Ivan Krkač

Predložak:Biografija Ivan Krkač (Jakovlje, 30. ožujka 1911. - Martinci (između Zlatar Bistrice i Zlatara), 15. svibnja 1942.) bio je hrvatski komunist, organizator ustanka u Hrvatskom Zagorju, partizan i narodni heroj Jugoslavije

Životopis

Mladost i robija

Poput mnogih drugih Zagoraca toga doba, i Krkač se sa nepunih 16 godina uputio na rad u Zagreb i zaposlio u gradskom majuru (poduzeću za parkove i nasade). Krkača je u revolucionarne vode odveo jedan naoko bizaran događaj, - on je uhapšen 3. listopada 1933. i osuđen na četiri godine strogog zatvora u Lepoglavi, zato jer je na gradskom majuru na Kajzerici pucao na svog predpostavljenog inženjera Elznera. Na sudu se branio da ga je Elzner maltretirao i neopravdano otpustio s posla - nakon 6 godina vjernog rada (valjda zato da bi uposlio koga svoga). Čak je i otkaz otrpio, - ali se stvar zakomplicirala kad mu je Elzner nakon dugog natezanja ponovno odbio dati svjedodžbu (radnu knjižicu), - ukoliko ne plati 20 dinara za taksu. Krkač je nakraju i na to pristao, ali mu je pukao film kad mu je Elzner zabranio da uđe u krug majura i posjeti kolege od kojih je httio posuditi novac. Na to je izvadio pištolj i ispalio 6 metaka u Elznera, od kojih su dva pogodila istog u nogu.

Za izdržavanja kazne Krkač se sprijateljio s poznatim komunistom Martinom Franekićem, i preko njega upoznao s idejama radničkog pokreta, kojemu mu je pristupio čim je pušten s robije. Nakon robije, Krkač se vratio u svoje Jakovlje, u kojem je već 1938. godine osnovao mjesni odbor Stranke radnog naroda, koji je dvije godine kasnije postao partijska organizacija. On je ujedno bio i prvi sekretar te novoosnovane organizacije, a kada je u listopadu iste godine, osnovan Općinski komitet SKH za općine Pušću i Bistru, Krkač je izabran za člana tog komiteta.

Drugi svjetski rat i Narodnooslobodilački pokret

Krkač je bio osobito zaslužan za razvitak ustanka u Jakovlju i Hrvatskom Zagorju. U kolovozu 1941. godine, izabran je u Kotarski komitet Komunističke partije za Zagreb, kao osoba koja najviše može pomoći u podizanju ustanka u svom kraju. On je doista za kratko vrijeme osnovao nove partijske organizacije (3), a u nekoliko sela i narodnooslobodilačke odbore. U studenom 1941. godine, na Okružnoj partijskoj konferenciji, izabran je za člana Okružnog komiteta Komunističke partije za Zagreb, i člana njezina politbiroa.

Ivan Krkač bio je jedan od najagilnijih organizatora prvih partizanskih jedinica, u tom dijelu Hrvatskog Zagorja na početku 1942. Bio je politički komesar 1. zagorske partizanske čete, - isticao se svojom hrabrošću i upornošću kojom se borio po svom kotaru - Donja Stubica. Tako je već 8. travnja 1942. godine, Krkač sa svojom četom napao Donju Stubicu, da onemogući proslavu prve godišnjice Nezavisne Države Hrvatske, i jasno zna do znanja da i u njegovu kraju ima ustanika. Njegova četa izvršila je uspješan napad na redarstvenu postaju u Donjoj Bistri. Pored ostalih akcija, četa je izvršila i diverziju u Tekstilnoj tvornici u Oroslavju].

Ivan Krkač ubijen je u zasjedi koja ni do danas nije potpuno razjašnjena, - on je u ranim jutarnjim satima 15. svibnja 1942. godine, zajedno sa svojim pratiocem navratio u mlin Ernesta Knausa (svog poznanika) u Martincima (između Zlatar Bistrica i Zlatara), da se odmori od noćnog marša po šumi. Mlin je međutim bio opkoljen, - tako da su ga redarstvenici i ustaše iznenadili, pripucavši sa prozora mlina i na mjestu ubili (u ruci mu je ostala bomba koju nije stigao ni aktivirati).

Ivan Krkač proglašen je Narodnim herojem 9. veljače 1952. godine.

Pogledajte i ove stranice

• Jakovlje u NOB
• Prvi zagorski partizanski odred

Literatura

• Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi, Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959.

Vanjske poveznice

• Biografija Ivana Krkača na portalu Narodni heroji Jugoslavije