Moldavija (pokrajina)

Ovo je članak o povijesnoj rumunjskoj regiji i kneževini. Za današnju europsku državu pogledajte članak Moldova.

Kneževina Moldavija za vrijeme Stjepana III. Moldavskog

Položaj Kneževine Moldavije i susjednih regija, 16./17. st.

Moldavija je povijesno slavensko-romanska regija, nakon 14. stoljeća formirana kao romanizirana Kneževina sa sve većom rumunjskom populacijom. U 8. i 9. stoljeću, na još neimenovanom prostoru Moldavije koji obuhvaća prostor između Karpatske planine i južnog dijela rijeke Dnister, živjela su dva slavenska plemena: Tiverci na širem prostoru regije, i Bijeli Hrvati na krajnjem sjeverozapadu. Ova dva plemena iz istih krajeva bit će potisnuta prema ukrajinskim, rumunjskim i drugim prostorima provalom euroazijskih naroda nakon 9., 10. i 11. stoljeća. Nakon navale Mongola i pada Kijevske Rusi u 13. stoljeću, taj je prostor u većini naseljen rumunjskim stanovništvom koje će u sljedećem razdoblju formirati »Kneževinu Moldaviju«.

Povijest i migracije stanovnika

Sudeći prema jeziku i uvjerenju, stanovnici Moldavije danas su najsličniji Rumunjima, ali povijesno gledajući taj su prostor naseljavali brojni slavenski stanovnici pa su današnji stanovnici kulturološki i fizionomijski dosta slični Istočnim Slavenima, posebno Ukrajincima, koji su jednim dijelom za vrijeme turske okupacije na tom prostoru asimilirani u romansku zajednicu. Romaniziranu regiju Moldaviju iz istih povijesno-političkih razloga dugo je prisvajalo Rusko Carstvo, a zatim i Sovjetski Savez. Radi brojne slavenske populacije na prostoru Moldavije stoljećima su protiv Turaka ratovali Ukrajinski kozaci i poljska vojska, u 18. stoljeću i vojska Ruskog Carstva.

Između dva svjetska rata, kad je Rumunjska teritorijalno bila najveća te teritorijalno uključivala i regiju Moldaviju te Besarabiju (naziv prostora koji danas zauzima Republika Moldova i manjim dijelom Ukrajina), tadašnji je SSSR osnovao na malom području Besarabije Sovjetsku Moldovu iako su tu Moldavci činili manjinu. Nakon drugog svjetskog rata SSSR je okupirao susjedne djelove tadašnje Rumunjske sa ukrajinskom populacijom te proglasio državu Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika odnosno Moldova. U republici Moldovi danas postoji jaka frakcija za ujedinjenje s Rumunjskom, ali tome se protive brojna ukrajinska i ruska manjina kao i vladajući komunisti. Danas je posebno problematično pitanje Pridnjistrovlja.

Zemljopisne karakteristike

S površinom nešto manjom od 40 000 kvadratnih km i sa preko 15 % stanovništva Rumunjske, Moldavija je rumunjskim dijelom druga najvažnija regija u Rumunjskoj. Veliko bogatstvo Moldavije su šume (čine oko 20 % svih šuma u zemlji), rudnici mangana i bakra, ležišta nafte i soli te plodna zemlja (nanosi lesa i črnozjom). Moldavija nije industrijski razvijena: od industrije tu se nalazi ili se nalazila drvna industrija, industrija papira te brodogradnja. Poljoprivreda je najvažnija grana. Razvijeno je i ratarstvo i stočarstvo.

U reljefu Moldavije prevladavaju nizinska i nizinsko-brdska područja. Velikih i visokih planina nema. Klima ima izražene amplitude. U siječnju je prosječna temperatura od – 3 do –5°C. Srpanjske teperature kreću se od svježih 17 do toplih 23°C. Padalina je malo, uglavnom oko 500 mm, a u nekim područjima i manje.

Najveći i najznačajniji gradovi su: Iasi, Galati i Bacau. Od ostalih gradova značajni su: Suceava, Botosani, Piatra Neamţ, Birlad, Oneuti, Tecuci i dr.

Vanjske poveznice

• WHERE DID THE NAME MOLDOVA COME FROM?
• Localization - Moldova - Romania.