Obična bukva: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 89.201.187.146 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 78.1.56.206 |
uklanjanje izmjene 4983833 suradnika Tulkas Astaldo (razgovor) Oznaka: uklanjanje |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima [[Srednja Europa|srednje]], [[Zapadna Europa|zapadne]] te [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]]. |
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima [[Srednja Europa|srednje]], [[Zapadna Europa|zapadne]] te [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]]. |
||
U Hrvatskoj je autohtona [[vrsta]] drveća. Raste na [[Macelj]]u, [[Ivanščica|Ivanščici]], [[Medvednica|Medvednici]], [[ |
U Hrvatskoj je autohtona [[vrsta]] drveća. Raste na [[Macelj]]u, [[Ivanščica|Ivanščici]], [[Medvednica|Medvednici]], [[Papu]u, [[Psunj]]u, [[Žumberačka gora|Žumberku]], u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], na [[Dinara|Dinari]], [[Velebit]]u, [[Bilogora|Bilogori]] i [[Kalnik]]u. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma. |
||
Iznad pojasa [[hrast]]ovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 [[metar|m]]. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom. |
Iznad pojasa [[hrast]]ovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 [[metar|m]]. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom. |
||
| Redak 52: | Redak 52: | ||
Dobro se zakorijenjuje, [[korijen (biljke)|korijen]] se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla. |
Dobro se zakorijenjuje, [[korijen (biljke)|korijen]] se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla. |
||
==Ljekovitost i jestivost== |
|||
Bukva spada i u ljekovito bilje.Sasvim mladi listovi mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju.Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti jestivo ulje. |
|||
== Fitocenologija (biljne zajednice)== |
== Fitocenologija (biljne zajednice)== |
||
| Redak 81: | Redak 83: | ||
[[Drvo (materijal)]] |
[[Drvo (materijal)]] |
||
[[Kategorija:Bukovke]] |
[[Kategorija:Bukovke]][[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] |
||
Inačica od 24. listopada 2018. u 16:07
| Bukva | |
|---|---|
 Bukova šuma | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fagales |
| Porodica: | Fagaceae |
| Rod: | Fagus |
| Vrsta: | F. sylvatica |
| Dvojno ime | |
| Fagus sylvatica L. | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Baze podataka | |
Bukva (Fagus sylvatica) bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.
Rasprostranjenost
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe.
U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Raste na Macelju, Ivanščici, Medvednici, [[Papu]u, Psunju, Žumberku, u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.
Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.
Izgled
Naraste do 40 m visine. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.
Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti je bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama.
Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi. Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.
Bukva cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima.
Po dva su ploda u kupuli, nazvana bukvice. Smeđi su, trokutasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.
Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.
Bukva se oprašuje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.
Ekološka svojstva
Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osjetljiviji na mraz i jako sunce.
Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje.
Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.
Ljekovitost i jestivost
Bukva spada i u ljekovito bilje.Sasvim mladi listovi mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju.Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti jestivo ulje.
Fitocenologija (biljne zajednice)
- Šuma bukve s bijelim šašem (As. Carici albae-Fagetum ),
- Šuma bukve s dlakavim šašem (As. Carici pilosae-Fagetum),
- Šuma bukve s lazarkinjom (As. Asperulo odoratae-Fagetum),
- Šuma bukve s bjelkastom bekicom (As. Luzulo-Fagetum),
- Šuma bukve s rebračom (As. Blechno-Fagetum),
- Šuma bukve i širokolisne grašolike (As. Vicio oroboidi-Fagetum),
- Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom (As. Lamio orvalae-Fagetum),
- Šuma bukve i crnog graba (As. Ostryo-Fagetum),
- Šuma bukve sa širokolisnim gladcem (As. Laserpitio-Fagetum),
- Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom (As. Seslerio autumnalis-Fagetum),
- Šuma bukve s risjem (As. Erico-Fagetum),
- Pretplaninska šuma bukve s planinskim divokozjakom (As. Doronico columnae-Fagetum),
- Pretplaninska šuma bukve i gorskog javora (As. Polysticho lonchitis-Fagetum),
- Pretplaninska šuma bukve s planinskim žabnjakom (As. Ranunculo platanifolii-Fagetum),
- Panonska bukovo-jelova šuma (As.Festuco drymeiae-Abietetum),
- Dinarska bukovo-jelova šuma (As. Omphalodo-Fagetum)
