Potres u Crnoj Gori 1979.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Potres u Crnoj Gori 1979.
Potres u Crnoj Gori 1979. na karti Crna Gora
Potres u Crnoj Gori 1979.
Koordinate 41°59′N 18°59′E / 41.98°N 18.98°E / 41.98; 18.98
Nadnevak 15. travnja 1979.
Države Crna Gora
Jačina 7.0 Mw
Dubina 12 km
Žrtve 136 poginulih, 1000+ ozlijeđenih

Potres u Crnoj Gori 1979. godine je bio najrazorniji potres na teritoriji današnje Crne Gore, tada dijelu SFR Jugoslavije.[1] Osim u Crnoj Gori, potres je izazvao žrtve i materijalnu štetu u Albaniji, te samo materijanu štetu na području Dubrovnika i juga Hrvatske.

Potres[uredi | uredi kôd]

Potres magnitide 7 po Richterovoj ljestvici[1][2] i 9.[2][3] stupnjeva Mercallijevoj ljestvici dogodio se 15. travnja 1979. godine u 06:19[2] ili 06:30[3] UTC (07:19/07:30 po lokalnom vremenu), petnaestak kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja.[1][2] Potres je trajao deset sekundi i najjače se osjetio duž crnogorske i albanske obale.

Posljedice u Crnoj Gori i Albaniji[uredi | uredi kôd]

Budvanski Stari grad je teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo 8 je ostalo nedirnuto potresom. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. stoljeća također su teško oštećeni. Manastir Praskavica koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana je pretrpio velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su također oštećene.

Oštećen je i najmlađi grad na crnogorskoj obali, Herceg Novi. Dijelovi zidina Starog grada su pali u Jadran. Ulcinjski Stari grad, crnogorski centar kulturne baštine, je skoro potpuno uništen. Vjekovna Balšić kula u Ulcinju je srušena.

Preko 450 sela su sravnjena sa zemljom.[2] Osim toga, mnoga sela u regijama Crmnica, Grabalj, Krajina, Paštrovići su bila u opasnosti da se potpuno sruše.[3]

Dalje u unutrašnjosti su lakše oštećeni Cetinje, Danilovgrad, Nikšić i Titograd.[3]

Prema izvještaju UNESCO-a iz 1984. ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, a 42% crkve i svjetovni objekti. Trideset posto od ukupno oštećenih objekata je u potpunosti srušeno. Preko 1000 spomenika kulture je oštećeno, kao i tisuće umjetničkih djela i vrijedne kolekcije.[3]

U potresu je poginula 101 osoba u Crnoj Gori,[1][2] 35 u Albaniji,[2] a više od 100.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.[3]

Posljedice u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Potres se na području južne Dalmacije osjetio intenzitetom VI-VII stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. U izvještaju o šteti utvrđeno je da je u tom potresu na prostoru Dubrovnika i Metkovića teško ili lakše oštećena 1071 građevina, od kojih su 33 fortifikacije (spomenik kulture), 106 sakralnih objekata, 45 objekata razne namjene i 885 stambenih objekata. U Dubrovniku je najviše oštećena stara gradska jezgra, dok je na području Konavla i Župe dubrovačke oštećeno 80% objekata, pretežito kuća. Stradalo je i područje Rijeke Dubrovačke, Slanog i Stona, gdje se urušio dio gradskih zidina.[4]

Područje grada Dubrovnika je nedugo nakon velikog potresa 24. svibnja 1979. pogodio i jedan manji, magnitude 6 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Ukupna šteta potresa u Hrvatskoj je 1980. procijenjena na 436,437.380 američkih dolara.[5]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]