Mila Gojsalić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 13: Redak 13:
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]
[[Kategorija:Biografije, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]

== Vidi još ==

* [[Diva Grabovčeva]]


[[de:Mila Gojsalić]]
[[de:Mila Gojsalić]]

Inačica od 4. listopada 2012. u 23:18

Ovo je glavno značenje pojma Mila Gojsalić. Za druga značenja pogledajte Mila Gojsalić (razdvojba).
Mila Gojsalić kipara Ivana Meštrovića, u bronci kod Gata (Omiš), iznad kanjona Cetine
Meštrovićeva statua Mile Gojsalić

Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 1530.) - hrvatska mučenica

Podrijetlom je iz sela Kostanja u Dalmatinskoj zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.

O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića.

U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.

Vidi još