Panamá: razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
|||
Redak 134: | Redak 134: | ||
| prazno6_info = |
| prazno6_info = |
||
}} |
}} |
||
'''Panamá''' ([[španjolski|šp.]] skr. za "sveamerička") je najveći i [[glavni grad]], te luka države [[Panama|Paname]]. Nalazi se u istoimenoj općini i pokrajini, oko 7 kilometara istočno od južnog ulaza u [[Panamski zaljev]]. Grad je političko i upravno središte države, ali i [[velegrad]] koji je jedno od središta međunarodne trgovine i bankarstva<ref>[http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php Investiranje u Panami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209220934/http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php |date=9. prosinca 2010. }} na BussinesPanama.com {{eng oznaka}} preuzeto 7. siječnja 2011.</ref> |
'''Panamá''' ([[španjolski|šp.]] skr. za "sveamerička") je najveći i [[glavni grad]], te luka države [[Panama|Paname]]. Nalazi se u istoimenoj općini i pokrajini, oko 7 kilometara istočno od južnog ulaza u [[Panamski zaljev]]. Grad je političko i upravno središte države, ali i [[velegrad]] koji je jedno od središta međunarodne trgovine i bankarstva.<ref>[http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php Investiranje u Panami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101209220934/http://www.businesspanama.com/investing/opportunities/financial_service.php |date=9. prosinca 2010. }} na BussinesPanama.com {{eng oznaka}} preuzeto 7. siječnja 2011.</ref> [[BDP]] grada je 2010. godine bio oko 11.700 [[$]] po glavi stanovnika, i danas se odlikuje visokim [[neboder]]ima koji se uzdižu iznad [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]]. Uz drvnu industriju znatna je proizvodnja građevnoga materijala, obradba [[koža|kože]] i preradba [[duhan]]a. |
||
Panamá je i iznimno prometno razvijena, a njezina Međunarodna zračna luka Tocumen je najveća i najprometnija u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. |
Panamá je i iznimno prometno razvijena, a njezina Međunarodna zračna luka Tocumen je najveća i najprometnija u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. |
||
Redak 148: | Redak 148: | ||
==Znamenitosti== |
==Znamenitosti== |
||
Panamá Viejo ("Stara Panama") je naziv za monumentalne ruševine povijesnog kompleksa prvog španjolskog grada koji je na pacifičkoj obali osnovao [[Pedra Arias de Avila]] 15. kolovoza 1519. godine kao prvo europsko naselje na pacifičkoj obali Amerike. Ovaj grad je bio polazna točka ekspedicija koje su osvojili [[Carstvo Inka]] u [[Peru]]u (1532.). Te je bilo jedno od glavnih postaja trgovačkih putova u povijesti američkog kontinenta i mjesto poznatih sajmova ''Nombre de Dios'' i ''Portobelo'', kroz koje je prolazila većina zlata i srebra iz Amerike za Španjolsku<ref>[http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html Svjetska baština grada Paname] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308193019/http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html |date=8. ožujka 2009. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> |
Panamá Viejo ("Stara Panama") je naziv za monumentalne ruševine povijesnog kompleksa prvog španjolskog grada koji je na pacifičkoj obali osnovao [[Pedra Arias de Avila]] 15. kolovoza 1519. godine kao prvo europsko naselje na pacifičkoj obali Amerike. Ovaj grad je bio polazna točka ekspedicija koje su osvojili [[Carstvo Inka]] u [[Peru]]u (1532.). Te je bilo jedno od glavnih postaja trgovačkih putova u povijesti američkog kontinenta i mjesto poznatih sajmova ''Nombre de Dios'' i ''Portobelo'', kroz koje je prolazila većina zlata i srebra iz Amerike za Španjolsku.<ref>[http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html Svjetska baština grada Paname] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308193019/http://www.worldheritagesite.org/sites/panama.html |date=8. ožujka 2009. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> |
||
Iako su njegove građevine uglavnom ruševine, sačuvan je netaknut plan ulica koji je svjedočanstvo o prirodi tog ranog naselja. |
Iako su njegove građevine uglavnom ruševine, sačuvan je netaknut plan ulica koji je svjedočanstvo o prirodi tog ranog naselja. |
||
Redak 163: | Redak 163: | ||
<gallery> |
<gallery> |
||
Datoteka:DirkvdM_casco_viejo.jpg|<center>Casco Viejo |
Datoteka:DirkvdM_casco_viejo.jpg|<center>Casco Viejo s brda Ancón |
||
Slika:Calle_Casco_Viejo.jpg|<center>Ulica u Casco Viejo |
Slika:Calle_Casco_Viejo.jpg|<center>Ulica u Casco Viejo |
||
Slika:Compa%C3%B1ia_de_jesus.jpg|<center>Ruševine Isusovačkog samostana u Staroj Panami |
Slika:Compa%C3%B1ia_de_jesus.jpg|<center>Ruševine Isusovačkog samostana u Staroj Panami |
||
Redak 170: | Redak 170: | ||
</gallery> |
</gallery> |
||
Moderni dio grada se odlikuje mnogim neboderima (njih 127) uz koje se trenutno grade mnogi novi (oko 110 projekata u izgradnji), što grad smješta na 39. mjesto po broju nebodera na svijetu<ref>[http://skyscraperpage.com/cities/?s=1&c=4&p=1&r=50&10=0 Popis nebodera] na Skyscraperpage.com {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> |
Moderni dio grada se odlikuje mnogim neboderima (njih 127) uz koje se trenutno grade mnogi novi (oko 110 projekata u izgradnji), što grad smješta na 39. mjesto po broju nebodera na svijetu.<ref>[http://skyscraperpage.com/cities/?s=1&c=4&p=1&r=50&10=0 Popis nebodera] na Skyscraperpage.com {{eng oznaka}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> Most stogodišnjice (''Puente Centenario'') koji prelazi preko Panamskog kanala je nagrađivani [[viseći most]] iz 2004. godine koji je ipak 600 metara kraći od starog 1.654 m dugog lučnog "Mosta Amerika" (''Puente de las Américas'') iz 1962. godine.<ref>[http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html Most stogodišnjice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124205027/http://mensual.prensa.com/mensual/contenido/2005/10/23/hoy/panorama/379361.html |date=24. studenoga 2009. }} na Mensual.prensa.com {{es}} Preuzeto 9. siječnja 2012.</ref> |
||
<gallery> |
<gallery> |
Inačica od 19. prosinca 2021. u 15:37
Panamá Nuestra Señora de la Asunción de Panamá | |||
---|---|---|---|
|
|||
Koordinate: 8°59′N 79°31′W / 8.983°N 79.517°W | |||
Država | Panama | ||
Pokrajina | Panama | ||
Osnutak | 1519. | ||
Osnivač | Pedro Arias de Ávila | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Bosco Vallarino | ||
Površina | |||
- Urbano područje | 275 km² | ||
- Metropolitansko područje | 2.560,8 km² | ||
Visina | 2-10 m | ||
Stanovništvo (2010.) | |||
- Urbano područje | 880.691 | ||
- Urbana gustoća | 2.750/km² | ||
- Metropolitansko područje | 1.272.672 | ||
Vremenska zona | UTC-6 (UTC-6) | ||
- Ljeto (DST) | UTC-5 (UTC-5) | ||
Pozivni broj | 507 | ||
UNESCO-va svjetska baština | Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte Paname | ||
Godina uvrštenja | 1997. (prošireno 2003.) | ||
Vrsta | Kulturno dobro | ||
Mjerilo | ii, iv, vi | ||
Ugroženost | - | ||
Poveznica | UNESCO | ||
Službena stranica municipio.gob.pa | |||
Zemljovid | |||
Panamá (šp. skr. za "sveamerička") je najveći i glavni grad, te luka države Paname. Nalazi se u istoimenoj općini i pokrajini, oko 7 kilometara istočno od južnog ulaza u Panamski zaljev. Grad je političko i upravno središte države, ali i velegrad koji je jedno od središta međunarodne trgovine i bankarstva.[1] BDP grada je 2010. godine bio oko 11.700 $ po glavi stanovnika, i danas se odlikuje visokim neboderima koji se uzdižu iznad tropske kišne šume. Uz drvnu industriju znatna je proizvodnja građevnoga materijala, obradba kože i preradba duhana.
Panamá je i iznimno prometno razvijena, a njezina Međunarodna zračna luka Tocumen je najveća i najprometnija u Srednjoj Americi.
Panamá je također i veliko kulturno središte bogate baštine. Arheološki lokalitet Panamá Viejo i povijesno središte moderne Paname (Casco Antiguo) su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1997. godine. God. 2003., Panamá je zajedno s gradom Curitiba (Brazil) odabran za američki glavni grad kulture.
Povijest
Grad Panamu je osnovao Španjolac Pedro Arias Davila 1519. godine nekih 10-ak km istočno od sadašnje gradske jezgre, tzv. Panamá Viejo ("Stara Panama"). God. 1671. ga je uništio engleski gusar Henry Morgan, nakon čega je obnovljen jugozapadno od Starog grada, na današnjem položaju. U međuvremenu su oko stare jezgre građene u stilu španjolskih kolonizatora podigao moderan grad koji je 1903. godine proglašen za glavni grad države. Grad je koncem 19., a osobito u 20. stoljeću doživio ogroman gospodarski procvat. Rastao je zahvaljujući svom geografskom položaju na prevlaci Paname, ali je veliki značaj dobio tek otvaranjem Panamskoga kanala, 1914. godine.
Trenutno, grad raste zbog pojačane imigracije, ali i špekulacija nekretninama, a možda i pranjem novca kolumbijskih narko dilera.
Znamenitosti
Panamá Viejo ("Stara Panama") je naziv za monumentalne ruševine povijesnog kompleksa prvog španjolskog grada koji je na pacifičkoj obali osnovao Pedra Arias de Avila 15. kolovoza 1519. godine kao prvo europsko naselje na pacifičkoj obali Amerike. Ovaj grad je bio polazna točka ekspedicija koje su osvojili Carstvo Inka u Peruu (1532.). Te je bilo jedno od glavnih postaja trgovačkih putova u povijesti američkog kontinenta i mjesto poznatih sajmova Nombre de Dios i Portobelo, kroz koje je prolazila većina zlata i srebra iz Amerike za Španjolsku.[2] Iako su njegove građevine uglavnom ruševine, sačuvan je netaknut plan ulica koji je svjedočanstvo o prirodi tog ranog naselja.
Povijesno središte modernog grada, Casco Antiguo ili Casco Viejo, je osnovano nakon uništenja Stare Paname (1671.) kao utvrda protiv daljnih napadaja pirata. U njemu se nalazi mješavina arhitektonskih stilova i njegovih oko 800 građevina odražava razne kulturne utjecaje: španjolske, karipske, francuske i kolonijalne. Najznamenitiji spomenici su:
- Las Bóvedas ("Trezor") su zidine na morskoj strani grada
- Katedrala i njezin trg (Plaza de la Catedral)
- Crkva La Merced
- Crkva sv. Filipa Nerija
- Narodno kazalište Salón Bolivar (Teatro Nacional Salón Bolivar) iz 1908. godine ima izvanrednu prirodnu akustiku i mjesta za 800 posjetitelja
- Palača čaplji, službenog naziva Palacio de las Garzas, je predsjednička palača koja je dobila ime po mnoštvu čaplji koje su nekada gnijezdile na njoj.
- Francuski trg (Plaza de Francia) je dobio ime po francuskom veleposlanstvu na trgu, a poznat je po brojnim restoranima.
Oltar sv. Josipa je jedan od rijetkih spomenika koji je preživio napad pirata 1671. godine jer je tijekom napada bio zakopan u blato.
-
Casco Viejo s brda Ancón -
Ulica u Casco Viejo -
Ruševine Isusovačkog samostana u Staroj Panami -
Muzej Panamskog kanala (Museo del Canal Interoceánico) -
Palača čaplji
Moderni dio grada se odlikuje mnogim neboderima (njih 127) uz koje se trenutno grade mnogi novi (oko 110 projekata u izgradnji), što grad smješta na 39. mjesto po broju nebodera na svijetu.[3] Most stogodišnjice (Puente Centenario) koji prelazi preko Panamskog kanala je nagrađivani viseći most iz 2004. godine koji je ipak 600 metara kraći od starog 1.654 m dugog lučnog "Mosta Amerika" (Puente de las Américas) iz 1962. godine.[4]
-
Panorama Paname iz zraka -
Ro-Ro brod, jedan od najvećih brodova koji prolaze kroz Panamski kanal na ustavi Miraflores -
Most Amerika -
Most stogodišnjice -
Novogradnja
Gradovi prijatelji
Panamá je zbratimljena s gradovima:
Vidi još
Izvori
- ↑ Investiranje u Panami Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. prosinca 2010. (Wayback Machine) na BussinesPanama.com (engl.) preuzeto 7. siječnja 2011.
- ↑ Svjetska baština grada Paname Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2009. (Wayback Machine) (engl.) Preuzeto 9. siječnja 2012.
- ↑ Popis nebodera na Skyscraperpage.com (engl.) Preuzeto 9. siječnja 2012.
- ↑ Most stogodišnjice Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2009. (Wayback Machine) na Mensual.prensa.com (šp.) Preuzeto 9. siječnja 2012.
- Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado & Charles Edward Magoon, The Panama Years, Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. ISBN 1-56328-155-4
Vanjske poveznice
- Informacije o gradu Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. kolovoza 2007. (Wayback Machine) na MAPROPOLY, INC. (engl.)
|