Razlika između inačica stranice »Prva sušačka hrvatska gimnazija«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
slike
(slike)
Godine 1868. [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]] Rijeka je pripala Ugarskoj. U gimnaziji u uporabi ostaje hrvatski jezik, pa uslijed sveopće mađarizacije počinju pripreme za njegovo ukidanje. Pripreme su počele već 1881., kada je gimnazija preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Iako su mađarske vlasti odlučile ukinuti školu, to je spriječio novi predstojnik Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, [[Izidor Kršnjavi]] koji je pronašao novi smještaj školi.
 
'''<big>== Preseljenje na Sušak</big>''' ==
 
1896. godine gimnazija seli u novoizgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namjenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv.
 
[[Janez Trdina]],
 
== Galerija slika ==
<center><gallery>
Datoteka:Prva susacka hrvatska gimnazija u Rijeci 040408 2.jpg|Unutrašnjost zgrade
Datoteka:Prva susacka hrvatska gimnazija u Rijeci 040408 3.jpg|
Datoteka:Prva susacka hrvatska gimnazija u Rijeci 040408 zvono.jpg|školsko zvono iz 1924. godine
</gallery></center>
 
== Vanjske poveznice ==

Navigacijski izbornik