Slavonija & Baranja: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Prikaz Baranje: Tikveš (Baranja)|
mNema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{Baranjski leksikon}}
[[Slika: Slavonija_&_Baranja.jpg|right|thumb| Monografija "Slavonija & Baranja"]]
[[Slika: Slavonija_&_Baranja.jpg|right|thumb| Monografija "Slavonija & Baranja"]]


Redak 11: Redak 10:
'''Izvor''':
'''Izvor''':
* J(ovan) Nedić: ''"Slavonija & Baranja"''< ''"Baranjski leksikon"''. [[Baranjski dom]], I, 43, 5 - [[Beli Manastir]], 10-11. VII. 2006.
* J(ovan) Nedić: ''"Slavonija & Baranja"''< ''"Baranjski leksikon"''. [[Baranjski dom]], I, 43, 5 - [[Beli Manastir]], 10-11. VII. 2006.
{{Baranjski leksikon}}

[[Kategorija:Baranjski leksikon]]
[[Kategorija:Baranjski leksikon]]
[[Kategorija:Osijek]]
[[Kategorija:Osijek]]

Inačica od 25. veljače 2007. u 15:16

Monografija "Slavonija & Baranja"

Slavonija & Baranja, reprezentativna monografija na 272 stranice velikog formata Marina Topića (fotografije u boji) i Zvonka Makovića (tekst), s usporednim tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, koju je 2005. godine objavio osječki izdavač MIT d.o.o. U prvom poglavlju ("Rijeke, putovi, šume, granice") Maković piše o prostoru Slavonije i Baranje; u drugom ("Povijesni pregled") o životu u Slavoniji i Baranji od najstarijih vremena do danas; u trećem ("Tragovi vremena") o gradovima, utvrdama, selima, crkvama i samostanima, o katedrali u Đakovu, o slikarstvu i skulpturi te o književnosti. Četvrto poglavlje posvećeno je slavonsko-baranjskim gradovima (i nekim manjim mjestima) i njihovoj okolini : Iloku, Vukovaru, Belom Manastiru, Valpovu, Donjem Miholjcu, Slatini, Vitovitici, Pakracu, Lipiku - Daruvaru, Jankovcu, Požegi, Orahovici, Novoj Gradiški - Cerniku, Našicama , Đakovu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Otoku i Županji.

Prikaz Baranje

U monografiji se ističe da je središte hrvatskoga dijela Baranje Beli Manastir te da "od kulturno-povijesnih znamenitosti toga grada treba istaknuti dvije crkve - pravoslavnu (1759.) i katoličku (1777.)". Grad je dobio na značenju u novije vrijeme, dok je ranije osobitu važnost imalo vlastelinstvo Belje, "veliki posjed" što ga je "dobio pobjednik nad Turcima, princ Eugen Savojski, koji je u selu Bilju sagradio mali lovački dvorac (1705.-1712.)". Na kraju teksta o Baranji kaže se da obilje vode koja natapa Baranju iz Drave i Dunava i njihovih brojnih rukavaca i močvara pogoduje bujanju biljnoga i životinjskog svijeta. Uz dvije manje fotografije Belog Manastira (stara pošta i Ljepotica) i Banskog brda, Baranja je predstavljena velikim fotografijama (preko dvije stranice) Kopačkog rita, lovačkog dvorca u Tikvešu (podignutog oko 1895.), vinskih podruma u Zmajevcu i lovačkog dvorca Eugena Savojskog u Bilju (s početka 18. st.). Monografija završava "Post scriptumom" i kraćim biografijama autora Marina Topića i Zvonka Makovića.


Izvor:

Predložak:Baranjski leksikon