Obična bukva: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika 176.61.154.88 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{naslov u kurzivu}} |
|||
'''BUKVA - ''(Fagus silvatica L.'')<br> |
|||
{{Taksokvir |
|||
<br> |
|||
| boja = lightgreen |
|||
Bukva''' je najraširenija vrsta drveća u našoj zemlji, a areal njenog rasprostranjenja je centralna i južna Evropa. Njena visinska rasprostranjenost je od 750 m/nv na severu do 1540 m/nv na Tirolskim Alpima i oko 1600 m/nv na Apeninima i bosanskim planinama. |
|||
| naziv = Bukva |
|||
| slika = Buchenwald 1.jpg |
|||
'''Stablo bukve''' visoko je od 20 do 40 metara, dužina debla 15-20 metara, a prsni prečnik od 0,9 do 1,0 i više metara. Krošnja je čunjasta, okrugla i u sastojini pravilno formirana. Kora je glatka, tanka i sive boje. Zapreminsko učešće kore je oko 7,4%, a njena gustina je 579 kg/m<sup>3</sup>. |
|||
| slika_širina = 200px |
|||
| slika_opis = Bukova šuma |
|||
'''Drvo bukve''' je bakuljavo, bez i sa lažnom srčevinom. Beljika je crvenkasto bele boje, dok je drvo neprave srži, crvenkasto-smeđe do braon boje. Drvo je sjajno na radijalnom preseku. Prstenovi prirasta su markantni. Traheje su difuzno raspoređene. Trake drveta su visoke i široke, homogene i vidljive na svim presecima. |
|||
| regnum = [[Biljke|Plantae]] |
|||
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] |
|||
'''Gustina bukovog drveta''' iznosi: u apsolutno suvom stanju vlažnosti - 680, u prosušenom - 720 i u sirovom 1070 kg/m<sup>3</sup>. Zapreminska poroznost bukovine je oko 52%. Ukupna linearna utezanja bukovine iznose: aksijalno 0,3; radijalno 5,8 i tangencijalno 11,8%. Ukupno zapreminsko utezanje je 17,9%, a varira u intervalu od 14,0 do 21,0%. Specifično zapreminsko utezanje po jednom procentu vlažnosti iznosi od 0,46 do 0,6%.[[File:Fagus sylvatica MHNT.BOT.2010.6.81.jpg|thumb|''Fagus sylvatica'']] |
|||
| classis = [[Magnoliopsida]] |
|||
| ordo = [[Fagales]] |
|||
| familia = [[Fagaceae]] |
|||
| genus = ''[[Fagus]]'' |
|||
| species = '''''F. sylvatica''''' |
|||
| dvoimeno = ''Fagus sylvatica'' |
|||
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] |
|||
}} |
|||
[[File:Fagus sylvatica MHNT.BOT.2010.6.81.jpg|thumb|''Fagus sylvatica'']] |
|||
[[File:Fagus sylvatica MHNT.BOT.2004.0.312.jpg|thumb|''Fagus sylvatica'']] |
[[File:Fagus sylvatica MHNT.BOT.2004.0.312.jpg|thumb|''Fagus sylvatica'']] |
||
'''Bukva''' ''(Fagus sylvatica)'' [[Bjelogorica|bjelogorično]] je [[drvo]] iz porodice ''Fagaceae'', najrasprostranjenija [[šuma|šumska]] vrsta drveća u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. |
'''Bukva''' ''(Fagus sylvatica)'' [[Bjelogorica|bjelogorično]] je [[drvo]] iz porodice ''Fagaceae'', najrasprostranjenija [[šuma|šumska]] vrsta drveća u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. |
||
Inačica od 22. listopada 2015. u 14:48
| Bukva | |
|---|---|
 Bukova šuma | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fagales |
| Porodica: | Fagaceae |
| Rod: | Fagus |
| Vrsta: | F. sylvatica |
| Dvojno ime | |
| Fagus sylvatica L. | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Baze podataka | |
Bukva (Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.
Rasprostranjenost
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe.
U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Raste na Macelju, Ivanščici, Medvednici, Papuku, Psunju, Žumberku, u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.
Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.
Izgled
Naraste do 40 m visine. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.
Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti je bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama.
Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi. Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.
Bukva cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima.
Po dva su ploda u kupuli, nazvana bukvice. Smeđi su, trokutasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.
Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.
Bukva se oprašuje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.
Ekološka svojstva
Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osjetljiviji na mraz i suncožar.
Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje.
Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.
Fitocenologija (biljne zajednice)
- Šuma bukve s bijelim šašem (As. Carici albae-Fagetum ),
- Šuma bukve s dlakavim šašem (As. Carici pilosae-Fagetum),
- Šuma bukve s lazarkinjom (As. Asperulo odoratae-Fagetum),
- Šuma bukve s bjelkastom bekicom (As. Luzulo-Fagetum),
- Šuma bukve s rebračom (As. Blechno-Fagetum),
- Šuma bukve i širokolisne grašolike (As. Vicio oroboidi-Fagetum),
- Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom (As. Lamio orvalae-Fagetum),
- Šuma bukve i crnog graba (As. Ostryo-Fagetum),
- Šuma bukve sa širokolisnim gladcem (As. Laserpitio-Fagetum),
- Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom (As. Seslerio autumnalis-Fagetum),
- Šuma bukve s risjem (As. Erico-Fagetum),
- Pretplaninska šuma bukve s planinskim divokozjakom (As. Doronico columnae-Fagetum),
- Pretplaninska šuma bukve i gorskog javora (As. Polysticho lonchitis-Fagetum),
- Pretplaninska šuma bukve s planinskim žabnjakom (As. Ranunculo platanifolii-Fagetum),
- Panonska bukovo-jelova šuma (As.Festuco drymeiae-Abietetum),
- Dinarska bukovo-jelova šuma (As. Omphalodo-Fagetum)
