Srbija: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 20. srpnja 2005. u 17:38

Datoteka:Zastavad.gif

Srpska državna zastava

Datoteka:Grbs.jpg

Grb Srbije

Srbija – Republika u Jugoistočnoj Europi, koja zajedno sa Crnom Gorom čini Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora. Srbija ima dvije autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo i Metohiju koja je pod upravom Ujedinjenih Naroda. UOPĆENO: Službeno ime: Republika Srbija; Glavni grad: Beograd; Teritorij: 359.96 km².

Stanovništvo

Broj stanovnika: 9.776.625;

Najveći gradovi: Beograd, Niš, Novi Sad, Priština, Kragujevac, Subotica;

Nacionalnost: Srbi, Albanci, Mađari, Bošnjaci (Muslimani), Hrvati, Rusini, Romi, Bunjevci;

Službeni jezik: srpski jezik,

u Vojvodini: jezici nacionalnih manjina,

na Kosovu i Metohiji: i albanski;

Vjeroispovijed: srpski pravoslavci, muslimani, rimokatolici, protestanti, drugi i nijedna.

Uprava

Oblik vladavine: republika;

Biračko pravo: 18 godina tj. 16 godina, ako je zaposlen.

Nacionalni praznici: 15. veljače Dan državnosti, 28. lipnja Dan Srba palih za domovinu, 27. siječnja Dan duhovnosti;

Stranke: Demokratska Stranka (Boris Tadić), Srpska Radikalna Stranka (Vojislav Šešelj), Demokratska Stranka Srbije(Vojislav Koštunica), Pokret Snaga Srbije (Bogoljub Karić), Socijalistička Partija Srbije (Slobodan Milošević), Demokratski Savez Kosova (Ibrahim Rugova), Demokratska Partija Kosova (Hashim Taqi), Liga socijaldemokrata Vojvodine (Nenad Čanak), Savez vojvođanskih Mađara (Jožef Kasa), Sandžačka Demokratska Partija (Rasim Ljajić), Demokratski savez vojvođanskih Hrvata ( Bela Tonković ).

Povijest

U starom vijeku teritorija Srbije je bila rimska provincija Mezija. Srbi su naselili oblast u 7. stoljeću, u 8. su osnovali prvu državu, te u 9. primili kršćanstvo. Prvi srpski poznati knez zvao se Višeslav, rodonačelnik dinastije Višeslavovića, koja je vladala Srbijom 750-959. Prve sukobe Srbi su imali s Bugarima. 1085-1106 Srbijom upravlja dinastija Vukanovića, čiji je rodonačelnik veliki župan Vukan.

1168. godine na vlast dolazi veliki župan Stjepan Nemanja. Nemanjina država je obuhvaćala područja: Zahumlje, Neretvanska Krajina, Makarsko primorje, Travunja, Duklja, Kosovo, Metohija bez Prizrena, Južno i Veliko Pomoravlje, oblast između Drine i Velike Morave, te gornje i srednje Podrinje. 1217. papa Honorije 3. daje dozvolu da se Srbija proglasi kraljevinom. Dvije godine kasnije Rastko Nemanjić tj. Sveti Sava postaje prvim srpskim nadbiskupom ( "arhiepiskopom" ). Na najvećem vrhuncu moći Srbija je bila za vrijeme cara Stjepana Dušana, kada je obuhvaćala teritoriju današnje Srbije (bez Vojvodine), Crne Gore, južne Dalmacije (bez Dubrovnika), Albanije, Makedonije, Tesalije i Epira. Smrću Dušanovog sina, cara Stjepana Uroša 1371, rasulo se Srpsko carstvo i ugasila loza Nemanjića.

1371.-1427. Srbijom je vladala dinastija Lazarevića tj. knez Lazar i njegov sin despot Stjepan. 28. lipnja 1389. dogodila se Kosovska bitka između Srbije i Otomanskog carstva. U bitci je poginuo sveti knez Lazar i turski sultan Murat. 1402. Lazarev sin, Stjepan, postaje despotom. 1427.-1459. Srbijom vlada dinastija Brankovića.

Srbija je konačno pala pod Osmansko carstvo 1459., nakon čega slijedi postupno iseljavanje Srba u susjednu Austriju. Zbog turske najezde i zuluma nad domaćim kršćanskim stanovništvom, austrijski car Leopold I. daje dozvolu da se Srbi nastane u Habsburškoj monarhiji, što je uzrokovalo Prvu seobu Srba pod patrijarhom Arsenijem III. Čarnojevićem 1690. Do Druge seobe Srba je došlo nakon Požarevačkog mira 1739. pod patrijarhom Arsenijem IV. Jovanovićem Šakabendom. Dok su se Srbi iseljavali iz Stare Srbije ( Raške/Sandžaka, Kosova, Metohije i Makedonije i još nekih južnih krajeva današnje Srbije, poput Toplice i Kosanice ), ta područja su naseljavali Albanci ( u prostoru Novi Pazar - Jagodina - Niš - Leskovac - Kumanovo - Skoplje - Veles - Konica - Janina - Preveza ). O tim "Arnautlucima", šire od današnjeg Kosova, piše i srpski pisac Bora Stanković. Pored Albanaca, naseljavao se i drugi muslimanski živalj. Posljedice ovakvog premještaja stanovništva bit će dugotrajne. Radikalniji prevrat novonastalog nacionalnog i vjerskog stanja sa doseljenicima će se dogoditi u drugoj polovici 19. stoljeća ( nakon srpske reconquiste ) i u prvoj polovici 20. stoljeća ( za Kraljevine Jugoslavije ).

Zbog turskih zuluma nad srpskim življem, 1804. godine, u Orašcu je podignut Prvi srpski ustanak pod vodstvom Karađorđa ( "Crnog Đorđa" )Petrovića. Ustanak je ugušen 1813. U Topoli je 1815. podignut Drugi srpski ustanak na čelu sa knezom Milošem Obrenovićem. Rezultati ovog ustanka su vidljivi 1830. kada Porta proglašava Srbiju vazalnom kneževinom. Prvi ustav Srbija je dobila 1835. 1867. donijet je ferman o povlačenju turskih garnizona iz srpskih gradova. Neovisnost Srbije je priznata na Berlinskom kongresu 1878. Knez Milan Obrenović postaje srpskim kraljem 1882. Obrenovići i Karađorđevići su naizmjence vladali u 19. stoljeću. Posljedni Obrenović, kralj Aleksandar, ubijen je zajedno sa kraljicom Dragom 1903. Tad na vlast dolazi kralj Petar I. Karađorđević.

Srbija, Bugarska, Crna Gora i Grčka krenule su 1912. u Prvom balkanskom ratu u konačno oslobađanje od turske vlasti. Nakon rata Srbiji je uskraćen izlazak na Jadransko more, preko sjeverne Albanije, a Bugarska je bila nezadovljna podjelom Makedonije. To je prouzrokovalo Drugi balkanski rat 1913. kada su Srbija, Grčka, Turska i Rumunjska brzo pobijedile Bugarsku. Srbija je od Bugarske, kao ratnu odštetu dobila određena ozemlja sa zapada Bugarske.

Austro-Ugarska je bila uplašena jačanjem Srbije, koja joj je remetila planove za prodor na istok. Iskoristila je Sarajevski atentat za objavu rata Srbiji 28. srpnja 1914.. Tada je počeo Prvi svjetski rat. Cerska i Kolubarska bitka su bile prve savezničke pobjede u Prvom svjetskom ratu. Povlačenje preko Albanije je počelo 1915. Tri godine kasnije probijena je Solunska fronta. Krajem studenoga priključenje Kraljevini Srbiji proglašavaju Baranja, Bačka, Banat, Srijem, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Država Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se plašila talijanskog napada, se ujedinila sa Srbijom odlukom Narodnog vijeća u Zagrebu 25. studenoga 1918.

1. prosinca je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija. Kralj Aleksandar Karađorđević je ubijen od strane makedonskog VMRO i hrvatskih Ustaša 1934. .

U Drugom svjetskom ratu, Jugoslavija je okupirana od strane Hitlerovske koalicije. Bačka je pripojena Mađarskoj. Dijel današnje Srbije, uglavnom je riječ u Sandžaku/Raškoj, je dospio u upravnu jedinicu Crna Gora pod talijanskom vlasti. Kosovo, Metohija i zapadna Makedonija su postale dijelom tzv. Velike Albanije. Ostatak Makedonije je ušao u sastav Bugarske, kao i dijeli istočne Srbije. Sužena Srbija i Banat su bile pod njemačkom okupacijom, kasnije i okupacijom bugarskih snaga, a Banat je bio pod posebnom njemačkom upravom.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u Srbiji su djelovali: Četnički pokret generala Dragoljuba Mihailovića, partizanski pokret Josipa Broza Tita, te kvislinzi Srpska državna straža generala Milana Nedića i Srpski dobrovoljački korpus Dimitrija Ljotića. Na područiju te Srbije osnovala se osnovala kvislinška država koja se obično u puku zvala Nedićeva Srbija, po njezinom upravitelju generalu Milanu Nediću, i ona je trajala sve do 1945.

Od 1945.-1992. Srbija je federalna jedinica Socijalističke Federativne Jugoslavije, u čijem sastavu su se nalazile i dvije autonomne pokrajine, Vojvodina i Kosovo. Valja spomenuti da je i Sandžak imao svoj ZAVNO.

27. travnja 1992. zajedno je sa Crnom Gorom formirala Saveznu Republiku Jugoslaviju. 1992.-1995. Srbija i Crna Gora su bile pod općim sankcijama Vijeća sigurnosti OUN, zbog agresije na susjednu Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Od 1998. na Kosovu počinju sukobi tzv. Oslobodilačke Vojske Kosova i srpskih snaga. 24.ožujka - 10.lipnja 1999. bombardirana od strane Sjevernoatlantskog Saveza, zbog pojačanog terora vojske nad albanskim stanovništvom.

2005. godine:

Predsjednik Republike je Boris Tadić (Demokratska stranka).

Predsjednik Vlade je Vojislav Koštunica (Demokratska stranka Srbije).

Predsjednik Narodne Skupštine: Predrag Marković (G17+).

Najznačajniji gradovi su:

Najznačajnije planine:

Vanjske poveznice

Srpska kraljevska obitelj

Vanjske poveznice Vlade Srbije

@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 na Kosovu i Metohiji: i [[albanski]];
-''Vjeroispovjed:'' srpski pravoslavci, muslimani, rimokatolici, protestanti, drugi i nijedna.
+''Vjeroispovijed:'' srpski pravoslavci, muslimani, rimokatolici, protestanti, drugi i nijedna.
 ==Uprava==