Konavle: razlika između inačica
m d |
m Bot: Slaze parametre |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
broj stanovnika = 8.250| |
broj stanovnika = 8.250| |
||
načelnik = Luka Korda| |
načelnik = Luka Korda| |
||
poštanski broj = |z. širina = 42.58|z. dužina = 18.22| |
poštanski broj = | |
||
z. širina = 42.58| |
|||
z. dužina = 18.22| |
|||
}} |
}} |
||
'''Konavle''' su općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. |
'''Konavle''' su općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. |
||
Inačica od 13. siječnja 2007. u 22:54
| Konavle | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Načelnik | Luka Korda |
| Površina[1] | 210,1 km2 |
| Koordinate | 42°35′N 18°13′E / 42.58°N 18.22°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 8 607 |
| – gustoća | 41 st./km2 |
  Konavle Konavle na zemljovidu Hrvatske | |
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Zemljopis
Konavle su smještene na krajnjem jugu Republike Hrvatske, te graniče s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (25 km). Sjedište općine Konavle je u mjestu Gruda.
Stanovništvo
Stanovništo Konavala je naseljeno u 32 mjesta. Po zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Konavlima živi 8250 stanovnika.
Uprava
Od osamostaljenja na svim lokalnim izborima HDZ je imao većinu u poglavarstvu. Za načelnika je biran Luka Korda
Povijest
 |
Ovaj dio članka nema wikipoveznica ili ih ima premalo Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
 |
Ovo je članak s pretjeranom količinom verzala (VELIKIH SLOVA). Članak treba ispraviti u skladu s preporukama. |
Naselja u Konavlima do danas su zadržala izgled tradicijske kamene arhitekture koja govori o odnjegovanosti svih segmenata života, kulturi stanovanja, kulturi obrade zemlje i poštivanju tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala. Brojne su NEKROPOLE STEĆAKA u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome. Itinerer kroz Gornju Bandu Konavala dotiče zaseoke monumentalne zadružne arhitekture ( npr. Miljanići u Uskoplju), a u ovom rubnom području ističe se spomenik SOKO-GRAD, strateški vrlo važna srednjovjekovna utvrda, smještena u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu. Čilipi su kulturni centar Konavala, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati sa konavoskim tradicijama te uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji i KONAVOSKOM VEZU. FRANJEVAČKI SAMOSTAN s crkvom Sv. Vlaha u Pridvorju, najveća je građevina javne, svjetovne, vjerske i upravne namjene Dubrovačke Republike u Konavlima. MIHO ŠIŠA KONAVLJANIN svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog puka. U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata, ističe se KUĆA VLAHA BUKOVCA, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. MAUZOLEJ OBITELJI RAČIĆ, na groblju Sv. Roka u Cavatu, remek je djelo poznatog kipara Ivana Meštrovića. KNEŽEV DVOR, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sijelo dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. st. PINAKOTEKA župne crkve Sv. Nikole, čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.
Gospodarstvo
Gospodarstvo je tradicionalno temeljeno na poljoprivredi, ali se stanovništvo razvojem turizma uglavnom baziralo na turizam (hoteli) i promet (Zračna luka Dubrovnik, Čilipi). Zračna luka donijela je velike mogućnosti mlađoj populaciji Konavala, ali se zbog toga velika većina ljudi odrekla tradicionalnog obrađivanja polja.
Od poljoprivrednih kultura uzgaja se pretežito vinova loza te sve vrste voća i povrća, a zbog plodne zemlje, povoljnih klimatskih uvjeta i obilja vode konavosko je polje bilo glavna opskrba poljoprivrednim dobrima u Dubrovačkoj republici.
Slavni ljudi
Spomenici i znamenitosti
SOKO-GRAD, FRANJEVAČKI SAMOSTAN, MAUZOLEJ OBITELJI RAČIĆ, STEĆCI, KOMINATE, KUĆA VLAHA BUKOVCA, ZBIRKA BALTAZARA BOGIŠIĆA, PINAKOTEKA CRKVE SV. NIKOLE
Obrazovanje
U Konavlima trenutno djeluju dvije osnovne škole, na Grudi i u Cavtatu, s nizmo područnih škola. Stanovništvo srednju školu polazi uglavnom u Dubrovniku, te na fakultetima u Hrvatskoj.
Kultura
Sport
Najpoznatiji sportši iz Konavala su vaterpolisti. Većina njih je svoju karijeru započela u VK Cavtat, a nastavila u dubrovačkom VK Jug. Luko Vezilic i Goran Sukno su sudjelovali u osvajanju trofeja Kupa prvaka 1980. godine. Isti dvojac na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.g.osvaja srebro.
Goran Sukno sudjeluje u osvajanju zlatnog odličja u Los Angelesu 1984. godine. Serija uspjeha se nastavlja i 1986 kada Sukno kao kapetan, na Svjetskom prvenstvu 1986. godine u Španjolskoj, podiže pobjednički pokal.
Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.g. Jugaš Maro Balić osvajasrebrnu medalju - prvo odličje za Hrvatsku na jednom velikom natjecanju.
Zvonimir Deranja je najpoznatiji nogometaš iz Konavala. Nastupao je za prvoligaša iz Splita NK Hajduk i mladu reprezentaciju.