Mila Gojsalić: razlika između inačica
Dodane nove Wikipoveznice, izmjena redoslijeda rečenica u skladu s kronologijom kronologijom |
m r2.7.1) (robot Dodaje: de:Mila Gojsalić |
||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]] |
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]] |
||
[[de:Mila Gojsalić]] |
|||
[[en:Mila Gojsalić]] |
[[en:Mila Gojsalić]] |
||
[[ru:Гойсалич, Мила]] |
[[ru:Гойсалич, Мила]] |
||
Inačica od 3. kolovoza 2012. u 23:33
Ovo je glavno značenje pojma Mila Gojsalić. Za druga značenja pogledajte Mila Gojsalić (razdvojba).Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 1530.) - hrvatska mučenica
Podrijetlom je iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića.
U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.