Jegersek: razlika između inačica
svg refered to FIAV colours - objected is a unified illustration of COA´s (GlobalReplace v0.3) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 29: | Redak 29: | ||
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba [[prapovijest]]e i [[Antika|antike]], naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje [[1247.]] godine u vrijeme srednjovjekovne [[Ugarska|Ugarske]]. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je [[Osmanlije|osmanskim]] osvajanjima u [[Panonska nizina|Panonskoj nizini]] u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i sa čestim sukobima i pljačkaškim upadima. |
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba [[prapovijest]]e i [[Antika|antike]], naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje [[1247.]] godine u vrijeme srednjovjekovne [[Ugarska|Ugarske]]. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je [[Osmanlije|osmanskim]] osvajanjima u [[Panonska nizina|Panonskoj nizini]] u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i sa čestim sukobima i pljačkaškim upadima. |
||
Sa uspostavom vlasti [[ |
Sa uspostavom vlasti [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti. |
||
Tokom Revolucije 1848-49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslje Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. Također, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao. |
Tokom Revolucije 1848-49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslje Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. Također, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao. |
||
Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tokom druge polovine stoljeća grad je |
Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tokom druge polovine stoljeća grad je doživio ponovo razvoj i rast stanovništva. Tokom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicijsku krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživio zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji. |
||
==Gradovi prijatelji== |
==Gradovi prijatelji== |
||
{| |
{| |
||
| valign="top" | |
| valign="top" | |
||
* {{ZD|A|AUT}} [[File:AUT Klagenfurt COA.svg|16px]] [[Klagenfurt]], [[Austrija]] |
* {{ZD|A|AUT}} [[File:AUT Klagenfurt COA.svg|16px]] [[Klagenfurt|Celovec]], [[Austrija]] |
||
* {{ZD|B|BIH}} <!-- Commented out: [[File:Zenica.jpg|16px]] --> [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] |
* {{ZD|B|BIH}} <!-- Commented out: [[File:Zenica.jpg|16px]] --> [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] |
||
* {{ZD|B|BUG}} [[File:Dobrich-coat-of-arms.svg|16px]] [[Dobrič]], [[Bugarska]] |
* {{ZD|B|BUG}} [[File:Dobrich-coat-of-arms.svg|16px]] [[Dobrič]], [[Bugarska]] |
||
Redak 46: | Redak 46: | ||
* {{ZD|N|NJE}} [[File:DEU Marl COA.svg|16px]] [[Marl]], [[Njemačka]] |
* {{ZD|N|NJE}} [[File:DEU Marl COA.svg|16px]] [[Marl]], [[Njemačka]] |
||
* {{ZD|N|NJE}} [[File:DEU Kusel COA.svg|16px]] [[Kusel]], [[Njemačka]] |
* {{ZD|N|NJE}} [[File:DEU Kusel COA.svg|16px]] [[Kusel]], [[Njemačka]] |
||
* {{ZD|I|ITA}} [[Gorizia]], [[Italija]] |
* {{ZD|I|ITA}} [[Gorizia|Gorica]], [[Italija]] |
||
* {{ZD|P|POLJ}} [[File:POL Krosno COA.svg|16px]] [[Krosno]], [[Poljska]] <small> <ref name="Twin">[http://www.krosno.pl/?node=30|title=Krosno Gradovi prijetelji Krosnog]</small>''</ref></small> |
* {{ZD|P|POLJ}} [[File:POL Krosno COA.svg|16px]] [[Krosno]], [[Poljska]] <small> <ref name="Twin">[http://www.krosno.pl/?node=30|title=Krosno Gradovi prijetelji Krosnog]</small>''</ref></small> |
||
* {{ZD|R|RUM}} [[File:Coa_Romania_Town_Marosvásárhely.svg|16px]] [[Târgu Mureş]], [[Rumunjska]] |
* {{ZD|R|RUM}} [[File:Coa_Romania_Town_Marosvásárhely.svg|16px]] [[Târgu Mureş]], [[Rumunjska]] |
Inačica od 2. siječnja 2015. u 06:03
Jegersek | |||
---|---|---|---|
| |||
Regija | Zapadno Podunavlje | ||
Županija | Zalska | ||
Površina | 99.98 km2 | ||
Nadmorska visina | 140 m | ||
Zemljopisne koordinate | 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°E | ||
Stanovništvo (2001.) | |||
- Ukupno | 62.158 | ||
Pošta | 8900 | ||
Pozivni broj | 92 | ||
Službena stranica | http://www.zalaegerszeg.hu | ||
Crkva i trg u Jegerseku
|
Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.
Zemljopis
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime u blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, od Budimpešte grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno.
Povijest
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba prapovijeste i antike, naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1247. godine u vrijeme srednjovjekovne Ugarske. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je osmanskim osvajanjima u Panonskoj nizini u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i sa čestim sukobima i pljačkaškim upadima.
Sa uspostavom vlasti Habsburgovaca u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti.
Tokom Revolucije 1848-49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslje Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. Također, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao.
Poslije Prvog svjetskog rata Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tokom druge polovine stoljeća grad je doživio ponovo razvoj i rast stanovništva. Tokom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicijsku krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživio zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji.