duklja je postala neovisnom od Crvene Hrvatske, a najkasnije od 1077. ona je bila kraljevina.

Njena je moć od polovice 11. vijeka imala uzlaznu liniju. Na vrhuncu je bila za doba Bodina, kada se teritorij rasprostirao od Neretve na zapadu do rijeke Vojuše na istoku (Albanija), a na sjeveru je Dukljansko kraljevstvo obuhvaćalo velike djelove Raške i Bosne.

Nakon crkvenog raskola 1054. godine ostalo je Dukljansko kraljevstvo pod Vojislavljevićima rimokatoličko. Srpski župan Nemanja je 1185. napao Duklju, razorio sve njene gradove (izuzev Kotora) i zauzeo je.

Vladari iz dinastije Vojislavljevića

• Sveti Vladimir (rođen oko 970. - Prespa, Makedonija, 1016.), dukljanski knez, prvotni crnogorski svetac, poznat u literautiri i kao Sveti Jovan Vladimir (hrvatski, Ivan).

• Vojislav, dukljanski knez, Sveti Vladimir mu je bio stric ili brat od strica, vladao od 1018. do 1043., osamostalio Duklju, 1042. pobjedio kombiniranu bizantsku vojsku.

• Mihailo, dukljanski kralj, vladao od 1046. do 1081., dobio kraljevske oznake od pape Grgura VII. najkasnije 1077. godine.

• Bodin, dukljanski kralj, vladao od 1082. do 1108. godine, za njegovoga doba Dukljansko kraljevstvo bilo je na vrhuncu.

• Mihailo II., dukljanski kralj, naslijedio oca Bodina nakon njegove smrti 1108. godine, no ubrzo je bio svrgnut.

• Dobroslav, dukljanski kralj, sin Mihaila i polubrat Bodina, voljom je naroda izabran za kralja, no ubrzo je postao žrtva urote koju je ispleo raški župan Vukan koji ga je zatvorio. Pustio ga je na slobodu, ali je Dobroslava, njegov nasljednik na dukljanskom prijestolju kralj Vladimir, oslijepio. Umro je Dobroslav u samostanu Sv. Srđa i Vakha pokraje rijeke Bojane.

• Vladimir, dukljanski kralj, unuk Mihaila, surađivao s raškim županom Vukanom i bio eksponent raške struje u Duklji o kojoj izvještava i Ljetopis popa Dukljanina. Otrovan je 1118. po naređenju Bodinove žene kraljice Jakvinte.

• Đorđe, u dva navrata dukljanski kralj, najprije 1118. a onda u razdoblju od 1125. do 1131. godine. Sin Bodinov. Sa svojom majkom Jakvintom se žestoko obračunavao s raškom strujom u Dukljanskom kraljevstvu. No, Bizant je uskoristio unutarnje borbe, pa su poduzeli vojni napad na Duklju, zauzeli prijestonicu Skadar, uhitili Jakvintu i poslali je u Carigrad kamo je i umrla. Nakon borbi, Đorđa su Bizantici zarobili i odveli također u Carigrad gdje je i umro.

• Grubeša, dukljanski kralj, sin kneza Branislava, vladao od 1118. do 1125. kao bizantski vazal, te ratovao protiv kralja Đorđa, u jednom takovom boju i pogunuo.

• Gradihna, dukljanski kralj, vladao od 1131. do 1141. godine, sin kneza Branislava, za kralja postavljen kao bizantski vazal. Ljetopis popa Dukljanina opisuje kako je bio Gradihna "blag, krotak, milosrdan, zaštitnik udovica i siročadi". Moć je Dukljanskoga kraljevstva za njegova doba već bila na izmaku.

• Radoslav, dukljanski knez, naslijedio pristolje do svoga oca kralja Gradihne, no za razliku od njega i svih ostalih Vojislavljevića od doba Mihaila, Radoslav nije nosio titulu kralja, što bjelodano svjedoči o dezintegraciji moći Dukljanskoga kraljevstva. Skupa sa svojom braćom Jovanom i Vladimirom pokušao je Radoslav organizirati oružani otpor srpskim napadima koje je predvodio raški župan Nemanja. No, u tome nisu imali uspjeha.

Vanjske poveznice

• Obiteljske veze Vojislavljevića (crn.)
• Dr. Božidar Šekularac "Dukljanska država - crnogorski iskon i korijen" (crn.)

• Dr. Fran Milobar "Dukljansko kraljevstvo", Sarajevo, 1900.g. (odlomak)