Administrativna podjela Crne Gore: razlika između inačica
sitn. datot. |
sitn. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Upravna podjela Crne Gore''' je upravno-prostorna razdioba države [[Crna Gora|Crne Gore]], kako je postojala tijekom stoljeća. |
'''Upravna podjela Crne Gore''' je upravno-prostorna razdioba države [[Crna Gora|Crne Gore]], kako je postojala tijekom stoljeća. |
||
Crna Gora je ustrojena po [[općina]]ma, |
Crna Gora je ustrojena po [[općina]]ma, [[crnogorski jezik|crnog.]] ''opština'', bez [[Hijerarhija|hijerarhijski]] viših prostornih jedinica. Danas opstoji 21 općina: |
||
[[Datoteka:Municipalities of Montenegro.svg|mini|desno|250px|[[Zemljovid]] upravne razdiobe Crne Gore]] |
[[Datoteka:Municipalities of Montenegro.svg|mini|desno|250px|[[Zemljovid]] upravne razdiobe Crne Gore]] |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
|- |
|- |
||
| [[Danilovgrad]] |
| [[Danilovgrad]] |
||
| [[Herceg |
| [[Herceg Novi]] |
||
| [[Kolašin]] |
| [[Kolašin]] |
||
|- |
|- |
||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
== Kotarevi == |
== Kotarevi == |
||
[[ |
[[Datoteka:Crnogorski kotarevi 1957.png|mini|desno|250px|Crnogorski kotarevi <small>(1957.)</small>]] |
||
U [[SR Crna Gora|Narodnoj Republici Crnoj Gori]] opstojali su [[Kotarevi u FNRJ|kotarevi]], |
U [[SR Crna Gora|Narodnoj Republici Crnoj Gori]] opstojali su [[Kotarevi u FNRJ|kotarevi]], crnog. ''srez''. |
||
Imali su sjedišta na Cetinju, Ivangradu (danas Berane), u Nikšiću, Pljevljima i Titogradu (danas Podgorica). |
Imali su sjedišta na Cetinju, Ivangradu (danas Berane), u Nikšiću, Pljevljima i Titogradu (danas Podgorica). |
||
| Redak 70: | Redak 70: | ||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
== |
== Vidi i == |
||
* [[Sudbena vlast u Crnoj Gori]] |
* [[Sudbena vlast u Crnoj Gori]] |
||
{{Crna Gora}} |
{{Crna Gora}} |
||
[[Kategorija:Prvi stupanj državnih administrativnih podjela]] |
[[Kategorija:Prvi stupanj državnih administrativnih podjela|Crna Gora]] |
||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
Inačica od 5. lipnja 2012. u 19:56
Upravna podjela Crne Gore je upravno-prostorna razdioba države Crne Gore, kako je postojala tijekom stoljeća.
Crna Gora je ustrojena po općinama, crnog. opština, bez hijerarhijski viših prostornih jedinica. Danas opstoji 21 općina:
| Andrijevica | Bar | Berane |
| Bijelo Polje | Budva | Cetinje |
| Danilovgrad | Herceg Novi | Kolašin |
| Kotor | Mojkovac | Nikšić |
| Plav | Plužine | Pljevlja |
| Podgorica | Rožaje | Šavnik |
| Tivat | Ulcinj | Žabljak |
Najmlađa općina je Andrijevica, ponovo ustrojena 1991. godine (nakon što je bila ukinuta 15. travnja 1960.).
Kotarevi
U Narodnoj Republici Crnoj Gori opstojali su kotarevi, crnog. srez.
Imali su sjedišta na Cetinju, Ivangradu (danas Berane), u Nikšiću, Pljevljima i Titogradu (danas Podgorica).
Kotarevi su ukinuti Zakonom o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Crne Gore od 22. srpnja 1957., i prestali postojati 1. siječnja 1958. godine.
Povijest ustroja
Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Kraljevine Crne GoreZa Kraljevstva Crne Gore je opstojalo 10 oblasti i 56 kapetanija (1910.).
Do 1921. opstojali su i okruzi, kao niži dijelovi razdiobe.
Početkom Drugoga svjetskog rata na područjima pod nadzorom Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke i partizana opstojalo je i oko 20 seoskih te 15 općinskih narodnooslobodilačkih odbora (NOO), koji su radili u tajnosti. Građanske sporove rješavali su u prvome stupnju seoski NOO-i, a njihova je odluka bila izvršna ako vrijednost spora nije prjelazila 3000 talijanskih lira. Izvršna tijela NOO-a su bila pretežno sačinjena od članova Komunističke partije Jugoslavije, koja se u to doba zalagala za uspostavu Crne Gore kao suverene federalne države u sklopu „nove“ Demokratske Federativne Jugoslavije.
U Beranama je 21. srpnja 1941. osnovan prvi narodnooslobodilački odbor u Novoj Jugoslaviji i Crnoj Gori. Prvi predsjednik odbora je bio protojerej Aleksandar Bojović.[1]
Početkom travnja 1944. u Crnoj Gori opstoje 11 kotarskih, 50 općinskih i nekoliko stotina seoskih NOO, a opstojalo je još i nekoliko kotarskih te općinskih NOO koji su u ilegali djelovali na zaposjednutomu području.
Nakon rata opstojali su mjesni, općinski i kotarski NOO-i. Broj općinskih i kotarskih NOO-a se temeljem Zakona o područjima srezova i opština u NR Crnoj Gori (»Službeni list NR Crne Gore«, br. 16 od 9. srpnja 1955.) smanjivao do prestanka rada kotareva (1. siječnja 1958.), dok se mjesni NOO-i preoblikuju u mjesne zajednice i njihov se broj povećava.
Literatura
- Lejlić, Šemsudin. Društveno-ekonomski položaj opštine u političkom sistemu Jugoslavije : doktorska disertacija, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka „Veljko Vlahović“, Sarajevo, 1977., (COBISS.BH), (COBISS.CG)
- Šećković, Damjan. Opština – samoupravna i osnovna društveno-politička zajednica, Centar za marksističko obrazovanje Opštinske konferencije Saveza komunista, Titograd, 1982., (COBISS.CG)
- Zakon o uređenju varoškijeh opština : sa Pravilnikom varoškijeh opština, 2. izd., Kr. cr. državna štamparija, Cetinje, 1914., (COBISS.CG)
- Đorđević, Vesna (prir.) Pregled promena administrativno-teritorijalne podele kod opština : 1991-2002, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 2002., ISBN 86-7479-050-X, (COBISS.CG)
Izvori
- ↑ Petešić, Ćiril; Bilandžić, Dušan (predgovor) Katoličko svećenstvo u NOB-u : 1941-1945., Vjesnikova press agencija – VPA & ČGP Delo, OOUR Globus, Zagreb, 1982., str. 25.
»Spomenuo sam osnivanje prvog narodnooslobodilačkog odbora na području Jugoslavije, u Beranama 21. srpnja 1941.«(Petešić, 1982., 25.)
Vidi i
| |||||||||||||||||||
