Quito: razlika između inačica

Koordinate: 0°15′S 78°35.24′W / 0.250°S 78.58733°W / -0.250; -78.58733
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m slike i poveznice
Redak 2: Redak 2:
| ime = Quito
| ime = Quito
| ime_genitiv = Quita
| ime_genitiv = Quita
| izvorno_ime = San Francisco de Quito
| izvorno_ime = <small>''San Francisco de Quito''</small>


| slika_panorama = Quito-Centro_Historico_noche.jpg
| slika_panorama = Pichincha_desde_Itchimbia.jpg
| veličina_slike = 275px
| veličina_slike = 275px
| opis_slike = Povijesno središte Quita noću
| opis_slike = Panorama Quita s Pichinchom u pozadini


| slika_zastava = Flag_of_Quito.svg
| slika_zastava = Bandera_de_Quito.jpg
| slika_zastava_veličina = 100px
| slika_zastava_veličina = 100px
| slika_pečat =
| slika_pečat =
Redak 134: Redak 134:
| prazno6_info =
| prazno6_info =
}}
}}
'''Quito''' ([[kečuanski jezik|kečuanski]]: ''Qui-To'', što znači "mjesto u središtu svijeta") je glavni grad [[Ekvador]]a i pokrajine [[Pichincha]], te političko, kulturno i financijsko središte države. Osnovali su ga [[Španjolci]] [[1534]]. godine na mjestu starijeg [[Inka]] naselja '''Inga'''. Stara gradska jezgra izgrađena je u kolonijalnom stilu zbog koje je Quito, zajedno s [[Krakov]]om, bio prvi grad koji je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1978. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/2 Grad Quito] na službenim stranicama UNESCO-a {{en icon}} Preuzeto 18. siječnja 2012.</ref> kao "najmanje izmijenjen [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolski kolonijalni]] grad iz 16. stoljeća u [[Novi Svijet|Novom Svijetu]]".
'''Quito''' ([[kečuanski jezik|kečuanski]]: ''Qui-To'', što znači "mjesto u središtu svijeta") je glavni grad [[Ekvador]]a i pokrajine [[Pichincha]], te političko, kulturno i financijsko središte države.
[[Datoteka:Quito-Centro_Historico_noche.jpg|mini|lijevo|<center>Povijesno središte Quita noću]]
Osnovali su ga [[Španjolci]] [[1534]]. godine na mjestu starijeg [[Inka]] naselja '''Inga'''. Stara gradska jezgra izgrađena je u kolonijalnom stilu zbog koje je Quito, zajedno s [[Krakov]]om, bio prvi grad koji je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1978. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/2 Grad Quito] na službenim stranicama UNESCO-a {{en icon}} Preuzeto 18. siječnja 2012.</ref> kao "najmanje izmijenjen [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolski kolonijalni]] grad iz 16. stoljeća u [[Novi Svijet|Novom Svijetu]]".
[[Datoteka:Virgen_Gu%C3%A1pulo.jpg|mini|lijevo|<center>[[Miguel de Santiago]], ''Čudo Gospe Guápula'', ulje na platnu iz 17. st. s prikazom Quita]]

[[Datoteka:Mapaquito1786.jpg|mini|lijevo|<center>Karta Quita iz 1786. god.]]
==Zemljopisne odlike==
==Zemljopisne odlike==


Quito se nalazi 25 kilometara južno od [[ekvator]]a, u malenoj dolini rijeke [[Guayllabamba]] u zapadnim [[Ande|Andama]], na nadmorskoj visini od 2.850 metara, što ga čini drugim najvišim glavnim gradom na svijetu. On je drugi po veličini grad u Ekvadoru, poslije [[Guayaquil]]a. Spomenik koji označava ekvator lokalni stanovnici zovu „središte zemlje“ (''la mitad del mundo''). Moderne četvrti se šire na istočnim obroncima [[stratovulkan]]a [[Pichincha (vulkan)|Pichincha]] (visine 4.794 m).
Quito se nalazi 25 kilometara južno od [[ekvator]]a, u malenoj dolini rijeke [[Guayllabamba]] u zapadnim [[Ande|Andama]], na nadmorskoj visini od 2.850 metara, što ga čini drugim najvišim glavnim gradom na svijetu. On je drugi po veličini grad u Ekvadoru, poslije [[Guayaquil]]a. Spomenik koji označava ekvator lokalni stanovnici zovu „središte zemlje“ (''la mitad del mundo''). Moderne četvrti se šire na istočnim obroncima [[stratovulkan]]a [[Pichincha (vulkan)|Pichincha]] (visine 4.794 m) koji je posljednji put eruptirao 1999. godine.


Zahvaljujući nadmorskoj visini i položaju, klima u Quitu je umjerena do hladna, uglavnom konstantna tijekom cijele godine, s najvišom temperaturom od 21º Celzijusa. U Quitu postoje samo dva godišnja doba, ljeto (suho razdoblje) i zima (kišno razdoblje).
Zahvaljujući nadmorskoj visini i položaju, klima u Quitu je umjerena do hladna, uglavnom konstantna tijekom cijele godine, s najvišom temperaturom od 21º Celzijusa. U Quitu postoje samo dva godišnja doba, ljeto (suho razdoblje) i zima (kišno razdoblje).
Redak 144: Redak 147:
==Povijest==
==Povijest==


Arheološki nalazi su potvrdili kako je ovo područje bilo naseljeno još oko 900. pr. Kr. Još tada je imalo veliku važnost zbog strateškog položaja raškršća nekoliko trgovačkih putova i mjesto intenzivne trgovine.
Ime grada je izvedeno od naroda ''Quitu'' koji su naseljavali ovo područje mnogo prije španjolskog osvajanja. God. 1533., [[Sebastian Benalcazar]] je mirno osvojio svoj rodni grad koji je do tada bio prijestolnicom naroda [[Sejris]]a i [[Inka]], te je 1541. godine postao i prijestolnicom španjolske kolonije.

Ime grada je izvedeno od naroda ''Quitu'' koji su naseljavali ovo područje mnogo prije španjolskog osvajanja. God. 1533., [[Sebastian Benalcazar]] je mirno osvojio svoj rodni grad koji je do tada bio prijestolnicom naroda [[Sejris]]a i [[Inka]], te je 1541. godine postao i prijestolnicom španjolske kolonije. '''San Francisco de Quito''' je ostao glavni grad pokrajine ili predsjedništva Quito do kraja španjolske kolonijalne vladavine.

[[Franjevački red]] se prvi uspostavio u Quitu i odmah počeo graditi samostan koji je postao središte obrazovanja i umjetnosti sa svojom školom slikarstva i kiparstva. uslijedili su [[augustinci]], [[dominikanci]] i [[isusovci]] koji su svojim samostanima naknadno oblikovli izgled grada u baroknom stilu.

God. 1822., general [[Antonio José de Sucre]] je u Quitu prolasio neovisnost Ekvadora i grad je postao političko i gospodarsko središte sve do 20. stoljeća.

Grad je pretrpio više potresa od kojih je najveća šteta nastala 1797., 1859. i 1917. godine.


Njegov puni naziv je San Franciscu del Quito, i to je bio glavni grad pokrajine ili predsjedništva Quito do kraja španjolske kolonijalne vladavine. Ona je pretrpjela više navrata od potresa, najveća šteta nastaju od onih 1797 i 1859, ali grad je od najbolje očuvanih i najmanje izmijenjena povijesnog centra u Latinskoj Americi.


Franjevački red je bio prvi da se uspostavi u Quito i odmah počeo sagradili samostan koji je postao središte obrazovanja i umjetnosti sa svojim školama slikarstva i kiparstva.Augustinaca, dominikanci i isusovci naknadno oblikovan izgled grada sa svojim samostanima.
==Znamenitosti==
==Znamenitosti==


Redak 154: Redak 163:


Usprkos razarajućem [[potres]]u iz 1917. godine, Quito je najočuvanije i najmanje izmijenjeno povijesno središte Latinske Amerike. Samostani sv. Franje (''San Francisco)'' i sv. Dominika (''Santo Domingo''), te crkva i isusovački kolegij ''La Compañía'', svojim raskošnim interijerima su čisti primjer tzv. "[[Barok]]ne škole Quita" koja je spoj [[Španjolska umjetnost|španjolske]], [[Talijanska umjetnost|talijanske]], [[Mudejar|maurske]] i [[Flamanska umjetnost|flamanske umjetnosti]] s [[Indijanci|indijanskim]] domorodačkim utjecajima.
Usprkos razarajućem [[potres]]u iz 1917. godine, Quito je najočuvanije i najmanje izmijenjeno povijesno središte Latinske Amerike. Samostani sv. Franje (''San Francisco)'' i sv. Dominika (''Santo Domingo''), te crkva i isusovački kolegij ''La Compañía'', svojim raskošnim interijerima su čisti primjer tzv. "[[Barok]]ne škole Quita" koja je spoj [[Španjolska umjetnost|španjolske]], [[Talijanska umjetnost|talijanske]], [[Mudejar|maurske]] i [[Flamanska umjetnost|flamanske umjetnosti]] s [[Indijanci|indijanskim]] domorodačkim utjecajima.

Na sjeveru Quita se nalazi park Ejido u novom gradu (Mariscal) gdje se nalazi i Nacionalni muzej, Ekvadorska banka i brojni restorani, a odakle vodi put na sjever do Međunarodne zračne luke ''Mariscal Sucre''.

Od 2005. godine, zapadno od grada nalazi se i žičara s gondolama koja vodi do ''Telefériqa'', jednog od vrhova Pichincha visine 4.100 m. Odatle posjetitelji imaju jedinstven pogled na grad i cijelu dolinu.


<gallery>
<gallery>
Datoteka:Carondolete_en_el_cambio_de_guardia.jpg|<center>Predsjednička palača (''Palacio de Carondelet'')
Datoteka:Atardecer_en_Cartagena_de_Indias_desde_La_Popa..jpg|<center>Panorama luke Cartagena noću
Slika:Iglesia_San_Francisco_Quito.JPG|<center>Crkva sv. Franje
Slika:Iglesia_San_Francisco_Quito.JPG|<center>Crkva sv. Franje
Slika:Iglesia_de_Santo_Domingo,_Quito_-_2.jpg|<center>Crkva sv. Dominika
Slika:Torre_del_Reloj_Cartagena_Colombia.png|<center>Glavni ulaz u grad, ''Puerta del Reloj''
Slika:Benkos_Bioho.jpg|<center>Spomenik odmetnutom robu Benkosu Biohu
Slika:Quito-La_Compania-01.jpg|<center>Pročelje isusovačke crkve ''La Compañía''
Slika:India02.jpg|<center>Spomenik indijanki Catalini
Datoteka:Quito_panoramic_05.jpg|<center>Panorama modernog Quita
</gallery>
</gallery>


Redak 177: Redak 190:
* {{ZD|I|IZR}} [[Jeruzalem]], [[Izrael]]
* {{ZD|I|IZR}} [[Jeruzalem]], [[Izrael]]
||
||
* {{ZD|P|POL}} [[Krakov]], [[Poljska]]
* {{ZD|P|POLJ}} [[Krakov]], [[Poljska]]
* {{ZD|BBOL}} [[La Paz]], [[Bolivija]]
* {{ZD|B|BOL}} [[La Paz]], [[Bolivija]]
* {{ZD|U|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* {{ZD|U|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Louisville]], [[SAD]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Louisville]], [[SAD]]
Redak 187: Redak 200:
||
||
* {{ZD|S|SAD}} [[Saint Paul]], [[SAD]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Saint Paul]], [[SAD]]
* {{ZD|P|PORT}} [[San Juan]], [[Portoriko]]
* [[Datoteka:Flag_of_Puerto_Rico.svg|20px|]] [[San Juan, Portoriko]]
* {{ZD|D|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|D|DOM}} [[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]
* {{ZD|K|KOL}} [[Santiago de Cali]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|K|KOL}} [[Santiago de Cali]], [[Kolumbija]]
Redak 194: Redak 207:
* {{ZD|K|KAN}} [[Vancouver]], [[Kanada]]
* {{ZD|K|KAN}} [[Vancouver]], [[Kanada]]
|}
|}
{{Široka slika|Parque el Arbolito.jpg|900px|<center>Park Arbolito u Quitu|40%|left}}

==Izvori==
==Izvori==
{{commonscat}}
{{commonscat}}
Redak 201: Redak 214:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==


* [http://www.cartagena2006.gov.co/ iz 2006.]
* [http://www.inquito.com/deutsch/ Informacije o gradu] {{de}}
* [http://www.ecuadors.org/quito/ Službena stranica grada]
* [http://www.ecuadors.org/quito/ Službena stranica grada] {{es}}



{{mrva-grad-južna amerika}}
[[Kategorija: Glavni gradovi u Južnoj Americi]]
[[Kategorija: Glavni gradovi u Južnoj Americi]]
[[Kategorija: Gradovi u Ekvadoru]]
[[Kategorija: Gradovi u Ekvadoru]]

Inačica od 18. siječnja 2012. u 23:33

Quito
San Francisco de Quito
Panorama Quita s Pichinchom u pozadini
Panorama Quita s Pichinchom u pozadini
Panorama Quita s Pichinchom u pozadini
Zastava Quita
Zastava
Grb Quita
Grb
Nadimak: Luz de América ("Svjetlost u Americi")
La carita de Dios ("Božje lice")
Koordinate: 0°15′S 78°35.24′W / 0.250°S 78.58733°W / -0.250; -78.58733
Država Ekvador
Pokrajina Pichincha
Osnutak 6. prosinca 1534.
Osnivač Sebastián de Benalcázar
Vlast
 - Gradonačelnik Dr. Augusto Barrera Guarderas
Površina
 - Ukupna 352 km²
Visina 2.850 m
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 1.619.146
 - Gustoća 4.599,84/km²
 - Metropolitansko područje 2.239.191
Vremenska zona UTC-5 (UTC-5)
 - Ljeto (DST) UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj 1701
Pozivni broj 593 2
UNESCO-va svjetska baština Grad Quito
Godina uvrštenja 1978.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo ii, iv
Ugroženost -
Poveznica UNESCO
Službena stranica www.quito.gob.ec
Zemljovid
Quito na zemljovidu Ekvadora
Quito
Quito

Quito (kečuanski: Qui-To, što znači "mjesto u središtu svijeta") je glavni grad Ekvadora i pokrajine Pichincha, te političko, kulturno i financijsko središte države.

Povijesno središte Quita noću

Osnovali su ga Španjolci 1534. godine na mjestu starijeg Inka naselja Inga. Stara gradska jezgra izgrađena je u kolonijalnom stilu zbog koje je Quito, zajedno s Krakovom, bio prvi grad koji je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama još 1978. godine[1] kao "najmanje izmijenjen španjolski kolonijalni grad iz 16. stoljeća u Novom Svijetu".

Miguel de Santiago, Čudo Gospe Guápula, ulje na platnu iz 17. st. s prikazom Quita
Karta Quita iz 1786. god.

Zemljopisne odlike

Quito se nalazi 25 kilometara južno od ekvatora, u malenoj dolini rijeke Guayllabamba u zapadnim Andama, na nadmorskoj visini od 2.850 metara, što ga čini drugim najvišim glavnim gradom na svijetu. On je drugi po veličini grad u Ekvadoru, poslije Guayaquila. Spomenik koji označava ekvator lokalni stanovnici zovu „središte zemlje“ (la mitad del mundo). Moderne četvrti se šire na istočnim obroncima stratovulkana Pichincha (visine 4.794 m) koji je posljednji put eruptirao 1999. godine.

Zahvaljujući nadmorskoj visini i položaju, klima u Quitu je umjerena do hladna, uglavnom konstantna tijekom cijele godine, s najvišom temperaturom od 21º Celzijusa. U Quitu postoje samo dva godišnja doba, ljeto (suho razdoblje) i zima (kišno razdoblje).

Povijest

Arheološki nalazi su potvrdili kako je ovo područje bilo naseljeno još oko 900. pr. Kr. Još tada je imalo veliku važnost zbog strateškog položaja raškršća nekoliko trgovačkih putova i mjesto intenzivne trgovine.

Ime grada je izvedeno od naroda Quitu koji su naseljavali ovo područje mnogo prije španjolskog osvajanja. God. 1533., Sebastian Benalcazar je mirno osvojio svoj rodni grad koji je do tada bio prijestolnicom naroda Sejrisa i Inka, te je 1541. godine postao i prijestolnicom španjolske kolonije. San Francisco de Quito je ostao glavni grad pokrajine ili predsjedništva Quito do kraja španjolske kolonijalne vladavine.

Franjevački red se prvi uspostavio u Quitu i odmah počeo graditi samostan koji je postao središte obrazovanja i umjetnosti sa svojom školom slikarstva i kiparstva. uslijedili su augustinci, dominikanci i isusovci koji su svojim samostanima naknadno oblikovli izgled grada u baroknom stilu.

God. 1822., general Antonio José de Sucre je u Quitu prolasio neovisnost Ekvadora i grad je postao političko i gospodarsko središte sve do 20. stoljeća.

Grad je pretrpio više potresa od kojih je najveća šteta nastala 1797., 1859. i 1917. godine.


Znamenitosti

Quito je izgrađen na neravnom terenu prosječenom s dva duboka klanca (quebradas), od kojih je jedan gotovo u potpunosti premošten kako bi se sačuvala pravilna mreža ulica i koristi se kao jarak koji vodi višak vode s ulica sve do doline Tumbaco.

Usprkos razarajućem potresu iz 1917. godine, Quito je najočuvanije i najmanje izmijenjeno povijesno središte Latinske Amerike. Samostani sv. Franje (San Francisco) i sv. Dominika (Santo Domingo), te crkva i isusovački kolegij La Compañía, svojim raskošnim interijerima su čisti primjer tzv. "Barokne škole Quita" koja je spoj španjolske, talijanske, maurske i flamanske umjetnosti s indijanskim domorodačkim utjecajima.

Na sjeveru Quita se nalazi park Ejido u novom gradu (Mariscal) gdje se nalazi i Nacionalni muzej, Ekvadorska banka i brojni restorani, a odakle vodi put na sjever do Međunarodne zračne luke Mariscal Sucre.

Od 2005. godine, zapadno od grada nalazi se i žičara s gondolama koja vodi do Telefériqa, jednog od vrhova Pichincha visine 4.100 m. Odatle posjetitelji imaju jedinstven pogled na grad i cijelu dolinu.

Gradovi prijatelji

Grad Quito je zbratimljen sa slijedećim gradovima:

Park Arbolito u Quitu
Park Arbolito u Quitu

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Quito
  1. Grad Quito na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 18. siječnja 2012.

Vanjske poveznice

[[lb