Valparaíso

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Valparaíso
Panorama grada iza stare luke
Panorama grada iza stare luke
Zastava Valparaísa
Zastava
Grb Valparaísa
Grb
Nadimak: "Biser Pacifika"
Koordinate: 33°03′S 71°37′W / 33.05°S 71.617°W / -33.05; -71.617Koordinate: 33°03′S 71°37′W / 33.05°S 71.617°W / -33.05; -71.617
Država Flag of Chile.svg Čile
Regija Flag of Valparaiso Region, Chile.svg Córdoba
Pokrajina Valparaíso
Osnutak 6. lipnja 1573.
Vlast
 - Gradonačelnik Jorge Castro Muñoz
Površina
 - Urbano područje 401,6 km²
 - Područje utjecaja 2.146,6 km²
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 275.982[1]
 - Gustoća 690/km²
 - Urbano područje 275.141
 - Područje utjecaja 651.821
 - Gustoća područja utjecaja 300/km²
Vremenska zona Čileansko vrijeme (UTC-4)
 - Ljeto (DST) -3 (UTC)
Poštanski broj 5000-51??
Pozivni broj 56 +32
UNESCO-va svjetska baština Povijesna četvrt lučkog grada Valparaíso
Godina uvrštenja 2003. (27. zasjedanje)
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo iii
Ugroženost ne
Poveznica UNESCO
Službena stranica municipalidaddevalparaiso.cl
Zemljovid
Položaj Valparaísa u Čileu i regiji Valparaíso

Položaj Valparaísa u Čileu i regiji Valparaíso

Valparaíso, kojeg lokalno stanovništvo skraćeno zove Valpo, glavni je grad istoimene pokrajine i regije u središnjem Čileu; i jedna od najvažnijih luka u državi. Smješten je uz obalu Tihog oceana, oko 110 kilometara sjeverozapadno od glavnoga grada, Santiaga. S oko 276.000 stanovnika, šesti je grad po veličini u državi, ali je njegovo metropolijsko područje (koje pored Valparaisa uključuje obližnje gradove Viña del Mar, Quilpué i Villa Alemana) treće po broju stanovnika u zemlji.

Znamenitosti Valapraisa

2003. godine, slikovita stara gradska jezgra grada je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi kao "izvanredan primjer urbanog i arhitektonskog razvoja Latinske Amerike u 19. stoljeću"[2].

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Grad se sastoji od ravnog, obalnog dijela, te okolnih brdovitih područja, koji su međusobno povezani s 15 povijesnih uspinjača. Poput ostatka države, i Valparaiso je podložan razornim potresima zbog blizine Peruansko-čileanskog jarka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zaljev Valparaiso 1830. god.

Područje Valparaisa su u vrijeme dolaska prvih Europljana u 16. stoljeću najvjerojatnije naseljavala plemena Picunche indijanaca koja su se bavila poljoprivredom. Prvi španjolski istraživači su pristigli 1536. godine po nalogu konkvistadora Diega de Almagra, koji se smatra za otkrivača Čilea. Kapetan broda Santiaguillo, Juan de Saavedra, je zasnovao naselje i nazvao ga po svom rodnom selu kod grada u španjolskoj pokrajini Cuenca, Valparaísu de Arriba.

Valparaiso nakon potresa 1906. god.

Tijekom španjolske kolonijalne vlasti Valparaiso je bio samo malo selo s nekoliko kuća i crkvom. No, nakon osamostaljenja Čilea 1818. godine Valparaiso je postao glavnom lukom novoosnovane čileanske mornarice, ali i lučkim središtem trgovačkih putova sa Španjolskom i njezinim bivšim kolonijama. Prije izgradnje Panamskoga kanala luka Valparaísa je bila prva u koju su se brodovi mogli pristati na putu oko rta Horna. Procvat je doživio tijekom Kalifornijske zlatne groznice (1848.-55-) kada je primio veliki broj emigranata iz Europe. Tada je u gradu sagrađena prva burza u Latinskoj Americi, prva vatrogasna postrojba na kontinentu i prva čileanska knjižnica. U gradu još uvijek izlaze i najstarije novine na španjolskom jeziku koje su izlazile bez prestanka na svijetu. Otvorenjem Panamskog kanala 1914. godine prestalo je zlatno razdoblje grada i od tada su se u luci uglavnom samo zaustavljali brodovi koji su bili preveliki za prolaz kroz Panamski kanal.

Grad su nekoliko puta opustošili strašni potresi od kojih su najrazorniji bili oni 1730., te posebno 1906. godine kada je poginulo skoro 3.000 ljudi[3]. Grad je stradao i u potresima 1985. (sa središtem u Santiagu) i 2008. (sa središtem u Papudu), ali i u potresu 2010. godine koji je imao jačinu od 8,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici[4].

Iako je Santiago de Chile glavni grad države, u Valparaisu je od 1990. godine glavno zakonodavno tijelo države, Čileanski nacionalni kongres.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Uspinjača na Cerro Artillería

Grad je izrastao u zaljevu oblika prirodnog amfiteatra i odlikuje se s dva jasno određena dijela: narodnim oblikom urbanog tkiva prilagođenog obroncima koji su nakićeni raznolikim crkvenim tornjevima i španjolskim geometrijski organiziranim gradom u ravnici. Grad ima dobro očuvanu i zanimljivu ranu industrijsku infrastrukturu, poput brojnih uspinjača (njih 16) na strmim obroncima grada. Zbog toga je 2003. godine postao UNESCO-va svjetska baština.

Stara jezgra grada se sastoji od pet međusobno povezanih četvrti:

  1. Trgom sv. Dominika (Plaza Santo Domingo), smještenom između brda i ravnice, domira najstarija gradska crkva, La Matríz, koja nekoliko puta obnavljana, nakon što su je uništili pirati i potresi (posljednji put nakon potresa 1842. godine). Zbog toga ona predstavlja prijelaz iz kolonijalnog stila u republikanski stil arhitekture.
  2. Trg Echaurren i Ulica Serrano, s lučnom tržnicom, su bili trgovačko središte grada i sadrže tri vrste zgrada: "blokovske zgrade" (tzv. "otoci") okruženi s četiri ulice, "čeone zgrade" okružene s tri ulice, i zggrade okružene s dvije ulice. Od njih je najdojmljivija izrazito višekutna i simetrična trgovačka i stambena zgrada Astoreca (1906.).
  3. Pristaništa Pier i Sotomayor, te četvrti Justicia i pomorskog muzeja, predstavljaju glavnu os grada i najveće otvorene prostore. Oni su okruženi glavnim upravnim i društvenim zgradama različitih stilova. Pomorski muzej je smješten u bivšem dvorcu San José na brdu Cordillera, koji je izvorno sagrađen kako bi se grad odupruo piratima.
  4. Ulica Prat i trg Turri (Plazuela Turri) se pružaju oko brda i kao jedinstven prostor spajaju trg Sotomayor s ulicom Esmeralda. Oni su okruženi monumentalnim građevinama i četvrtastim stambenim blokovima.
  5. Dva brda, Cerro Alegre i Cerro Concepción, koja spaja ulica Urriola, isplanirali su njemački i engleski emigranti prvom polovicom 19. stoljeća i obilježena su mnogim javnim prostorima kao što su trgovi, vidikovci, promenade, alejice, stubišta i postaje uspinjača.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

U gradu su rođeni:

Ali su u gradu stanovale i druge poznate osobe kao što su Pablo Neruda i nikaragvanski pjesnik Rubén Darío.

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Grad Valparaiso ima ugovor o prijateljstvu s ukrajinskim gradom Odesom, te je zbratimljen sa 14 drugih gradova:

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Statistički podaci o gradu (šp.) Preuzeto 15. kolovoza 2012.
  2. Historic Quarter of the Seaport City of Valparaíso na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 15. kolovoza 2012.
  3. Samuel. Martland, Reconstructing the City, Constructing the State: Government in Valparaíso after the Earthquake of 1906, 2007. Hispanic American Historical Review 87, Br. 2., str. 221.-254.
  4. Easy Voyage, Le Chili 5 jours après le séisme, 4. ožujka 2010. (fr.) Preuzeto 15. kolovoza 2012.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Valparaíso

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]