Donji Miholjac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Donji Miholjac
Donji Miholjac (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska
Nadmorska visina 99-102 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 10.265 stan.
Gradonačelnik Zoran Kovač (HDSSB)
Zaštitnik Sv. Mihael Arkanđel
Poštanski broj 31540
Pozivni broj +385 031
Autooznaka NA
Službena stranica www.donjimiholjac.hr
Zemljovid
Donji Miholjac na karti Hrvatska
Donji Miholjac
Donji Miholjac
Donji Miholjac na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°46′N 18°10′E / 45.76°N 18.16°E / 45.76; 18.16

Donji Miholjac (mađarski: Alsómiholjác) je grad u regiji Slavoniji u istočnoj Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Prigradska naselja[uredi VE | uredi]

Do popisa stanovništva iz 1991. godine, postojala je velika općina Donji Miholjac, koja se prostirala na površini od 471 km², a po istom popisu na tom području živjelo je 20.365 stanovnika, raspoređenih u naselja. U sastav grada ulazi 7 naselja (stanje 2006), to su: Donji Miholjac, Golinci, Miholjački Poreč, Podgajci Podravski, Radikovci, Rakitovica i Sveti Đurađ.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45.761° s.z.š. - 18.165° i.z.d.

Donji Miholjac je smješten u samom srcu ravnice, 3 kilometra od mađarske granice, na desnoj obali rijeke Drave.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Crkva i župni ured sv. Mihaela

Pogodan zemljopisni položaj i prirodne osobitosti kao što su blizina rijeke Drave, guste šume i drugo davale su povoljne uvjete za život na području Donjeg Miholjca od paleolita do danas. O tome govore brojni arheološki nalazi, od kojih su najznačajniji Janjevci - Borik s okolicom (ostaci iz neolita), Brdača (srednjovjekovno naselje), Staro groblje (srednjovjekovna gradina), te rudina Maroslavci (ostaci iz neolita).

Naseljavanje područja Donjeg Miholjca pratimo od naseljavanja panonskog plemena Andiezetesa na ovo područje. Nakon njih u ove prostore dolaze Rimljani. Na Ptolomejevoj karti s početka 2.pol. 2.st. nalazi se Mariniana (današnji Donji Miholjac).U prvo vrijeme to naselje bilo je vojna postaja, a s vremenom se oko njega razvija naselje.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Propašću Zapadnog Rimskog Carstva, a posebno velikom seobom naroda krajem 6. i početkom 7. st. mijenja se struktura i raspored stanovništva ovog kraja. Tada se na ovom području prvi put spominju Hrvati. Do 8.st. ovo područje bilo je pod vlašću Avara, a krajem 8. st. započinje vladavina Franaka.

Franačka vlast započela je s pokrštavanjem do tada poganskog slavensko-hrvatskog stanovništva. Početkom 10.st u Panonsku nizinu dolaze Mađari, no pokušaj prodora preko rijeke Drave nije im uspio. Poraženi su od hrvatskog kralja Tomislava, i tada su ujedinjene Posavska i Dalmatinska Hrvatska. Utjecaj hrvatskih vladara u Slavoniji bio je vrlo slab, što zbog perifernog položaja, što zbog stalne borbe za dalmatinske gradove protiv Bizanta i Mlečana.

Uskoro Slavonija dolazi pod vlast Mađara (dinastija Arpadovića, mađarski kralj Ladislav). Godine 1102. Hrvatska i Mađarska spojene su u personalnu uniju i mađarski kralj Koloman okrunjen je hrvatskom krunom. Da bi se Slavonija i u vjerskom smislu udaljila od Dalmatinske Hrvatske, Mađari su osnivali župe i biskupije uglavnom na području Mađarske, koje su pokrivale i najveći dio Slavonije. Godine 1009. godine osnovana je biskupija u Pečuhu koja je pokrivala i područje današnjeg Donjeg Miholjca. Godine 1042. ustoličen je biskup Mavro, koji je tu dužnost obavljao sve do 1070. Iz tog razdoblja postoji i prvi zapis o Donjem Miholjcu, vezan uz izgradnju prve crkve na ovom području. To je dokument iznesen na Saboru u Albaregiji 1057. godine i u njemu se spominje darivanje zemljišta za izgradnju crkve u čast sv. Mihaela. Od tada se i mjesto oko crkve počelo nazivati Sv. Mihael.
5. lipnja 2007. proslava 950. godišnjice grada Donji Miholjac.

20. stoljeće[uredi VE | uredi]

Donji Miholjac 10. travnja 1941. postaje dijelom Nezavisne Države Hrvatske. Dana 14. travnja 1945. grad oslobađaju jedinice 2. vojvođanske divizije iz smjera istoka. Tijekom razdoblja u socijalističkoj Jugoslaviji (1945.-1991.), Donji Miholjac doživljava ubrzani ekonomski, industrijski i urbani razvoj. Grade se postrojenja tvornice obuće Borovo i tvornice Analit. Tijekom 1980-ih, izgrađen je velik dio zapadnog dijela grada, koji nosi ime Blok.

U Domovinskom ratu je iz Donjeg Miholjca potekla 107. brigada "Vukovi".

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Dvorac Mailath u Donjem Miholjcu

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Industrijska zona "Janjevci" je jedna od površinom najvećih zona u Republici Hrvatskoj, smještena na jugoistočnom djelu grada uz prometnicu D.Miholjac - Osijek.

Ukupna površina zone – 126 ha

Vlasnik: Grad Donji Miholjac

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U središtu mjesta nalazi se kompleks od dvaju dvoraca obitelji Mailáth.

Stariji, prizemni dvorac, jedna od prvih većih zgrada u Donjem Miholjcu, sagrađena je 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasnobaroknom stilu, a bila je i prva koja je u mjestu pokrivena crijepom. Ima dva salona, četrnaest soba, te nekoliko kuhinja i smočnica. U parku oko dvorca sagrađen je i staklenik za tropsko i zimsko bilje.

Gradnja novog dvorca počinje 1903. godine nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu. Upravitelj miholjačkog imanja grof Ladislav Mailáth gradi ga u engleskom Tudor stilu, koji obiluje brojim istacima, tornjevima, mansardnim prozorima, ali isto tako prostranim terasama i balkonima. Zgrada ima 50 prostorija korisne površine cca 3500 kvadratnih metara. Unutrašnjost je bila uređena grofovim lovačkim trofejima s putovanja po Aziji i Africi. Prizemlje je bilo predviđeno za dnevni boravak, tu su se nalazile zimska i ljetna blagavaonica, glazbena soba, plesna dvorana, biblioteka, te sobe dvorske kancelarije. Sve prostorije obložene su hrastovim oblogama. U potkrovlju su bile sobe za poslugu. Dvorac je imao vlastiti izvor električne energije, vodovod te centralno grijanje uz kombinaciju kaljevih peći i otvorenih kamina.

Godine 1930. grof prodaje dvorac i imanja obitelji Schlesinger, koji mu ostaju vlasnici do 1941. kada su napustili tadašnju kraljevinu Jugoslaviju pred fašističkom okupacijom. Danas je dvorac sjedište donjomiholjačke gradske uprave.

U mjestu se i Župna crkva sv. Mihaela.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Dječji vrtić Pinocchio
  • Osnovna škola August Harambašić (www.os-aharambasica-donjimiholjac.skole.hr)
  • Srednja škola Donji Miholjac (www.ss-donji-miholjac.skole.hr)

Kultura i šport[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Donji Miholjac
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.