Bijeli Karpati: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m →Izvori |
||
Redak 46: | Redak 46: | ||
[[Kategorija:Planine u Slovačkoj]] |
[[Kategorija:Planine u Slovačkoj]] |
||
[[Kategorija:Planine u Češkoj]] |
[[Kategorija:Planine u Češkoj]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Karpati]] |
Inačica od 12. svibnja 2017. u 23:19
Bijeli Karpati | |
---|---|
Planina | |
Pogled na Velký Kriváň najviši vrh Male Fatre | |
Položaj | |
Koordinate | 48°51′27″N 17°40′29″E / 48.8575°N 17.6747°E (WD) |
Država | Slovačka, Češka |
Najbliži gradovi | Olomouc, Zlín, Nové Mesto nad Váhom, Trenčín |
Dio gorja | Karpati |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | Velká Javořina 970 m |
Ostali vrhovi | Chmelová (925 m), Kobylinec (911 m), |
Bijeli Karpati (slovački: Biele Karpaty, češki: Bílé Karpaty) su najzapadniji planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire na granici Slovačke i Češke. Bijeli Karpati su zaštićeni krajolik u oba dvije države u Slovačkoj od 1979., a Češkoj od 1980. godine. Područje sadržava raznoliku floru i faunu s nekim endemskim biljkama.
Najviši vrh je Veľká Javorina sa 970 metara nadmorske visine i nalazi se u Češkoj.
Vrhovi
- Veľká Javorina (970 m),
- Chmelová (925 m),
- Kobylinec (911 m),
- Veľký Lopeník (911 m),
- Malý Lopeník (884 m),
- Čupec (819 m),
- Dúžník (807 m),
- Machnáč (771 m)
- Kykula (746 m).
Zanimljivosti
Stogodišnji hrvatsko-turski rat pokrenio je velike migracijske valove starosjedilačkih Hrvata iz Hrvatskog Kraljevstva. Jedan iseljenički val zaustavio se na podbrježju Bijelih Karpata, gdje su Hrvati osnovali nekoliko sela.[1]
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bijeli Karpati |
Izvori
- ↑ Mirko Valentić: Turski ratovi i hrvatska dijaspora u XVI. stoljeću, Senjski zbornik 17, str. 45. (1990.)