Požeška katedrala: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Saint Teresa of Ávila Cathedral-tower.jpg|200px|desno|thumb|Toranj požeške katedrale.]]
[[Datoteka:Saint Teresa of Ávila Cathedral-tower.jpg|200px|desno|thumb|Toranj požeške katedrale.]]
'''Požeška katedrala''' ili '''katedrala sv. Terezije Avilske''' katedralna je crkva [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]] od osnivanja biskupije [[1997]]. godine. Nalazi se u središtu [[Požega|Požege]], na brežuljku gdje je nekada bila srednjovjekovna utvrda.
'''Požeška katedrala''' ('''katedrala sv. Terezije Avilske''') katedralna je crkva [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]] od osnivanja biskupije [[1997]]. godine. Nalazi se na baroknom Trgu sv. Terezije, u blizini brežuljka na kojemu je nekada bila srednjovjekovna utvrda.


Zagrebački [[biskup]] [[Franjo Thauszy]] dao je 80.000 forinti za izgradnju [[katedrala|katedrale]]. <ref>http://www.pozega-tz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=26</ref> [[Novac|Novci]] su u početku bili namijenjeni za obnovu požeške utvrde u vlasništvu biskupa Thauszya. Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] odobrila je gradnju [[11. srpnja]] [[1754]]. godine, a započeta je [[28. lipnja]] [[1756]]. godine. Nakon sedam godina gradnje, biskup Franjo Thauszy posvetio je crkvu [[24. srpnja]] [[1763]]. godine. Nazvana je po [[Sveta Terezija Avilska|sv. Tereziji Avilskoj]], španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici, koja je obnovila žensku granu [[karmelićani|karmelićanskog]] reda. Ona je bila svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je po njoj i dobila ime.
Zagrebački [[biskup]] [[Franjo Thauszy]] dao je 80.000 forinti za izgradnju [[katedrala|katedrale]]. <ref>http://www.pozega-tz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=26</ref> [[Novac|Novci]] su u početku bili namijenjeni za obnovu požeške utvrde u vlasništvu biskupa Thauszya. Carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] odobrila je gradnju [[11. srpnja]] [[1754]]. godine, a započeta je [[28. lipnja]] [[1756]]. godine. Nakon sedam godina gradnje, biskup Franjo Thauszy posvetio je crkvu [[24. srpnja]] [[1763]]. godine. Nazvana je po [[Sveta Terezija Avilska|sv. Tereziji Avilskoj]], španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici, koja je obnovila žensku granu [[karmelićani|karmelićanskog]] reda. Ona je bila svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je po njoj i dobila ime.
Redak 6: Redak 6:
Graditelji crkve bili su vrlo vjerojatno uvaženi štajerski (mariborski) graditelji [[Josef Hoffer]] i [[Johann Fuchs]].
Graditelji crkve bili su vrlo vjerojatno uvaženi štajerski (mariborski) graditelji [[Josef Hoffer]] i [[Johann Fuchs]].


Prvotni [[toranj]] stradao je u [[oluja|oluji]] [[1926]]. godine. Zamijenjen je novim koji je visok 63 metra.
Vrh prvog [[zvonik]]a stradao je u [[oluja|oluji]] [[1926]]. godine, kada je zamijenjen novim koji je visok 63 metra.


Interijer je izrađen u [[barok]]nom i [[rokoko]] stilu. U središtu je [[oltar]] sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivana Nepomuka]], dar Franje Nádasdya te oltar [[Sveti Mihael|sv. Mihaela Arkanđela]], dar [[Kutjevo|kutjevačkog]] župnika Josipa Maurovića, rođenog u Požegi. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya. Katedralne [[orgulje]] izradio je obrt Josipa Brandla iz [[Maribor]]a. U katedrali se nalaze od [[1900]]. godine. Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] postavljeno je šest oktogonalnih [[vitraj]]a.
Interijer je izrađen u [[barok]]nom i [[rokoko]] stilu. U središtu je [[oltar]] sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivana Nepomuka]], dar Franje Nádasdya te oltar [[Sveti Mihael|sv. Mihaela Arkanđela]], dar [[Kutjevo|kutjevačkog]] župnika Josipa Maurovića, rođenog u Požegi. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya. Katedralne [[orgulje]] izradio je obrt Josipa Brandla iz [[Maribor]]a. U katedrali se nalaze od [[1900]]. godine. Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] postavljeno je šest oktogonalnih [[vitraj]]a.

Inačica od 5. lipnja 2010. u 04:10

Toranj požeške katedrale.

Požeška katedrala (katedrala sv. Terezije Avilske) katedralna je crkva Požeške biskupije od osnivanja biskupije 1997. godine. Nalazi se na baroknom Trgu sv. Terezije, u blizini brežuljka na kojemu je nekada bila srednjovjekovna utvrda.

Zagrebački biskup Franjo Thauszy dao je 80.000 forinti za izgradnju katedrale. [1] Novci su u početku bili namijenjeni za obnovu požeške utvrde u vlasništvu biskupa Thauszya. Carica Marija Terezija odobrila je gradnju 11. srpnja 1754. godine, a započeta je 28. lipnja 1756. godine. Nakon sedam godina gradnje, biskup Franjo Thauszy posvetio je crkvu 24. srpnja 1763. godine. Nazvana je po sv. Tereziji Avilskoj, španjolskoj redovnici i crkvenoj naučiteljici, koja je obnovila žensku granu karmelićanskog reda. Ona je bila svetica zaštitnica carice Marije Terezije, koja je po njoj i dobila ime.

Graditelji crkve bili su vrlo vjerojatno uvaženi štajerski (mariborski) graditelji Josef Hoffer i Johann Fuchs.

Vrh prvog zvonika stradao je u oluji 1926. godine, kada je zamijenjen novim koji je visok 63 metra.

Interijer je izrađen u baroknom i rokoko stilu. U središtu je oltar sv. Terezije Avilske, dar biskupa Thauszya. Među ostalim oltarima, izdvajaju se oltar sv. Ivana Nepomuka, dar Franje Nádasdya te oltar sv. Mihaela Arkanđela, dar kutjevačkog župnika Josipa Maurovića, rođenog u Požegi. Lijepa propovjedaonica također je dar biskupa Thauszya. Katedralne orgulje izradio je obrt Josipa Brandla iz Maribora. U katedrali se nalaze od 1900. godine. Krajem 19. stoljeća postavljeno je šest oktogonalnih vitraja.

Slike u katedrali naslikali su hrvatski slikari Celestin Medović i Oton Iveković 1898. i 1899. godine. Medović je naslikao slike sv. Terezije Avilske, evanđelista Marka i Mateja, Isusa na Maslinskoj gori i sv. Ćirila. Iveković je naslikao evanđeliste Luku i Ivana, sv. Ceciliju, Navještenje i sv. Metoda. Zajedno su naslikali sliku Presvetog Trojstva iznad glavnog oltara.

Izvori