Grimorij: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
sadržaj |
||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
=== Stari vijek === |
=== Stari vijek === |
||
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr]] |
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>Magija, str. 59.</ref>, te zapisi rituala i prizivanja iz [[sumer]]skog grada [[Uruk]]a, datirani u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.]]<ref>Grimoires, str. 8.</ref> |
||
U vrijeme [[helenizam|helenizma]] utjecaj židovske magije proširio se i na Egipat, gdje se isprepleo s egipatskom magijom. O tome svjedoče [[Grčka|grčko]]-[[egipat]]ski magijski [[papirus]]i pronađeni u 19. stoljeću na području nekadašnjeg helenističkog Egipta.<ref>Grimoires, str. 9.-10.</ref> |
|||
| ⚫ | Prema [[Biblija|biblijskoj tradiciji]], autorstvo nad [[okultizam|okultnim]] tekstovima pripisivano je još od antike [[Židovi|židovskim]] patrijarsima i prorocima poput [[Henok]]a (''Knjiga Henokova''), [[Mojsije|Mojsija]] ( ''Knjige Mojsijeve'') i [[Salomon]]a (''Clavicula Salomonis'', ''[[Salomonov testament]]'' iz [[1. stoljeće|1.]]-[[3. stoljeće|3. stoljeća]] i dr.).<ref>Grimoires, str |
||
| ⚫ | Prema [[Biblija|biblijskoj tradiciji]], autorstvo nad [[okultizam|okultnim]] tekstovima pripisivano je još od antike [[Židovi|židovskim]] patrijarsima i prorocima poput [[Henok]]a (''Knjiga Henokova''), [[Mojsije|Mojsija]] ( ''Knjige Mojsijeve'') i [[Salomon]]a (''Clavicula Salomonis'', ''[[Salomonov testament]]'' iz [[1. stoljeće|1.]]-[[3. stoljeće|3. stoljeća]] i dr.).<ref>Grimoires, str. 15.</ref> |
||
=== Srednji vijek === |
=== Srednji vijek === |
||
| Redak 26: | Redak 28: | ||
* ''[[Sefer Raziel]]'', [[13. stoljeće]] |
* ''[[Sefer Raziel]]'', [[13. stoljeće]] |
||
* ''[[Knjiga zakletvi pape Honorija]]'' (''Liber Juratus''), 13. stoljeće |
* ''[[Knjiga zakletvi pape Honorija]]'' (''Liber Juratus''), 13. stoljeće |
||
| ⚫ | |||
* ''[[Knjiga svete magije Abra-Melina maga]]'', [[1458]]. |
* ''[[Knjiga svete magije Abra-Melina maga]]'', [[1458]]. |
||
* ''[[Heptameron|Heptameron seu Elementa magica]]'', [[1496]]. |
* ''[[Heptameron|Heptameron seu Elementa magica]]'', [[1496]]. |
||
| ⚫ | |||
=== Renesansa i barok === |
=== Renesansa i barok === |
||
Inačica od 25. travnja 2011. u 18:51
.jpg)
Grimorij, također grimoar, (fr. grimoire) ili Knjiga sjenki, je tekstualni priručnik magije. Ovakvi priručnici poznati su širom Europe još od srednjeg vijeka.
Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput talismana, kako izvoditi magične čarolije, prizivati anđele i demone, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i slično.
Većina grimorija su apokrifni spisi koji su autorstvo atributirali znamenitim povijesnim osobama kako bi djelima dali autoritet i značaj.
Etimologija
Riječ "grimorij" ili "grimoar" vuče podrijetlo od starofrancuske riječi grammaire koja proizlazi od grčkog "grammatikos" u značenju pisana riječ. Taj izraz se počeo rabiti u srednjem vijeku za sve necrkvene knjige, koje su kao takve bile sumnjičene kao knjige magije. S vremenom se izraz lokalizirao isključivo na ona djela koja su doista sadržavala tekstove magije i okultnog.
Povijest
Stari vijek
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su arheološkim iskapanjima u Egiptu i na glinenim pločicama iz Asurbanipalove knjižnice iz 7. stoljeća pr. Kr.[1], te zapisi rituala i prizivanja iz sumerskog grada Uruka, datirani u 5. i 4. stoljeće pr. Kr.[2]
U vrijeme helenizma utjecaj židovske magije proširio se i na Egipat, gdje se isprepleo s egipatskom magijom. O tome svjedoče grčko-egipatski magijski papirusi pronađeni u 19. stoljeću na području nekadašnjeg helenističkog Egipta.[3]
Prema biblijskoj tradiciji, autorstvo nad okultnim tekstovima pripisivano je još od antike židovskim patrijarsima i prorocima poput Henoka (Knjiga Henokova), Mojsija ( Knjige Mojsijeve) i Salomona (Clavicula Salomonis, Salomonov testament iz 1.-3. stoljeća i dr.).[4]
Srednji vijek
Prvi europski grimoriji nastajali su u srednjem vijeku, no u njima se očitava i starija hermetička tradicija, zasnovana na antičkim tradicijama i židovskom misticizmu.
Najpoznatiji grimoriji u razdoblju srednjeg vijeka bili su:
- Picatrix, 12. stoljeće
- Sefer Raziel, 13. stoljeće
- Knjiga zakletvi pape Honorija (Liber Juratus), 13. stoljeće
- Mojsijev mač (Harba de-Mosha), 14. stoljeće
- Knjiga svete magije Abra-Melina maga, 1458.
- Heptameron seu Elementa magica, 1496.
Renesansa i barok
Prodorom novoplatonističke ezoterije s Istoka, padom Carigrada, nastaju brojni magijski rukopisi koji autorstvo uglavnom pripisuju kralju Salomonu. Najvažniji od njih su:
- Ključ kralja Salomona, 15. stoljeće
- De occulta philosophia libri tres, 1533.
- Arbatel de magia veterum, 1575.
- Grand Albert, 16. stoljeće
- Lemegeton Clavicula Salomonis, 17. stoljeće
Početkom 17. stoljeća pojavljuju se prvi tiskani grimoriji, čime takva literature postaje dostupnija širem krugu ljudi.[5]
18. i 19. stoljeće
Unatoč pojavi prosvjetiteljstva, razvoju znanosti i racionalizma, vjerovanja u magiju i vještičarstvo preživjela su u Europi. U ovom vremenu nastaju i neki novi magijski tekstovi koji većinom imaju pretenziju postaviti vrijeme svog postanka u dalju prošlost kako bi dobili na vjerodostojnosti i auru tajanstvenosti:
- Petit Albert, 18. stoljeće
- Black Pullet, 18. stoljeće
- Grimorium Verum, navodno tiskana 1517., no zapravo potjeće iz 18. stoljeća
- Enchiridion Leonis Papae, 1749.
- Šesta i sedma Mojsijeva knjiga, 18. ili 19. stoljeće
- Grimorij pape Honorija (Grimorium Honorii), 18. ili 19. stoljeće
- Magus, autora Francisa Baretta iz 1801.
- Grand Grimoire, navodno izdan 1522., ali vjerojatno nije nastao prije 19. stoljeća
- Knjiga svetog Ciprijana, pretendira na 1510. kao godinu tiskanja, ali prvi spomen je tek iz 1802.[6]
20. stoljeće
U 20. stoljeću je, također zabilježena pojava određenih magijskih priručnika, ali i prva navala brojnih modernih grimorija.
Neki od važnijih knjiga iz ovog razdoblja su:
- Tajni Turielov grimorij
- Necronomicon, grimorij iz novela H. P. Lovecrafta
- Simonov necronomicon, nastao po uzoru na onaj literarni
Bilješke
- ↑ Magija, str. 59.
- ↑ Grimoires, str. 8.
- ↑ Grimoires, str. 9.-10.
- ↑ Grimoires, str. 15.
- ↑ Havens, Nigel, str. 38.
- ↑ Davies, Owen, str. 114.
Literatura
- Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, New York, 2009. ISBN 978-0-19-920451-9
- Havens, Nigel, Tradicija čarobnjaštva, Nova Arka, Zagreb, 1996. ISBN 953-6123-31-2
- Knight, Thomas H., Magija, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2001. ISBN 953-6234-91-2
Vanjske poveznice
- Internet Sacred Text Archives: Grimoires (engl.)
- Magical Athenaeum - zbirka magijskih rukopisa i knjiga u PDF formatu (engl.)
.svg){kind=small}