Gimnazija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Zamijenjen sadržaj stranice s »Huligan iz gimnazije briše tablu i kad nije redar. Kategorija: Srednje obrazovanje Kategorija:Škole«
Oznake: zamijenjeno preko 90 % teksta VisualEditor
m uklonjena promjena suradnika Supermen1239876543 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 1: Redak 1:
'''Gimnazija''' je [[obrazovanje|općeobrazovna]] [[srednja škola]] koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka [[osnovna škola|osnovne škole]]. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod [[učenik|učenika]] intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno [[strategije učenja|učenje]].
Huligan iz gimnazije briše tablu i kad nije redar.

Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te [[fakultet]]ima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.

==Podjela==
Gimnazije se dijele na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne.

Opća gimnazija podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i programa.

Jezična gimnazija sadrži povećan broj sati učenja stranih jezika, dok u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati povećane programe stranih jezika.

Klasična gimnazija podrazumijeva učenje latinskog i grčkog tijekom sve četiri godine tri sata tjedno.

Prirodoslovno-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine obrazovanja, a učenicima pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugog stranog jezika.

Prirodoslovna gimnazija temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vježbama, a u okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije.

==Predmeti==
Obvezni predmeti u svim gimnazijama u Hrvatskoj su: [[hrvatski jezik]], dva strana jezika (mogućnost učenja [[Engleski jezik|engleskog]], [[Njemački jezik|njemačkog]], [[Talijanski jezik|talijanskog]], [[Francuski jezik|francuskog]] i [[Španjolski jezik|španjolskog]] jezika) [[latinski jezik]], [[glazbena umjetnost]], [[likovna umjetnost]], [[psihologija]], [[logika]], [[sociologija]], [[filozofija]], [[povijest]], [[zemljopis|geografija]], [[matematika]], [[fizika]], [[kemija]], [[biologija]], [[informatika]], [[politika]] i [[gospodarstvo]], [[tjelesna i zdravstvena kultura]], te [[vjeronauk]] ili [[etika]] kao izborni predmet. U klasičnim gimnazijama još se uči i [[grčki jezik]], a u prirodoslovnim i osnove [[ekologija|ekologije]].

== Raširenost ==
U nekim gimnazijama [[nastava]] se odvija i na manjinskim jezicima, npr. u Gimnaziji Beli Manastir i Opštoj pravoslavnoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu na [[srpski jezik|srpskom jeziku]].

U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka gimnazija diljem zemlje.

== Vanjske poveznice ==

== Slične stranice ==

[[Popis gimnazija u Hrvatskoj]]


[[Kategorija: Srednje obrazovanje]]
[[Kategorija: Srednje obrazovanje]]

Inačica od 2. ožujka 2018. u 22:19

Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod učenika intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno učenje.

Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.

Podjela

Gimnazije se dijele na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne.

Opća gimnazija podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i programa.

Jezična gimnazija sadrži povećan broj sati učenja stranih jezika, dok u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati povećane programe stranih jezika.

Klasična gimnazija podrazumijeva učenje latinskog i grčkog tijekom sve četiri godine tri sata tjedno.

Prirodoslovno-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine obrazovanja, a učenicima pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugog stranog jezika.

Prirodoslovna gimnazija temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vježbama, a u okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije.

Predmeti

Obvezni predmeti u svim gimnazijama u Hrvatskoj su: hrvatski jezik, dva strana jezika (mogućnost učenja engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika) latinski jezik, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, sociologija, filozofija, povijest, geografija, matematika, fizika, kemija, biologija, informatika, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura, te vjeronauk ili etika kao izborni predmet. U klasičnim gimnazijama još se uči i grčki jezik, a u prirodoslovnim i osnove ekologije.

Raširenost

U nekim gimnazijama nastava se odvija i na manjinskim jezicima, npr. u Gimnaziji Beli Manastir i Opštoj pravoslavnoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu na srpskom jeziku.

U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka gimnazija diljem zemlje.

Vanjske poveznice

Slične stranice

Popis gimnazija u Hrvatskoj