Kičevo: razlika između inačica

Kičevo ; Кичево
Osnovni podaci
Država	Sjeverna Makedonija
Općina	Općina Kičevo
Stanovništvo	27067 (2002.)
Površina	48 km²
Gustoća stanovništva	628/km²
Visina	618 m
Koordinate	41°31′N 20°57′E / 41.517°N 20.950°E
Poštanski broj	6250
Pozivni broj	045
Registarska oznaka	KI
Gradonačelnik	Vladimir Toleski
Službena stranica	www.kicevo
Karta
	Kičevo Kičevo na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 24. kolovoza 2021. u 02:43

Kičevo (makedonski: Кичево, albanski: Kërçova) je grad na zapadu Republike Makedonije od 27.067 stanovnika na padinama planine Bistre.

Sjedište je istoimene Općine Kičevo, koja ima 30 138 stanovnika (po popisu iz 2002.).^[1]

Zemljopisne odlike

Kičevo leži u istoimenoj kotlini na jugoistočnim padinama planine Bistra, između gradova Ohrida i Gostivara. Kroz grad protiče rijeka Treska koja nedaleko od Kičeva ima izvore na Stogovskoj i Ilinskoj planini, ona se u Kičevskoj kotlini zove Golema reka.

Od Skopja je Kičevo udaljeno 112 km, a gotovo podjednako je udaljeno od Gostivara (46 km) i Ohrida (61 km).

Povijest

Naselje se prvi put spominje pod imenom Uskana za vrijeme vladavine Perseusa, kralja Makedonaca (Treći makedonski rat 171. pr. Kr.. - 169. pr. Kr.), prvi ga pod nazivom Kičavis navodi bizantski car Bazilije II. - 1018., a sljedeći ga spominje Ohridski arhiepiskop Theofilakt u XI st.

Nakon zauzeća grada i okolice od Otomanskog carstva, Kičevo je postalo vojni i administrativni centar regije. Spomenik iz tog doba je Saat kula podignuta na brežuljku iznad grada zvanom Kičevsko Kale.

Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop Josif iz samostana Bogorodica Prečista (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu 1878. (vođa kojeg je postao Duko Tasev).^[2] 2. kolovoza, 1903. građani Kičeva uzeli su učešća u Ilindenskom ustanku.^[2]

1919. Kičevo je podpalo pod vlast Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za II. svjetskog rata, Kičevo je zaposjela Italija, 11. rujna, 1943., Kičevo je bio prvi slobodni grad u Makedoniji.

Spomenici

Samostan Sv. Bogorodica Prečista pored Kičeva, lijepi je primjer srednjovjekovne bizantske arhitekture, nekoć je bio znan kao Krninski samostan. značajan je i samostan Sv. Gorgija koji se također nalazi nedaleko grada.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništa gradić Kičevo imao je 27.067 stanovnika,^[3] a njihov etnički sastav bio je sljedeći:

Nacionalnost	Ukupno
Makedonci	15 031 (53,55%)
Albanci	7 641 (30,55%)
Turci	2 406 (8,06%)
Romi	1 329 (5,41%)
Srbi	82 (0,30%)
Vlasi	77 (0,28%)
ostali	496 (1,83%)

Izvori

↑ Rezultati makedonskog popisa 2002
↑ ^a ^b Macedonian Cities. 12. rujna 2009. History of the city of Kicevo. macedoniancities.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2009. Pristupljeno 12. rujna 2009.
↑ Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci

Vanjske poveznice

[1] Rezultati makedonskog popisa 2002

[macedoniancities_sentencing-2] Macedonian Cities. 12. rujna 2009. History of the city of Kicevo. macedoniancities.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2009. Pristupljeno 12. rujna 2009.

[3] Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 30: / Redak 30: @@
 '''Kičevo''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Кичево'', [[Albanski jezik|albanski]]: ''Kërçova'') je grad na zapadu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]] od 27.067 stanovnika na padinama planine [[Bistra (planina)|Bistre]].
-Sjedište  je istoimene [[Općina Kičevo|Općine Kičevo]], koja ima 30 138 stanovnika (po popisu iz [[2002.]])<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf  Rezultati makedonskog popisa 2002]</ref>.
+Sjedište je istoimene [[Općina Kičevo|Općine Kičevo]], koja ima 30 138 stanovnika (po popisu iz [[2002.]]).<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Rezultati makedonskog popisa 2002]</ref>
 ==Zemljopisne odlike ==
@@ Redak 40: / Redak 40: @@
 == Povijest ==
-Naselje se prvi put spominje pod imenom '''Uskana''' za vrijeme vladavine '''Perseusa''', kralja Makedonaca (Treći makedonski rat [[171. pr. Kr.]]. - [[169. pr. Kr.]]) , prvi ga pod nazivom '''Kičavis''' navodi  [[Bizant|bizantski]] car [[Bazilije II.]] - [[1018.]], a sljedeći ga spominje [[Ohrid|Ohridski]] [[Arhiepiskop|arhiepiskop]] '''Theofilakt''' u [[11. stoljeće|XI st]].
+Naselje se prvi put spominje pod imenom '''Uskana''' za vrijeme vladavine '''Perseusa''', kralja Makedonaca (Treći makedonski rat [[171. pr. Kr.]]. - [[169. pr. Kr.]]), prvi ga pod nazivom '''Kičavis''' navodi  [[Bizant|bizantski]] car [[Bazilije II.]] - [[1018.]], a sljedeći ga spominje [[Ohrid|Ohridski]] [[Arhiepiskop|arhiepiskop]] '''Theofilakt''' u [[11. stoljeće|XI st]].
-Nakon zauzeća grada i okolice od [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]], Kičevo je postalo vojni i  administrativni centar regije.
+Nakon zauzeća grada i okolice od [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]], Kičevo je postalo vojni i administrativni centar regije.
 Spomenik iz tog doba je '''Saat kula''' podignuta na brežuljku iznad grada zvanom '''Kičevsko Kale'''.
-Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop ''Josif'' iz samostana ''Bogorodica Prečista'' (pored grada), koji je imao  podršku u narodu osobito među učiteljima.  Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu [[1878.]] (vođa kojeg je postao Duko Tasev)<ref name="macedoniancities_sentencing">{{cite news|url=http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp|title=History of the city of Kicevo|date=12 rujna 2009.|accessdate=12. rujna 2009.|publisher=macedoniancities.com|author=Macedonian Cities|access-date=12. rujna 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090504061716/http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp|archive-date=4. svibnja 2009.}}</ref>. 2. kolovoza, [[1903.]] građani Kičeva  uzeli su učešća u  [[Ilindenski ustanak|Ilindenskom ustanku]].<ref name="macedoniancities_sentencing"/>
+Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop ''Josif'' iz samostana ''Bogorodica Prečista'' (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima.  Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu [[1878.]] (vođa kojeg je postao Duko Tasev).<ref name="macedoniancities_sentencing">{{cite news |url=http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp |title=History of the city of Kicevo |date=12. rujna 2009. |publisher=macedoniancities.com |author=Macedonian Cities |access-date=12. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504061716/http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp |archive-date=4. svibnja 2009.}}</ref> 2. kolovoza, [[1903.]] građani Kičeva uzeli su učešća u  [[Ilindenski ustanak|Ilindenskom ustanku]].<ref name="macedoniancities_sentencing"/>
 [[1919.]] Kičevo je podpalo pod vlast [[Kraljevina_Srba%2C_Hrvata_i_Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].
@@ Redak 57: / Redak 57: @@
 == Stanovništvo ==
-Po posljednjem popisu stanovništa gradić Kičevo imao je 27.067 stanovnika<ref>
+Po posljednjem popisu stanovništa gradić Kičevo imao je 27.067 stanovnika,<ref>
-[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci]</ref>, a njihov etnički sastav bio je sljedeći:
+[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci]</ref> a njihov etnički sastav bio je sljedeći:
 {| border=1 cellspacing=0 cellpadding=2