Željko Jovanović: razlika između inačica
m Uklanjanje izmjene 4226042 što ju je unio/unijela N3k1ma1l (Razgovor sa suradnikom:N3k1ma1l) |
|||
Redak 63: | Redak 63: | ||
====Gospodarenje proračunom==== |
====Gospodarenje proračunom==== |
||
U prosincu 2013. godine |
U prosincu 2013. godine Ministarstvo je potrošilo više novaca nego što je predviđeno državnim proračunom te su time nastavnici ostali bez dijela plaće i bez nadoknade putnih troškova.<ref>http://www.vecernji.hr/hrvatska/dvije-godine-gafova-ministra-zeljka-jovanovica-907052</ref> Jovanovića niti to nije potaknulo na podnošenje ostavke. |
||
== Privatni život == |
== Privatni život == |
Inačica od 13. prosinca 2013. u 23:09
Željko Jovanović | |
| |
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta | |
---|---|
trenutačno | |
u službi od 23. prosinca 2011. | |
Prethodnik | Radovan Fuchs |
Zamjenik gradonačelnika grada Rijeke | |
trajanje službe 2009. – 2011. | |
Zastupnik u Hrvatskom saboru | |
trajanje službe 1990. – 1992. | |
trajanje službe 2007. – 2011. | |
Rođenje | 26. studenoga 1965., Rijeka |
Politička stranka | Socijaldemokratska partija Hrvatske |
Zanimanje | političar |
Željko Jovanović (Rijeka, 26. studenoga 1965.), hrvatski političar, liječnik, ministar znanosti, obrazovanja i sporta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Životopis
Rođen je 26. studenoga 1965. u Rijeci. Završio je Medicinski i Ekonomski fakultet, u rodnome gradu stekao je i specijalistički magisterij iz područja marketinga menadžmenta te doktorat iz interne medicine. Još tijekom studija na Medicinskom fakultetu u Rijeci bio je aktivan u studentskim organizacijama, a 1989. postao je sveučilišni prorektor-student. Diplomirao je 1990. godine.
Politička i radna karijera
Bio je sudionik u radu Komisije XI. kongresa Saveza socijalističke omladine Hrvatske za djelovanje SSO na daljnjem razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa, znanosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja (31. svibnja i 1. lipnja 1986.).[1] Kao predloženik Saveza socijalističke omladine Hrvatske izabran je 1990. u Vijeće udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske u izbornoj jedinici Rijeka IX. U prvom je krugu dobio 774 glasova od 2806 birača (ukupno upisanih birača 6137), a u drugom je krugu dobio 1056 glasova od 2569 birača (ukupno upisanih birača 7039).[2] Član je Socijaldemokratske partije Hrvatske. Zastupnik je u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od 30. svibnja 1990. do isteka mandata 1992. godine. U Domovinskom ratu je sudjelovao kao liječnik od lipnja 1993. do ožujka 1994.,[3] te od studenoga 1994. do ožujka 1995. godine.[3] Na ličkom je ratištu bio aktivan na potezu Drenov Klanac – Otočac.[3] Bio je u 133. brigadi Hrvatske vojske kao liječnik i voditelj saniteta bojne.[3] Od 1997. godine radio je u različitim farmaceutskim tvrtkama: General Electric Healthcare i Schering-Plough. Od 1993. član je riječkoga Gradskoga vijeća, a od 2009. do 2011. je bio zamjenik riječkoga gradonačelnika. U šestome saborskom sazivu bio je SDP-ov zastupnik, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za predstavke i pritužbe i Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a bio je i zamjenik člana saborskoga izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru Republika Hrvatska – Europska unija.
Rad kao ministar
Hrvatski jezik
Kao ministar znanosti ukinuo je 8. svibnja 2012. godine Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Odluka o ukidanju obrazložena je time što je smatrano da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti za to osnovani, i od države financirani, znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, primjerice, Institut za jezik i jezikoslovlje. Navedeno je i kako je Vijeće za normu bilo od strane politike imenovano tijelo, a da politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.[4] Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika Radoslava Katičića, predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio.[5] Razred je predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje nastale štete.[6] Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i hrvatskoga pravopisa nastavio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Zdrastveni odgoj i odluke Ustavnog suda
Tijekom školske godine 2012./2013. uveden je "Kurikulum zdravstvenog odgoja", čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013. [7] To ukidanje "Kurikuluma" podržala je i udruga hrvatskih nastavnika.[8] Sukladno odluci Ustavnog suda[9], 1. lipnja otvara se javna rasprava o Zdravstvenog odgoju koja je trajala do 12. srpnja 2013.[10] Zdravstveni odgoj uveden je u osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.[11]
Osim "Kurikuluma", Ustavni sud Republike Hrvatske u svibnju 2013. godine odlukom je privremeno odgodio izvršenje akta nazvanog "obavijest" Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske o roku za podnošenje zahtjeva za uvrštavanje udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava na Popis u dijelu u kojem se navodi kako se "očekuje" da će do 3. lipnja 2013. svi novi udžbenici biti jezično usklađeni s jedinstvenim pravopisom "koji će uskoro donijeti Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje".[12]
Državna matura
U svojem mandatu je uspio osigurati primjereno provođenje državne mature, koja je 2013. iako obilježena manjim nepravilnostima, uspješno završena, a ocjenjivanje ili rezultati iste nisu osporavani [13].
Kritike na njegov rad
Kritike upućene pojedinim političkim odlukama Željka Jovanovića odbijaju on[14] i Zoran Milanović[15] tumačeći da su motivirane Jovanovićevim "prezimenom", tj. time da je on po narodnosti Srbin,[16] iako se u dotičnim kritikama taj aspekt Jovanovićeva identiteta ne spominje.
Znanstvena karijera
Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta te posjeduje poput ostalih znanstvenika matični broj znanstvenika (339670) pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.[17] Na mrežnim stranicama Hrvatske znanstvene bibliografije navedena je jedna stručna bibliografska jedinica (prikaz) u kojoj je Željko Jovanović naveden kao autor odnosno suautor,[18] no pretraživanjem imena "Jovanović, Željko" u toj bibliografskoj bazi se mogu pronaći sljedeći radovi: udžbenici i skripta (1 rad), izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC (Current Contents) časopisima (2 rada), ostali radovi u drugim časopisima (2 rada), disertacije (1 rad), te magistarski radovi (1 rad). Novinari mrežnoga portala www.akademija-art.hr, te novinari drugih mrežnih portala obratili su se Ministarstvu znanosti i ministru Jovanoviću te pozvali da se kaže gdje su Jovanovićevi znanstveni radovi koji su bili uvjet za stjecanje doktorske titule i biranje u znanstveno-nastavno zvanje.[19] Jovanović je postavljanje tih pitanja okarakterizirao kao "blaćenje njegova imena", no tražene radove (još) nije otkrio. U televizijskom razgovoru spomenuo je kako ima "dovoljno" radova.[20] Pretraga baze PubMed provedena 24. rujna 2013. otkriva četiri rada (iz 2007., 2008., 2009. i 2013.)[21] u časopisima uključenim u bazu Current Contents.[22] Tri publikacije odnose se na dva časopisa, jedan od kojih je lokalan, a oba imaju izrazito nizak čimbenik uticaja, ispod 1.0.[23][24] Suautor je priručnika o virtualnim pokusima iz farmakologije,[25] iako nema niti jednu publikaciju iz tog područja.
Gospodarenje proračunom
U prosincu 2013. godine Ministarstvo je potrošilo više novaca nego što je predviđeno državnim proračunom te su time nastavnici ostali bez dijela plaće i bez nadoknade putnih troškova.[26] Jovanovića niti to nije potaknulo na podnošenje ostavke.
Privatni život
Govori engleski, a hobiji su mu rukomet, glazba i film.[27]
Izvori
- ↑ Skupina autora, Dokumenti 11. kongresa SSOH, Posebni broj časopisa »Pitanja«. Za izdavača: Duško Radaković. Nazočni na sjednici komisije za redakciju i objavljivanje dokumenata 11. Kongresa SSOH: Alisa Božan, Ivan Basta, Zdravko Birovljević, Mladen Kevo i Frane Tomičić. Izdavač: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 74. i 75. izvorni tekst na WikIzvoru: Saopćenje…, te str. 81. za naziv Komisije.
- ↑ (PDF) Izbori za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske (22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.), str. 293. (Pristupljeno: 5. prosinca 2013.)
- ↑ a b c d »Koliko je državnih dužnosnika sudjelovalo u Domovinskom ratu : Velika Globusova anketa« // Globus, br. 902., 21. ožujka 2008., str. 18. – 28., navod sa str. 23.
- ↑ [1]
- ↑ www.vecernji.hr, Radoslav Katičić: "Da je Vijeće ukinuto, doznao sam od drugih članova", Denis Derk, objavljeno 1. srpnja 2012., pristupljeno 31. ožujka 2013.
- ↑ Razred za filološke znanosti HAZU o Jovanovićevom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Hrsvijet.net, 21. lipnja 2012.
- ↑ [2]
- ↑ [3]
- ↑ http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE54C1257B7300328A29?OpenDocument
- ↑ MZOS
- ↑ NN 106/2013., Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole
- ↑ http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE54C1257B7100397F64?OpenDocument
- ↑ http://www.vecernji.hr/vijesti/novi-propust-na-ispitu-prikazali-kratak-sadrzaj-glembajevih-clanak-560560
- ↑ [4]
- ↑ [5]
- ↑ Službena sranica grada Rijeke
- ↑ Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, matični broj znanstvenika
- ↑ bib.irb.hr, pristupljeno 24. rujna 2013.
- ↑ [6]
- ↑ [7]
- ↑ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=%C5%BEeljko+jovanovi%C4%87
- ↑ http://thomsonreuters.com/products_services/science/science_products/a-z/current_contents_connect/
- ↑ http://saturn.ffzg.hr/vrednovanje-hidz/index.cgi?action=display_html;page_name=hrvatski_%C4%8Dasopisi_u_me%C4%91unarodnim_bibliografskim_bazama_i_popisima
- ↑ http://impact-factor.info/2012/wien-klin-wochenschr/
- ↑ http://neuron.mefst.hr/docs/katedre/farmakologija/nastavni_materijali/Prirucnik_o_virtualnim_pokusima.pdf
- ↑ http://www.vecernji.hr/hrvatska/dvije-godine-gafova-ministra-zeljka-jovanovica-907052
- ↑ http://www.vojko-obersnel.com/lista-tvoja-rijeka/zamjenici
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Željko Jovanović | |
Wikizvor ima izvorna djela autora: autor: Željko Jovanović |