Nikola Mandić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Nikola Mandić rodio se u Travniku [[1869.]] godine. Gimnaziju je završio u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Doktorirao je pravo u [[Beč]]u [[1894.]] godine.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH |
Nikola Mandić rodio se u Travniku [[1869.]] godine. Gimnaziju je završio u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Doktorirao je pravo u [[Beč]]u [[1894.]] godine.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 253.</ref> Radi kao sudbeni [[pristav]], a zatim kao odvjetnik u Sarajevu. Još kao mladi odvjetnik bio je predsjednik Hrvatskog pjevačkog društva "Trebević".<ref>[[Mirjana Gross]], [http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_3_GROSS.pdf ''Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1914.''], str. 18., ''[[Historijski zbornik]]'', godina XIX-XX, 1966.-1967., historijografija.hr, preuzeto 28. prosinca 2011.</ref> Godine [[1907.]] suutemenitelj je i predsjednik političke stranke [[Hrvatska narodna zajednica]] u BiH. Izabran je u [[Bosanski sabor|Bosanskohercegovački zemaljski sabor]] [[1910.]], a godine [[1911.]] njegov je predsjednik.<ref name="tko je tko" /> Istodobno je i donačelnik Sarajeva a od godine [[1914.]], Kraljevom odlukom, zamjenik zemaljskog poglavara BiH.<ref name="tko je tko" /> Utemeljitelj je i prvi predsjednik Hrvatske centralne banke i podružnice Poljoprivredne banke u Sarajevu. |
||
Godine [[1920.]] [[Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.|izabran]] je za narodnog zastupnika u [[Konstituanta|Konstituanti]] (Ustavotvornoj skupšini) [[Prva Jugoslavija|Prve Jugoslavije]] na listi [[Hrvatska težačka stranka|Hrvatske težačke stranke]].<ref name="tko je tko" /> U Konstituanti je ustao protiv [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] i napustio je.<ref name="tko je tko" /> |
Godine [[1920.]] [[Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.|izabran]] je za narodnog zastupnika u [[Konstituanta|Konstituanti]] (Ustavotvornoj skupšini) [[Prva Jugoslavija|Prve Jugoslavije]] na listi [[Hrvatska težačka stranka|Hrvatske težačke stranke]].<ref name="tko je tko" /> U Konstituanti je ustao protiv [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] i napustio je.<ref name="tko je tko" /> |
||
| Redak 40: | Redak 40: | ||
U prve dvije godine postojanja [[NDH]] nije se politički angažirao. Tijekom tih prvih godina NDH bio je državni tajnik u mirovini, odvjetnik i predsjednik Odvjetničke komore u Sarajevu.<ref name="tko je tko" /> Onda ga je [[2. rujna]] [[1943.]] godine [[poglavnik]] [[Ante Pavelić]] imenovao za predsjednika Vlade NDH. Na tom položaju ostaje do kraja mijenjajući tri puta sastav vlade.<ref name="tko je tko" /> Nakon što je preuzeo dužnost predsjednika vlade uključuje se u već započete pregovore s predstavnicima [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a o karakteru i sastavu "nagodbene" vlade gdje se zalaže za koalicijsku vladu, nasuprot [[August Košutić|Augustu Košutiću]] koji je bio za nadstranačku (činovničku) vladu i to bez ustaša.<ref name="tko je tko" /> Pregovori su završili neuspjehom. |
U prve dvije godine postojanja [[NDH]] nije se politički angažirao. Tijekom tih prvih godina NDH bio je državni tajnik u mirovini, odvjetnik i predsjednik Odvjetničke komore u Sarajevu.<ref name="tko je tko" /> Onda ga je [[2. rujna]] [[1943.]] godine [[poglavnik]] [[Ante Pavelić]] imenovao za predsjednika Vlade NDH. Na tom položaju ostaje do kraja mijenjajući tri puta sastav vlade.<ref name="tko je tko" /> Nakon što je preuzeo dužnost predsjednika vlade uključuje se u već započete pregovore s predstavnicima [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a o karakteru i sastavu "nagodbene" vlade gdje se zalaže za koalicijsku vladu, nasuprot [[August Košutić|Augustu Košutiću]] koji je bio za nadstranačku (činovničku) vladu i to bez ustaša.<ref name="tko je tko" /> Pregovori su završili neuspjehom. |
||
U svibnju [[1945.]] povlači se u [[Austrija|Austriju]] gdje ga sa grupom drugih visokih dužnosnika NDH zarobljavaju [[UK|Britanci]]. Bio je u skupini od 130 članova Vlade NDH koje je Britanska [[vojna policija]] pokupila u Türacher Bergeru.<ref name="MGR">[http://hrcak.srce.hr/file/74034 |
U svibnju [[1945.]] povlači se u [[Austrija|Austriju]] gdje ga sa grupom drugih visokih dužnosnika NDH zarobljavaju [[UK|Britanci]]. Bio je u skupini od 130 članova Vlade NDH koje je Britanska [[vojna policija]] pokupila u Türacher Bergeru.<ref name="MGR">[[Martina Grahek Ravančić]], [http://hrcak.srce.hr/file/74034 ''Izručenja i sudbine zarobljenika smještenih u savezničkim logorima u svibnju 1945.''], str. 403., ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], br. 2., 391.-416., preuzeto 28. prosinca 2011.</ref> Dr. Nikola Mandić je s dr. [[Julije Makanec|Julijem Makancem]] i dr. [[Pavao Canki|Pavlom Cankijem]] prebačen [[17. svibnja]] iz logora Spittal na kolodvor Rosenbach, gdje je iz Wolfsberga pristigao i doadmiral [[Nikola Steinfel]], te su odatle zajedno izručeni vlastima komunističke [[Demokratska federativna Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name="MGR" /> Sud II. armije, u Zagrebu [[6. lipnja]], osudio ga je na smrt.<ref name="tko je tko" /> |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
{{GLAVNIRASPORED:Mandić, Nikola}} |
{{GLAVNIRASPORED:Mandić, Nikola}} |
||
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]] |
[[Kategorija:Životopisi, Travnik]] |
||
[[Kategorija: Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]] |
[[Kategorija: Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]] |
||
Inačica od 2. veljače 2017. u 12:52
| Nikola Mandić | |
| |
| 2. Predsjednik Vlade NDH | |
|---|---|
| trajanje službe 2. rujna, 1943. – 6. svibnja, 1945. | |
| Predsjednik | Ante Pavelić |
| Prethodnik | Ante Pavelić |
| Nasljednik | ukinuto |
| Rođenje | 20. siječnja 1869., Travnik, Bosna i Hercegovina |
| Smrt | 7. lipnja 1945., Zagreb, Hrvatska |
| Politička stranka | HNZ, HTS, UHRO |
| Zanimanje | pravnik |
Nikola Mandić (Travnik, 20. siječnja 1869. – Zagreb, 7. lipnja 1945.), hrvatski političar i odvjetnik, drugi i posljedni premijer NDH.
Životopis
Nikola Mandić rodio se u Travniku 1869. godine. Gimnaziju je završio u Sarajevu. Doktorirao je pravo u Beču 1894. godine.[1] Radi kao sudbeni pristav, a zatim kao odvjetnik u Sarajevu. Još kao mladi odvjetnik bio je predsjednik Hrvatskog pjevačkog društva "Trebević".[2] Godine 1907. suutemenitelj je i predsjednik političke stranke Hrvatska narodna zajednica u BiH. Izabran je u Bosanskohercegovački zemaljski sabor 1910., a godine 1911. njegov je predsjednik.[1] Istodobno je i donačelnik Sarajeva a od godine 1914., Kraljevom odlukom, zamjenik zemaljskog poglavara BiH.[1] Utemeljitelj je i prvi predsjednik Hrvatske centralne banke i podružnice Poljoprivredne banke u Sarajevu.
Godine 1920. izabran je za narodnog zastupnika u Konstituanti (Ustavotvornoj skupšini) Prve Jugoslavije na listi Hrvatske težačke stranke.[1] U Konstituanti je ustao protiv Vidovdanskog ustava i napustio je.[1]
U prve dvije godine postojanja NDH nije se politički angažirao. Tijekom tih prvih godina NDH bio je državni tajnik u mirovini, odvjetnik i predsjednik Odvjetničke komore u Sarajevu.[1] Onda ga je 2. rujna 1943. godine poglavnik Ante Pavelić imenovao za predsjednika Vlade NDH. Na tom položaju ostaje do kraja mijenjajući tri puta sastav vlade.[1] Nakon što je preuzeo dužnost predsjednika vlade uključuje se u već započete pregovore s predstavnicima HSS-a o karakteru i sastavu "nagodbene" vlade gdje se zalaže za koalicijsku vladu, nasuprot Augustu Košutiću koji je bio za nadstranačku (činovničku) vladu i to bez ustaša.[1] Pregovori su završili neuspjehom.
U svibnju 1945. povlači se u Austriju gdje ga sa grupom drugih visokih dužnosnika NDH zarobljavaju Britanci. Bio je u skupini od 130 članova Vlade NDH koje je Britanska vojna policija pokupila u Türacher Bergeru.[3] Dr. Nikola Mandić je s dr. Julijem Makancem i dr. Pavlom Cankijem prebačen 17. svibnja iz logora Spittal na kolodvor Rosenbach, gdje je iz Wolfsberga pristigao i doadmiral Nikola Steinfel, te su odatle zajedno izručeni vlastima komunističke Jugoslavije.[3] Sud II. armije, u Zagrebu 6. lipnja, osudio ga je na smrt.[1]
Izvori
- ↑ a b c d e f g h i Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 253.
- ↑ Mirjana Gross, Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1914., str. 18., Historijski zbornik, godina XIX-XX, 1966.-1967., historijografija.hr, preuzeto 28. prosinca 2011.
- ↑ a b Martina Grahek Ravančić, Izručenja i sudbine zarobljenika smještenih u savezničkim logorima u svibnju 1945., str. 403., ČSP, br. 2., 391.-416., preuzeto 28. prosinca 2011.