Bijeli Karpati: razlika između inačica

Koordinate: 49°00′N 18°00′E / 49.000°N 18.000°E / 49.000; 18.000
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 46: Redak 46:
[[Kategorija:Planine u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Planine u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Planine u Češkoj]]
[[Kategorija:Planine u Češkoj]]
[[Kategorija:Gorja]]
[[Kategorija:Karpati]]

Inačica od 12. svibnja 2017. u 23:19

Bijeli Karpati
Planina
Pogled na stijene Bijelih Karpata
Pogled na Velký Kriváň najviši vrh Male Fatre
Položaj
Koordinate48°51′27″N 17°40′29″E / 48.8575°N 17.6747°E / 48.8575; 17.6747 (WD)
DržavaNepoznata kratica »S« Slovačka, Nepoznata kratica »Č« Češka
Najbliži gradoviOlomouc, Zlín, Nové Mesto nad Váhom, Trenčín
Dio gorjaKarpati
Fizikalne osobine
Najviši vrhVelká Javořina 970 m
Ostali vrhoviChmelová (925 m), Kobylinec (911 m),
Zemljovid

Bijeli Karpati (slovački: Biele Karpaty, češki: Bílé Karpaty) su najzapadniji planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire na granici Slovačke i Češke. Bijeli Karpati su zaštićeni krajolik u oba dvije države u Slovačkoj od 1979., a Češkoj od 1980. godine. Područje sadržava raznoliku floru i faunu s nekim endemskim biljkama.

Najviši vrh je Veľká Javorina sa 970 metara nadmorske visine i nalazi se u Češkoj.

Vrhovi

  • Veľká Javorina (970 m),
  • Chmelová (925 m),
  • Kobylinec (911 m),
  • Veľký Lopeník (911 m),
  • Malý Lopeník (884 m),
  • Čupec (819 m),
  • Dúžník (807 m),
  • Machnáč (771 m)
  • Kykula (746 m).

Zanimljivosti

Stogodišnji hrvatsko-turski rat pokrenio je velike migracijske valove starosjedilačkih Hrvata iz Hrvatskog Kraljevstva. Jedan iseljenički val zaustavio se na podbrježju Bijelih Karpata, gdje su Hrvati osnovali nekoliko sela.[1]

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bijeli Karpati

Izvori

  1. Mirko Valentić: Turski ratovi i hrvatska dijaspora u XVI. stoljeću, Senjski zbornik 17, str. 45. (1990.)