Koordinate: 42°50′17″N 17°41′46″E / 42.838°N 17.696°E / 42.838; 17.696

Ston

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ston. Za druga značenja pogledajte Ston (razdvojba).
Ston
Ston (grb).gif
Ston na karti Hrvatska
Ston
Ston
Ston na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Vedran Antunica
Naselja u sastavu općine Boljenovići, Brijesta, Broce, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli, Žuljana
Stanovništvo (2001.) 2.605
Broj stanovnika
Ston, Dubrovačko-neretvanska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Boljenovići 94 87 85
Brijesta 78 58 165
Broce 100 87 90
Dančanje 31 27 31
Duba Stonska 40 36 64
Dubrava 145 133 161
Hodilje 214 190 160
Luka 161 153 151
Mali Ston 165 139 125
Metohija 168 157 134
Putniković 105 82 90
Sparagovići 136 114 104
Ston 528 549 500
Tomislavovac 112 104 147
Zabrđe 67 61 42
Zamaslina 79 70
Zaton Doli 158 61 56
Česvinica 85 55 41
Žuljana 218 235 275

Ukupno
[uredi]
2605 2407 2491
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Poštanski broj 20230
Ston-SK.jpg
Panorama Stona, pogled s gradskog obrambenog zida
Ston na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Ston
Ston
Stonska solana
Crkva stradala u potresu 1996.

Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Na području općine nalazi se 18 naselja (stanje 2006.), to su: Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli i Žuljana.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Ston je glavni gradić općine koja se nalazi na poluotoku Pelješcu. Zemljopisno, ova općina prostire se od gradića Stona, kroz Ponikve, sve do Janjine. Tu se mijenjaju dva kraja. Gradić Ston koji ima druge po veličini zidine na svijetu (najduži očuvani obrambeni zid u Europi) i najstariju solanu u Europi, nalazi se na moru. Klima je blaga, ljeti sparna, zimi kišna. U Ponikvama je luka Prapratno i razna polja i vinogradi, što znači da je šuma posječena. Pošto su Ponikve ograđene brdima, zimi može padati i snijeg.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine naselja u općini Ston imala su sljedeći broj stanovnika:

  • Ston - 528 stanovnika
  • Žuljana - 218 stanovnika
  • Hodilje - 214 stanovnika
  • Metohija - 168 stanovnika
  • Luka - 161 stanovnik
  • Zaton Doli - 158 stanovnika
  • Mali Ston - 152 stanovnika
  • Dubrava - 145 stanovnika
  • Sparagovići - 136 stanovnika
  • Tomislavovac - 112 stanovnika
  • Putniković - 105 stanovnika
  • Broce - 100 stanovnika
  • Boljenovići - 94 stanovnika
  • Česvinica - 85 stanovnika
  • Brijesta - 78 stanovnika
  • Zabrđe - 67 stanovnika
  • Dančanje - 31 stanovnik
  • Duba Stonska - 40 stanovnika
Općina Ston: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3593
3548
3589
3842
4332
4288
4060
4045
3954
3972
3715
3283
2819
2802
2605
2407
2491
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Dubrovnik. U 1981. smanjena izdvajanjem dijela u općinu Dubrovačko primorje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Ston: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
428
648
378
472
503
485
420
470
357
469
562
430
543
581
528
549
500
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1869. sadrži podatke za naselje Mali Ston. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Uprava[uredi | uredi kôd]

  • Predsjednik Općinskog vijeća: Vedran Antunica
  • Ured državne uprave u Dubrovačko neretvanskoj županija - voditelj ureda: Ante Karač

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prostor na kojem se danas nalaze Mali i Veliki Ston povijesno je jedno je od najbogatijih na čitavom dubrovačkom području. Zbog svog izvanrednog položaja, a to je kratka prevlaka koja spaja poluotok Pelješac s kopnom, plodnog polja s obiljem vode i plitkog zaljeva idealnog za vađenje soli, postao je obitavalište čovjeka već u najdavnijim vremenima.[1]

Najstariji dokazi prisustva čovjeka na ovim prostorima nalaze se u špilji Gudnji, nedaleko Stona, a tu su i grobne gomile iz metalnih razdoblja prapovijesti.

Ljudi su ovdje vrlo rano izabrali najprije svoje privremeno, a kasnije stalno obitavalište. Tragovi upućuju na to da su je u neolitu živjeli u špiljama koje se nalaze na okolnim brdima iznad Stonskog polja, a kasnije, u metalnim fazama, u gradinskim naseljima što svjedoče grobne gomile.

Ilirsko pleme Plareja nastanjivalo je ovo područje do 36. pr. Kr. kad ih uništavaju i/ili romaniziraju Rimljani, u sklopu njihove kolonizacije istočne jadranske obale.[1]

Rimljani za sobom ostavljaju ne samo pojedine arhitektonske spomenike, nego i ager, razdiobu plodnog Stonskog polja koja je i danas uočljiva. Od Rimljana potječe i današnje ime Stona, koje je izvedenica od tadašnjeg imena Stagnum/Stamnum. Ovo ime znači stajaća ili mrtva voda, što je pokazatelj da su u najranijem vremenu ovdje već postojala solila i da su naziv ovom naselju dali Rimljani baš zbog prironod svojstva ovog kraja – solana.

U 2. stoljeću na jednom rimskom zemljovidu nabrojena su sva važnija strateška mjesta i putovi starog vijeka, a tu se spominje ime mjesta Perdua ili Stamnes, koje se nalazilo na južnim i zapadnim obroncima brijega sv. Mihajla.

Daleke 877. godine spominje se stonska biskupija, tako da se pretpostavlja da je biskupija u Stonu najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Ston postaje sijelo i vladara Zahumlja.

Za vrijeme hrvatskih vladara od Višeslava do Zvonimira, tj. od IX do XII stoljeća zahumski knez je pod zaštitom hrvatskih vladara, a biskup je sufragan splitskog nadbiskupa.

Od 1102. g. kad je Hrvatska ušla u državnu zajednicu s Ugarskom, Zahumlje je pod vrhovništvom Duklje i Bizanta, a biskup postaje sufragan Dubrovačkog biskupa.

Godine 1168. raška dinastija Nemanjića pokorila Duklju i Zahumlje, a raški knez Deša daruje Mljet benediktincima, Stefan Nemanja u Zahumlju postavlja brata Miroslava knezom. U Raškoj Sava Nemanjić reorganizira crkvu, osniva i nove biskupije, a Ston i Pelješac stavlja pod upravu svojih episkopa. Unatoč tvrdnjama srpskih povjesničara ipak nije sigurno da je i jedan od Savinih episkopa rezidirao u Stonu. Sigurno je da je raška okupacija Stona trajala na prekide kroz 150 godina.

Nakon izmjena raznih dinastija na tlu Zahumlja, domaćih knezova, hrvatskih velikaša, raških župana i bosanske vlastele, 1325. g. vladarom Zahumlja postaje bosanski ban Stjepan Kotromanić. Kotromanići su u to vrijeme bili u sukobu sa srpskim županima, a to želi iskoristiti Dubrovnik, kojemu je bilo stalo do Stona i Pelješca.

Tako 1333. g. Dubrovnik ulazi zauvijek u posjed Stona i Rata, i tako za ovaj kraj započinje novo poglavlje povijesti. Gradi se novi Ston, koji dobiva kneza, obnavljaju se solila, a u Ston dolazi 150 dubrovačkih obitelji. Već 1359. godine Ston i Mali Ston opasani su dvostrukim obrambenim zidom i postaju "neosvojivi".

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

U Stonu se također odigravaju mnoge športske utakmice. Najpoznatiji je nogometni klub SOŠK (Stonski omladinski športski klub).

Od 2008. održava se utrka STONe Wall Marathon. Trči se po Stonskim zidinama, trkači prolaze i kraj stonske solane te farmā kamenica iz malostonskog zaljeva.

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

Po Stonu je ime dobio krater na Marsu.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b ston.hr: Povijest, pristupljeno 16. kolovoza 2020.
  2. NASA, Gazetteer of Planetary Nomenclature, Ston, pristupljeno 11. studenoga 2019. (engl.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ston


P parthenon.svg Nedovršeni članak Ston koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.